MOJA KRITIKA knjige Helene Sablić Tomić "Skriveno u oku" u novome broju časopisa "Kolo"

Iz tiska je izišao broj 3/2017 časopisa "Kolo" a u njemu i MOJA KRITIKA knjige Helene Sablić Tomić "Skriveno u oku".

Inače, i časopisu "Kolo" Min.kulture obustavilo je financiranje u 2018. iako se radi o časopisu koji kontinuirano u izdanju Matice hrvatske izlazi već 16 godina; izlaženje je redovito, bez kašnjenja, 4 broja godišnje, na 250 - 300 stranica po broju i ima široku dostupnost jer besplatno čitanje cijelog sadržaja svakog broja brzo nakon izlaska iz tiska redovito bude omogućeno postavljenjem svih tekstova na internet.

Na ovome linku možete pročitati MOJ TEKST o knjizi Helene Sablić Tomić a možete pročitati sve tekstove novog broja "Kola" a koji donosi novu poeziju i prozu Ivana Aralice, Drage Štambuka, Branka Maleša, Milka Valenta, Tomislava Ribića, prijevod sa slovenskog ulomaka iz romana Tome Podstenšeka"Kamen, škare i papir", brojne tekstove u povodu 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske, oglede Marija Kolara (o kajkavštini u recentnoj hrvatskoj prozi, s primjerima) i Davora Šalata (o poeziji Zvonimira Goloba, povodom 90.obljetnice pjesnikova rođenja), velik broj književnih kritika, itd.

Ministrica kulture RH u "Nedjeljom u dva"

Jeste li jučer gledali "Nedjeljom u 2"?

Ma što je ono bilo, onih blentavih zadnjih 10 minuta emisije emisije, od pitanja (u stilu žutih šund-tiskovina tipa "Glorija") o baki ministrice kulture koja ima 110 godina pa do dolaska Zorana Vakule u emisiju i novih trabunjanja o hladnoći koja nam, zamislite čuda, prijeti usred zime?

Upravo to je odraz percepcije kulture u društvu, Stanković je s onakvih završnih 10 minuta emisije pokazao da i on smatra da je kultura nešto nevažno i nezanimljivo, i dokazao je da smatra da kultura ne zaslužuje da joj bude posvećeno cijelo trajanje njegove emisije.

Umjesto da do zadnje minute iskoristi vrijeme emisije za postavljanje ministrici važnih pitanja o problemima kulture (npr.o najavljenim promjenama Zakona o samostalnim umjetnicima, o nefinanciranju cijelog niza kvalitetnih i uglednih književnih časopisa, o poreznim promjenama zbog kojih su dodatno smanjena primanja prekarnih radnika u kulturi, o loše odrađenom postupku otkupa knjiga za knjižnice itd.) , on ministricu kulture traži komentar činjenice da snijeg pada u veljači!

Samo sam čekao da je još upita jesu li joj draži keksi Domaćica ili Petit beurre. I koristi li za pranje rublja Dash ili Fax helizim.

Takvim ridikuloznim 10-minutnim cirkusom Stanković je dao svoj doprinos spektakularizaciji i trivijalizaciji kulture i dodatno urušio ugled emisije koji je već dugo u strmoglavljujućem padu.

NOVE KNJIGE u izdanju LITTERISA

NOVE KNJIGE U IZDANJU L I T T E R I S A

Osim moje pete knjige (koju sam ovdje već predstavio - vidi ovaj link) zagrebački Litteris je u zadnjih nekoliko mjeseci objavio cijeli niz novih sjajnih naslova uglednih autora :


Boualem Sansal
"2084. - Kraj svijeta"

U ovom romanu fantazmagorične utopije/distopije alžirski romanopisac Boualem Sansal nudi nam suvremenu inačicu Orwelova remek-djela, jednu 1984. sto godina kasnije, u doba religioznog fanatizma.
U golemom imaginarnom carstvu Abistana (državi sličnoj islamskoj Sjevernoj Koreji), stanovnici su stalno
pod nadzorom, podvrgnuti vjeri u jedinog Boga, Yolaha, kojeg na zemlji predstavlja Božji poslanik Abi.

Roman je proglašen najboljom knjigom 2015. po anketi časopisa Lire, a dobio je i veliku nagradu Francuske akademije.


***


Franz Werfel
"Pjesma o Bernardici"


Ovo remek-djelo u žanru povijesnoga romana ima svoju autobiografsku potku. Godine 1938. Franz Werfel sa svojom suprugom i Mahlerovom udovicom Almom Mahler bježi od nacističkih trupa i sklanja se
u Francusku, gdje isto nije siguran. Iz Sanary-sur-Mera bježi u Lourdes i skriva se od 1940. godine.
Premda po vjeroispovijesti Židov, duboko je dirnut pričom o Bernadette Soubirous, djevojčici koja je prva vidjela Gospu u jednoj špilji. Werfel se zavjetuje da će o njoj napisati roman ukoliko se spasi iz ratnog pakla. Kada 1942. stiže u Sjedinjene Američke Države, to mu i uspijeva...


***

Žarko Paić
"Doba oligarhije"


Studija "Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja" sustavno i kritički radikalno pokazuje što je ostalo od političkoga i politike u doba vladavine tehnosfere na ishodu suverenosti nacija-država i ulaska u doba „velikoga prostora“ globalnoga poretka novih-starih imperija. Briga za očuvanje ljudskosti u tom poretku kontingentnoga kaosa postaje prvim i posljednjim zahtjevom za slobodom kao uvjetom mogućnosti novoga mišljenja. Radi se o iznimnom, uistinu kapitalnome djelu o suvremenom dobu vladavine neoliberalne
aksiomatike kapitalizma u području informacijske ekonomije, oligarhijskoga političkoga poretka i postmoderne kulture spektakla. Ovdje se prožimaju istraživanja o političkoj budućnosti Europe sa stajališta njezine redefinicije iz pojma kulture, „političke teologije“ i novih pokušaja filozofije politike i političkih znanosti u rasponu od Carla Schmitta, Alexandrea Kojčvea, Michela Foucaulta, Gillesa Deleuzea i Bernarda Stieglera.


***


David Engels
"Zalazak"


Povjesničar David Engels u svojoj intrigantnoj knjizi eseja koja je izazvala mnoge pozitivne reakcije na Zapadu postavlja pozitivnu paralelu između krize rimskog svijeta u doba Republike i Europe na početku 21. stoljeća."Zalazak" je proglašen najboljom knjigom eseja 2013. godine prema mišljenju Suddeutsche Zeitunga i Norddeutscher Rundfunka, kao što je u francuskim knjižarama doživio golem uspjeh, a u medijima potaknuo živu raspravu o aktualnosti rimske antike za suvremenu Europu.


***

Montserrat Abello
"Pedeset ljubavnih pjesama"


Montserrat Abello jedna je od najznačajnijih katalonskih pjesnikinja druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. "Pedeset ljubavnih pjesama" dvojezično je izdanje, a predstavljaju antologijski izbor iz njezina cjelokupnog stvaralaštva, to je ujedno i pedeset godina pisanja poezije. Središnja os ove knjige jest, dakako, ljubav, bez granica, ukorijenjena u nježnosti, a prisutna su tu i promišljanja o životu, o položaju žene, žudnji, o vlastitome tijelu...


***


Darija Žilić
"Tropizmi 3"

Darija Žilić godinama sustavno prati hrvatsku pjesničku scenu, a širinom pristupa, dobrim teorijskim uvidom i dinamičnim stilom osigurava relevantnu provjeru različitih generacijskih i poetičkih praksi. Izvornost ovih književnih ogleda postignuta je pozicioniranjem između poetike i filozofije, gdje svemoćnu (ne)moć poezije fokalizira najčešće antropološka i feministička matrica. Ako se na temelju ranije građe i moglo govoriti o intenzivnijem interesu za autore mlađe generacije, "Tropizmi 3" potvrđuje suprotno - suvremenim pjesničkim pojavama u hrvatskoj i svjetskoj književnosti, nešto manje i regiji, Darija Žilić pridružuje provjerena pjesnička imena različitih generacija i različitog stupnja vidljivosti. Između njih tridesetak izdvajaju se tekstovi o Adamu Zagajevskom, Rolandu Barthesu, Alexandru Romanesu, Damiru Grubiću, Gordani Benić, Ani Brnardić, Tei Benčić Rimay, Alešu Debeljaku, Dinku Telećanu i Miroslavu Kirinu.


***


Jasminka Domaš
"Izabrana (O životu Edith Stein)"


Ličnost Edith Stein, darovite znanstvenice, filozofkinje koja je bila i asistentica Edmunda Husserla,
i nakon sedamdeset godina od njezine smrti u Auschwitzu izaziva brojne polemike između kršćanskog
i židovskog svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je sveticom. Istražujući dosad gotovo sve što je napisano
o Edith Stein nameće se misao da je jedna velika strana njezina života ostala neistražena i neosvijetljena.
Roman će bez dvojbe izazvati zanimanje u intelektualnim, a posebice i teološkim krugovima u Hrvatskoj i izvan nje.


***


Henri Bosco
"Malicroix"


Henri Bosco (1888. - 1976.) jedan je od najintrigantnijih pisaca francuskog dvadesetog stoljeća,
ovjenčan svim najznačajnijim francuskim književnim nagradama. Za razliku od tendencija ubrzavanja na svim područjima, Bosco je autor maksimalnog usporavanja. Prostor je njegov medij, beskrajni
opisi njegov način. Bosco je riznica rijetkih nijansi, aktivator verbalnog medija prema svim osjetilnim područjima. Čitanje njegovih tekstova beskrajno je zadobivanje vremena u doba njegove otimačine, beskrajan poticaj za suočenje sa sobom u doba odvođenja od sebe, pripitomljavanje i vrednovanje samoće u doba njezine apsolutne pronevjere i nasilne masovnosti. U tom smislu „Malicroix“ predstavlja vjerojatno najbolji primjer, a bit će čitan
kao jedan od ključnih francuskih romana svoga doba.


***


Ivan Česmički
"Epigrami"



Janus Pannonius - Ivan Česmički (1434. - 1472.), istaknuti humanist i biskup,
spada u red velikih pjesnika hrvatskoga i europskoga humanizma. Cjelokupno je Pannoniusovo pjesničko
djelo na latinskom jeziku, a najzastupljenija su književna vrsta u njegovu opusu epigrami,
od kojih je većinu napisao u Italiji. Sadržajno su veoma raznoliki: šaljive prigodnice, epitafi, elogiji, poslovice;
ljubavni i erotski sastavci. Često s mnogo satire, cinizma i sarkazma ocrtava svagdašnjicu,
iznoseći vlastita životna stajališta. Ovo izdanje izabranih epigrama Ivana Česmičkog zasniva se na prijevodima
Nikole Šopa koje je izdala Akademija 1951. godine te predstavlja prvi opsežniji izbor njegovih erotskih stihova.


***


Francis Ponge
"Na strani stvari"



Francis Ponge najpoznatiji je kao pjesnik po zbirci "Na strani stvari" iz 1942. godine, koja daje jednu drukčiju viziju svijeta i predmeta iz banalne svakodnevice. Naizgled, riječ je o poetskom izvješću, najstrožem i najpreciznijem, o karakterističnim fizičkim kvalitetama svakog predmeta. Međutim, tom opisu pridružuje se i lingvističko i etimološko traženje, izbor i red slova koje čine riječ. Tako riječ umjesto da upućuje samo na fizički aspekt, postaje na neki način simbol i alegorija samog predmeta. Iz asocijacija ideja i igre riječi
proizlaze vrlo neobične permutacije, beskrajni suodnosi kojima je cilj da proizvedu iznenađenje i jedinstven doživljaj pred poznatim predmetom, nešto slično što je postigao Duchamp u likovnoj umjetnosti sa svojom umjetnošću ready-madea. Od svog prvog izdanja zbirka je privukla pozornost Alberta Camusa, s kojim je Ponge bio u Pokretu otpora, a vrlo važnu književnu kritiku ovoj zbirci posvetio je i Sartre ("Čovjek i stvari").
Oduševljenje egzistencijalista, dramatičara i filozofa apsurda ovom čudesnom zbirkom pjesama
svakako je pridonijelo priznanju njezinih novatorskih i čisto literarnih kvaliteta
koje su prepoznate u cijelom europskom prostoru.


***


Tammy Nuzzo-Morgan
"Mojoj ljubavi"



Zbirka poezije višestruko nagrađivane američke pjesnikinje Tammy Nuzzo-Morgan "GEM mine" Passion poems nije nikad objavljena kao knjiga. Riječ je o šezdeset ljubavnih pjesama koje je pjesnikinja specijalno odabrala za hrvatsko izdanje. Zbirka nosi podnaslov "Pjesme strasti”. Napisane u ljubavnoj temperaturi dana, intenzitet ljubavi smjenjuje se s boli: "Znala sam da će tvoji poljupci boljeti/ali nisam znala da će tako dugo potrajati”.
Ljubavna strast obilježava cijelu zbirku u ritmu njezinih sastanaka s ljubljenim: pažnja prema gesti,
kretnji, prilici, situaciji, ono je po čemu se modelira. Strast se utapa u drugom, bori s njim ili protiv njega, prima ga pa odbacuje...


***


Alexandra Laignel- Lavastine
"Duhovi Europe"


Knjiga želi promišljati etičke temelje europske civilizacije kroz prizmu nedovoljno istražene disidentske kulture. Ona i te kako obogaćuje naše nedovoljno znanje o svemu onom što su istočnoeuropski intelektualci imali značajno za reći o Europi i krizi sadašnjice. Akribičnom analizom djela i djelovanja vodećih disidenata toga doba pokazuje u kojoj je mjeri disidencija neraskidivo povezana s kulturom i idejom Europe, odnosno kritičkim razmišljanjem o modernoj civilizaciji i otuđenju pojedinca sučelice hipertrofiji vlasti.

PREDSTAVLJANJE knjige kritika i eseja Darije Žilić "Tropizmi 3" (Litteris, 2017.)

Predstavljanje knjige Darije Žilić
'Tropizmi 3 – kritike i eseji '

Gosti:
Darija Žilić, autorica
akademik Zvonimir Mrkonjić, književnik, prevoditelj i književni kritičar
prof.dr.sc. Lahorka Plejić Pojejić Poje, voditeljica odjela za književnost Matice hrvatske

Ponedjeljak, 26. veljače 2018. u 19.00 sati
Gradska knjižnica Velika Goricaa Gorica
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

U ponedjeljak 26. veljače 2017. u 19.00 sati u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, u Središnjem odjelu za odrasle, Zagrebačka 37, održat će se predstavljanje knjige „Tropizmi 3“ velikogoričke književnice, prevoditeljice i književne kritičarke Darije Žilić. U ovoj knjizi, kao i u ranijim „Tropizmi“ i „Tropizmi 2“, nalaze se književne kritike i eseji o suvremenoj domaćoj i stranoj poeziji i poetskoj esejistici. Tropi, kao stilske figure, poigravanja riječima, književna igra ili igranje s književnim tekstovima. Tropizmi, pojam koji pak pripada biologiji, ovdje je shvaćen kao pomak, korak koji slijedi nakon nastanka poezije, potaknut i izazvan njome, ali definitivno, iako naknadan, ipak samostalan. Književne kritike Darije Žilić služe kao vodič i putokaz o tome što, kako i zašto čitati te predstavljaju vrijedan prilog proučavanju, ali i sumiranju onoga što je aktualno i dobro u suvremenoj poeziji.
U knjizi možete pročitati esejističke tekstove o suvremenoj ženskoj poeziji iz zemalja regije, suvremenim hrvatskim pjesnikinjama, ženskoj poeziji u Iranu, prikaze recentnih knjiga poezije i esejistike stranih i domaćih autora i autorica, pa tako i naših sugrađana Božidara Prosenjaka, Slavice Sarkotić, Katje Matković Mikulčić.
U vremenu kada prostor za pjesničku kritiku nepovratno nestaje iz medija, neka „Tropizmi 3“ budu razlog za povratak poeziji ili barem za jedno ugodno večernje druženje u knjižnici.

Tribina "Razotkrivanje" : MIljenko Jergović i roman "Nezemaljski izraz njegovih ruku"

FRAKTURA

nas poziva na

tribinu "Razotkrivanje" na kojoj gostuje MIljenko Jergović.

Na tribini će o Jergovićevom novom romanu "Nezemaljski izraz njegovih ruku", uz autora Miljenka Jergovića govoriti i Seid Serdarević i Ivan Lovrenović.

srijeda, 28. 2., 19 sati
dvorana Müller kina Europa
Varšavska 3, Zagreb


Nezemaljski izraz njegovih ruku pripovijeda o Sarajevskom atentatu, o našima i o njihovima, a ustvari o tome da su i jedni i drugi naši, i da je ubojstvo Franje Ferdinanda posljedica modernizacijske i prosvjetiteljske misije bečkih vlasti u Bosni. Princip, Čabrinović i drugovi djeca su svoje epohe, školovani na romanu devetnaestog stoljeća, na poeziji Walta Whitmana, na ruskim anarhistima i atentatorima... Beč ih je opismenio i pružio im priliku da osvoje i ostvare svoje iluzije. Nikada Bosna i zapadni Balkan nisu bili europskiji i bliži Beču, Berlinu i Parizu nego trenutak prije Principova pucnja.
Nezemaljski izraz njegovih ruku jedna je od onih knjiga koja se čita, kojoj se vraća, koja tjera na razmišljanje i promišljanje, koja povijest ovih prostora propituje bez ideološkog bremena, koja pokušava shvatiti i razjasniti vrijeme te fikcijom oživiti ljude i događaje koji su možda odredili sudbinu kontinenta i nas samih.

CeKaPeov natječaj za poeziju

Centar za kreativno pisanje u suradnji s Goranovim proljećem, Gradskom knjižnicom Rijeka i hotelom Balatura raspisuje

NATJEČAJ ZA POEZIJU

Tema je slobodna, a svrha je natječaja promovirati pjesništvo i pružiti priliku mladim neafirmiranim autorima da se nastave baviti pisanjem poezije i dobiju potrebnu mentorsku potporu i javni prostor za književno djelovanje.
Natječaj je otvoren od 19. veljače do 19. ožujka 2018. godine. Pobjednici natječaja bit će objavljeni na službenoj stranici organizatora 3. travnja 2018.

Žiri čine Sanja Baković, Željka Horvat Čeč i Miroslav Mićanović.

PRAVILA NATJEČAJA:
1. Na natječaju mogu sudjelovati svi zainteresirani koji pišu na BHS jezicima.
2. Svaki sudionik može poslati samo jednu pjesmu.
3. Tema je slobodna.
4. Autori na natječaju ne mogu sudjelovati s pjesmom koja je već objavljena.
5. Pjesma se, zajedno s kratkom biografijom, šalje na mail info@cekape.com s naznakom "Natječaj za poeziju"

NAGRADE:
1. nagrada: besplatna sedmodnevna Ljetna škola pisanja Centra za kreativno pisanje u dvorcu Stara Sušica
2. nagrada: radionica pisanja po izboru u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu ili Rijeci i 3 knjige iz biblioteke CeKaPe-a
3. nagrada: 50% popusta na radionicu pisanja po izboru u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu ili Rijeci i 2 knjige iz biblioteke CeKaPe-a

Sretno!

PREDSTAVLJANJE romana Marine Šur Puhlovski "Igrač" (V.B.Z., 2017.)

Izdavačka kuća V.B.Z.

poziva na predstavljanje nove knjige

Marina Šur Puhlovski: „Igrač“

Srijeda, 28. veljače 2018. godine, u 19 sati
Klub Botaničar, Trg M. Marulića 6, Zagreb

Sudjeluju: Marina Šur Puhlovski, Darija Žilić, Zoran Ferić i Drago Glamuzina

Ulomke iz romana kazuje: Dunja Sepčić

Dobrodošli!

U romanu 'Igrač 'Marina Šur Puhlovski duboko zasijeca u maligne obiteljske odnose i razobličava hipokriziju društva u kojem živimo. Pripovjedačica dolazi u posjet svekrvi Bernardi u starački dom, zateče je kako spava, pa odluči da je neće buditi, nego će radije pričekati da se sama probudi. U tih petnaestak minuta čekanja zbijen je cijeli roman u kojem pripovjedačica virtuozno tranšira odnose unutar svoje obitelji, razobličava sve ključne životne ‘poduhvate’ majke i očuha svog muža Maksa, pokazuje koliko su
se pogubno upisali u karakter svog sina, te koliko se i sama slabo nosi s Maksovim ljudskim slabostima. U sve je utkan i Maksov mladenački autobiografski roman, kao i Bernardini zapisi, čime se usložnjava perspektiva i daje glas svakom liku u tekstu.

Ukratko, Marina Šur Puhlovski napisala je kompleksan, gust, mračan i moćan roman.

‘Kada bi se Hieronymus Bosch ponovno rodio i kada bi mu neki moćnik naručio da opet naslika Sedam smrtnih grijeha, sve o ljudskoj naravi i njezinim izopačenjima našao bi u ovom romanu: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost i lijenost. Marina Šur Puhlovski osvjetljava u metafizičkom smislu život svojih protagonista, dopire do srži svake sudbine i onog što je nadživljava, što postoji smrti i ništavilu usprkos. Stvaralačkom energijom podastire nam te sudbine, ne da bismo im sudili, nego da bismo u njima i kroz njih vidjeli vlastitu sudbinu. Ovaj roman vratit će vam vjeru u književnost kao umjetnost, u to da postoje autorice/autori koji nam šire obzorja, koji nam daju smisao i bivanja i pisanja.’
Jadranka Pintarić

Tribina DHKP-a : Sanja LOvrenčić i Dubravko Torjanac

U prvoj tribini u ovogodišnjem ciklusu Tragom prijevoda Društvo hrvatskih književnih prevodilaca predstavlja dvoje svestranih prevoditelja i njihove recentne radove između kojih se proteže ni manje ni više nego pet stoljeća njemačke i svjetske književnosti.

Na samom kraju 15. stoljeća objavljeno je najvažnije, najopsežnije, ali i najpopularnije satiričko djelo njemačkog humanista Sebastiana Branta. Riječ je o poetskoj i filozofskoj alegoriji Brod luđaka, koja svoju aktualnost i metaforičku snagu zadržava do danas, a od ovoga je tjedna napokon možemo čitati i na hrvatskom, u prijevodu Dubravka Torjanca. Prevoditelj će govoriti o autoru, o samom tekstu bremenitom višeslojnim značenjima i spletenom od vezanog stiha, o odabiru leksika i najvećim izazovima pred kojima se našao pri prijevodu štiva nastaloga na izmaku srednjeg vijeka, u drukčijem kontekstu i za jednu posve drukčiju publiku.


Drugi tekst su intimni zapisi jednoga od najvećih filozofa 20. stoljeća, Waltera Benjamina. Prozni fragmenti nastali su krajem tridesetih godina prošlog stoljeća, a objavljeni su tek nakon autorove smrti pod naslovom Berlinsko djetinjstvo oko 1900. Ovo umjetničko djelo u malom, poetično u jeziku, odsječno u formi i dirljivo u neposrednosti svoje pripovjedačke vizure na hrvatski je prenijela Sanja Lovrenčić. Prevoditeljica će nam ispričati zašto ovaj tekst smatra iznimno lijepim i posebno vrijednim, je li dnevnike lakše ili teže prevoditi s obzirom na njihovu bliskost životu te kako je tražila i na koje sve načine pronašla glas mladoga Waltera Benjamina.


Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

26.02.2018. od 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Obrizovića u Zagrebu.

Nova knjiga Pavla Pavličića "Pohvala starosti" (Mozaik knjiga, 2018.)

'Pohvala starosti' knjiga je eseja i feljtona o raznim fenomenima karakterističnim za treću dob, pri čemu se temi pristupa na izrazito vedar način, čak i humoristično, stoji u najavi nove knjige Pavla Pavličića nedavno izdane u Mozaiku knjiga.

Pavao Pavličić 'Pohvalu starosti', unatoč svemu, nije mogao napisati ranije pa je zbog iskustva 'vlastite kože' ova knjiga još uvjerljivija, točnija ali i duhovitija. Autor je dovoljno star da dobro poznaje problematiku, a s druge strane - priseban da o njoj zanimljivo pripovijeda, navodi se u najavi izdavača.

Sama struktura djela otkriva feljtonistički pristup ovoj tematici iz različitih perspektiva, imenujući ih imenima društvenih i humanističkih disciplina. Pripovijedanje je podijeljeno na četiri dijela: Fiziologija, Psihologija, Sociologija i Filozofija, gdje već sami naslovi dovoljno govore o čemu je riječ, a svaki dio sadrži desetak ogleda o mukama i radostima staračke dobi.

Budući da je veći dio svoj života posvetio istraživanju starije hrvatske književnosti, upravo definiranjem pojma senex comicus (smiješni starac) započinje svoju novu knjigu, te utvrđuje da i u visokoj dobi strasti ne nestaju, nego se samo skrivaju pred društvenim pritiskom. Starac se ne može riješiti one glavne osobine koja ga najčešće čini smiješnim – silna želja da ne bude star i da svoju okolinu uvjeri kako doista nije. A to vrijedi, tvrdi Pavličić, i u komedijama i u životu.

Pavao Pavličić je rođen 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga uputio se u Zagreb kako bi započeo studij na Filozofskom fakultetu, gdje je 1969. godine diplomirao komparativnu književnost i talijanski jezik. Doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike.
Autor je izuzetno velikog i raznolikoga književnog opusa, kao i zapaženih znanstvenih radova. Njegove prve novelističke zbirke kao što je zbirka Dobri duh Zagreba, uspješno uvode fantastiku i kriminalističke zaplete u hrvatsku književnost. Krimiće je počeo pisati još u 70-ima, kada je stvorio lik popularnog istražitelja Ive Remetina, koji kao urednik crne kronike vrlo uspješno rješava zločine. Pavličić je poznat po lakoći i brzini pisanja, a s dosad objavljenih više od 90 naslova – romana, knjiga, priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu - definitivno je najproduktivniji hrvatski pisac. Dobitnik je brojnih nagrada za književnost, od kojih tri Nagrade Ksaver Šandor Đalski, Nagrade Zvane Črnja i Mato Lovrak te mnogih drugih.

Izvor: T-portal

NOVO: Mladen Kopjar "Plava kuverta - komedije u eteru" (Knjigohvat, 2018.)

Mladen Kopjar
"Plava kuverta"
komedije o korupciji, krijumčarenju organa, homofobiji i drugim neozbiljnim temama
izd. Knjigohvat
urednica Nada Mihaljević
tvrdi uvez, 155 stranica, 95 kuna

Riječ izdavača

Šuškanje plave kuverte zvuk je od kojeg službeniku lokalne uprave Vlatku Plećini procure sline, gotovo kao od mirisa janjetine. Plećina, dakako, ne čini ništa loše, on će svoju korumpiranost opravdati tekućim troškovima - zimovanjem bivše žene u, kako se ono kaže, Badkladenkirhajnu, a na naplatu stiže i alimentacija. Lako je radi dobrobiti djece zaboraviti na ponos i poštenje, pa makar i najmlađe među nama zarazili plavim virusom korupcije, koji se nastavlja širiti kako bi uz konfete eksplodirao koje desetljeće kasnije.
Ima li uopće nevinih, pita se Mladen Kopjar u komedijama iz ove knjige, ili bez ikakve osnove sumnjamo u hipohondra Božu, čijom glavom svrdla crv sumnje iz konzerve mesnog doručka. Što ćemo, pak, s paranoičnim Đurom, koji je nekoć s bauštele promatrao bavarske dvorce, dok danas strahuje zbog seksualne orijentacije svojih susjeda? Možda je grijeh i što nismo dovoljno čvrsti, što ne uspijevamo sprovesti u djelo svoje iskrene gurmanske vizije, pa nam glavno jelo, autohtona purica s mlincima, ostaje u sjeni njemačkog fokusa na masnu i toplu bučnicu. Je li umirovljeni veterinar Icek doista kriv zato što u život vraća samo svinje i stoku krupnog zuba i, na kraju, muče li nas sve isti kompleksi proizišli iz želje za više nježnosti, koja tako vješto izmiče hladnoći plave kuverte?
Kopjar se, u potrazi za odgovorima na ova tjeskobna pitanja, ubacio među mesare i skupe dame, prateći trag bubrega koji su krijumčari oteli još jednom izmučenom bolesniku. Crveno nikada neće biti plavo, a žuto već svjetluca svuda oko nas.

Komedije iz knjige bile su emitirane na Drugom programu Hrvatskoga radija, u emisijama Panoptikum i KriK.

Narudžbe na: knjigohvat@vip.hr

MOJA KRITIKA novog romana Jurice Pavičića "Crvena voda"

MOJU KRITIKU

novoga romana
Jurice Pavičića
"Crvena voda"

objavljenu na portalu Lupiga.com
možete pročitati

na ovome linku

Tribina u organizaciji Hrvatskog P.E.N.centra "Tuđe i naše - O prevođenju i popularizaciji književnosti"

Moja dva teksta povodom odluke Ministarstva kulture RH o obustavi financiranja brojnih književnih časopisa u 2018.g.

PREDSTAVLJANJE knjige pjesama Marka Pavlovskog "Izlet u Dachau" (Fraktura, 2017.)

O jednom otrcanom i ubitačno dosadnom klišeju u knjigama, nažalost, često prisutnom

Ufff, uff, uf.

Čitam novi roman jednog hrvatskog pisca pa se po tko zna koji put ponovno pitam : postoji li ijedan hrv.pisac mlađi od 40 koji ima pisca za protagonista svoje knjige i koji tom liku pisca u svojoj knjizi nije bar triput na svakih 100 stranica ugurao džoint među prste? I koji nije bar pet puta na svakih 100 stranica napio tog svog pisca? I koji nije nagnao tog svog pisca da slini nad svakom suknjom koja mu u vidokrug zaluta?

Još prije 10 i više godina postalo je užasno dosadno čitat te stalno iste scene, te dosadne opise napušavanja i opijanja i te scene u kojoj se napušeni i pijani pisci okomljuju na svaku suknju koja im se približi i ispaljuju u njenom smjeru oh-tako-cool i oh-tako-silno-duhovite lajne... (cool i duhovite nikome sem njima samima)... i gnjave li ga gnjave oni uporno i dalje s tim, vjerojatno misleći da su silno cool i subverzivni, i bog-zna-što se nadaju da će postić' time, a sve što postižu je čitateljevo zijevanje nad tim već odavno otrcanim i ubitačno dosadnim klišejem.

I da bar osvjeste promašenost toga pa s ironijom pristupe tom i takvom liku pisca kojeg, sigurno ne slučajno, baš upravo takvoga na svojim stranicama stvaraju...
Ali ne, nema u njih ironije spram takvoga lika, pa se nameće ovaj zaključak : da oni zapravo drhte od straha kako bi netko možda mogao pomisliti da su oni neki necool papci koji ne loču niti šmrču niti duvaju.

Jer vjerojatno glupavo smatraju da svi čitatelji lik pisca u nekoj knjizi poistovjećuju s piscem te knjige.

Pa zar im nije jasno da bi se upravo toga zapravo trebali i bojati?

Moja kritika knjige Pietera Steinza "Čitanje na odlasku" u "Vijencu"

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika knjige Pietera Steinza
"Čitanje na odlasku. Književnost kao životna potreba"
(prev. Snježana Cimić, izd. TIM press, Zagreb, 2017.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Tonka Maroevića o knjizi Milovana Buchbergera "Petar Nisiteo, posljednji polihistor Dalmacije"
- tekst Bernardine Petrović o knjizi Nives Opačić "Osjenčane riječi"
- tekst Irene Boćkai o znanstvenom kolokviju Matice hrvatske posvećenom književnom, znanstvenom i uredničkom radu Ante Stamaća
- tekst Mire Muhoberac o romanu Lade Vukić "Specijalna potreba"
- tekst Darije Žilić o knjizi poezije Sanje Baković "Plovna mjesta"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Tanje Mravak "Naša žena"
- nova poezija Predraga Vrabeca
- temat o novoj knjizi Viktora Žmegača "Četiri europska grada - kulturološki obzori", s tekstovima Krešimira Nemeca i Marijana Bobinca

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, arhiteksturi, stripu, filmu, glazbi, plesu itd.

Promocija 12.knjige poezije Milka Valenta "Otvorena rosa" (V.B.Z., 2017.)

U srijedu 14.02.2018.
na Valentinovo
u klubu Botaničar u Zagrebu
s početkom u 19 sati

Milko Valent
promovira svoju novu knjigu poezije
"Otvorena rosa" (izd.V.B.Z., Zagreb)


Sudjeluju : Milko Valent, Damir Radić, Davor Šalat i Drago Glamuzina

Posebni gosti : rock grupa Otvorena rosa

Dobrodošli!

Nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Crteži jelena" (Matica hrvatska Sisak, 2018.)

Predstavljanje knjige "Kristalno zvono" Mirka Božića

12. veljače 2018. od 19:00
Kino EUROPA
Varsavska 3, Zagreb

Predstavljanje knjige "Kristalno zvono" Mirka Božića

Miris kolača i hrane onaj je koji će nas najčešće, kao kod Prousta, odvesti u djetinjstvo, razbuditi lijepa i manje lijepa sjećanja, u nama rasplamsati neke zatomljene emocije. Majčina kuharica, zapisana u tipičnom socijalističkom rokovniku, prepuna recepata, Mirku Božiću poslužila je kao okidač da ispiše niz pripovijedaka o rodnome Mostaru, o obitelji, odrastanju, o sebi. Poput kolača, brižno pripravljanog, posluženog s ljubavlju "Kristalno zvono" postaje najljepši i najtrajniji spomen koji umjetnik može sagraditi majci te darovati gradu djetinjstva.

Fraktura nas poziva na predstavljanje "Kristalnog zvona" i na razgovor s autorom Mirkom Božićem, koji će voditi Andrija Škare i Seid Serdarević.

RAZGOVOR: Književno prevođenje kao kreativno pisanje?

RAZGOVOR: Književno prevođenje kao kreativno pisanje?

Utorak, 13. veljače 2018, 18h,
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića, Ulica grad Vukovara 35, Zagreb

Što je književno prevođenje? Po čemu se ono razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Je li književno prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju? Gdje je granica između prevodilačke i autorske kreativnosti? O odgovorima na ova i mnoga druga prevodilačka pitanja koja postavljamo na radionicama književnog prevođenja u Centru za kreativno pisanje razgovarat ćemo s njihovim voditeljem, profesorom i prevoditeljem Tomislavom Kuzmanović i Unom Krizmanić Ožegović, nekoć polaznicom, danas uspješnom profesionalnom prevoditeljicom.

Razgovor vodi Vedrana Bibić, koordinatorica CeKaPea. Vidimo se!

*

TOMISLAV KUZMANOVIĆ prijevode proze i poezije na hrvatski i engleski jezik i druge tekstove objavljuje u različitim publikacijama u SAD-u, Hrvatskoj i drugdje, među ostalim u časopisima The Iowa Review, Granta, Absinthe: New European Writing, 6X6, Poetry International Web, International Literature Today, Relations, Quorum, Tema, kao i antologijama New European Poetry Anthology i Best European Fiction. Na hrvatski ili engleski preveo je i dvadesetak romana, zbirki kratkih priča, knjiga poezije i drama.mPrijevod prvijenca Igora Štiksa, Dvorac u Romagni (A Castle in Romagna), kao i prijevod romana Ivice Prtenjače, Brdo (The Hill), nominirani su za International Dublin Literary Award za 2006. i 2018. godinu. Član je organizacijskog odbora Festivala europske kratke priče i upravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca, voditelj radionice književnog prevođenja u Centru za kreativno pisanje CeKaPe te urednik rubrike književnog prevođenja u [sic] – časopisu za književnost, kulturu i književno prevođenje. Završio je studij književnog prevođenja u sklopu Iowa's Translation Workshop i radi kao docent na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru.

Una Krizmanić Ožegović diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti. Književnim prevođenjem bavi se od 2009. godine, počevši od eseja i kratkih priča, a potom i romana (neki od naslova su John le Carré: Savršen špijun, Marina Fiorato: Botticellijeva tajna, Antônio Torres: Ova zemlja). Surađuje s kulturnim organizacijama i udrugama, državnim ustanovama i nekoliko izdavačkih kuća, tako da ostali prijevodi uključuju široki spektar područja, od filozofije i kulture do tehničkih prijevoda. Posvećena je radu u nastavi s učenicima svih dobnih skupina, ponajviše odraslima. Živi i radi u Zagrebu.

Nova zbirka priča Zorana Pilića "Kad su Divovi hodali zemljom" (Fraktura, 2018.)

Predstavljanje knjige Borisa Becka "Pandorina kutija" (Leykam international, 2017.)

III. Miljkovićevi dani u Zagrebu

Daša Drndić u užem izboru inozemne nagrade EBRD, s romanom "Belladona"

NOVO: Irina Aleksander "Zov plime" (Disput, 2017.)

PREDSTAVLJANJE knjige Krešimira Nemeca "Glasovi iz tmine" (Naklada Ljevak, 2017.)

Naklada Ljevak s ponosom Vas poziva na predstavljanje nove knjige akademika Krešimira Nemeca „Glasovi iz tmine“, koje će se održati u petak, 9. 2. 2018., u 12 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Krešimir Nemec, vrsni književni znanstvenik, u svojoj novoj knjizi Glasovi iz tmine, izašloj u studenom, kaže: „Kad bismo eliminirali društveno kontrolirani mehanizam koji još uvijek omogućuje prisilu/nametanje čitanja kanonskoga pisca kroz djelovanje školskoga sustava ili akademske zajednice, mogle bi se ostvariti zloguke prognoze samoga Krleže: njegova se djela neće čitati ili će ih čitati samo uski krug ljudi.“
No takva pesimistična kanonsko-recepcijska pitanja tema su samo prve rasprave u knjizi. Ostalih šest studija bavi se istaknutom Krležinom pozicijom na polju hrvatske književnosti u reprezentaciji Prvoga svjetskog rata, njegovim antitetičkim strukturnim principom kao načinom gradbe svojega intelektualnog i književnog svijeta, Krležinim dijalogom s rodnim Zagrebom, obradom „Lede“ iz glembajevskoga ciklusa na kalineskuovskoj skali od umjetnosti do dekadencije i kiča, mađarskim tematskim kompleksom u svojim monumentalnim „Zastavama“ te, na kraju, i odnosom Krleže i Andrića – jednom „poredbenom skicom“.

Osim autora i urednice Nives Tomašević, o ovome obaveznom štivu za sve ljubitelje Krleže i književne stručnjake govorit će i akademkinja Dubravka Oraić Tolić te prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić.

NOVO od Frakture : Slavić+Pavlovski+Pogačar+Telećan+Melandri+Ulicka+Keret

NOVO od FRAKTURE

- Nikica Slavić - Vedra strana života (humoreske i satire)

- Marko Pavlovski - Izlet u Dachau (poezija)

- Dinko Telećan - Dok ti oči ne dogore (poezija)

- Marko Pogačar - Zemlja zemlja (poezija)

- Francesca Melandri - Eva spava (roman)

- Ljudmila Ulicka - Zeleni šator (roman)

- Etgar keret - Sedam dobrih godina (memoari)

Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjizi i autoru.

INTERVJU: Amir Alagić

Moja kritika novele Daniela Kehlmanna "Trebao si otići" u "Vijencu"

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika novele
"Trebao si otići" Daniela Kehlmanna

Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Tončija Valentića o knjizi Žarka Paića "Doba oligarhije"
- tekst Mirjane Polić Bobić u povodu smrti čileanskog pjesnika Nicanora Parre
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš "Izabrana. Život Edith Stein"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Mihaele Gašpar "Spori odron"
- razgovor s književnicom i znanstvenicom Annom Mitgutsch
- tekst Vinka Brešića "180 godina od osnivanja Ilirskih čitaonica"
- tekst Igora Kanižaja o govoru mržnje i lažnim vijestima
- tekstovi o novim brojevima časopisa Dubrovnik, Zadarska smotra, Medijske studije i Nova riječ
- tekst Karin Šerman o knjizi Davora Salopeka "13 arhitektonskih razgovora"
- tekst Vladimira Lončarevića o knjizi pjesama i lirske proze Mate Meštrovića "Kroz plamen čišćenja"
- tekst Denisa Leskovara u povodu smrti Dolores O'Riordan

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, arhiteksturi, stripu, filmu, glazbi, plesu itd.