NOVE KNJIGE u izdanju LITTERISA

NOVE KNJIGE U IZDANJU L I T T E R I S A

Osim moje pete knjige (koju sam ovdje već predstavio - vidi ovaj link) zagrebački Litteris je u zadnjih nekoliko mjeseci objavio cijeli niz novih sjajnih naslova uglednih autora :


Boualem Sansal
"2084. - Kraj svijeta"

U ovom romanu fantazmagorične utopije/distopije alžirski romanopisac Boualem Sansal nudi nam suvremenu inačicu Orwelova remek-djela, jednu 1984. sto godina kasnije, u doba religioznog fanatizma.
U golemom imaginarnom carstvu Abistana (državi sličnoj islamskoj Sjevernoj Koreji), stanovnici su stalno
pod nadzorom, podvrgnuti vjeri u jedinog Boga, Yolaha, kojeg na zemlji predstavlja Božji poslanik Abi.

Roman je proglašen najboljom knjigom 2015. po anketi časopisa Lire, a dobio je i veliku nagradu Francuske akademije.


***


Franz Werfel
"Pjesma o Bernardici"


Ovo remek-djelo u žanru povijesnoga romana ima svoju autobiografsku potku. Godine 1938. Franz Werfel sa svojom suprugom i Mahlerovom udovicom Almom Mahler bježi od nacističkih trupa i sklanja se
u Francusku, gdje isto nije siguran. Iz Sanary-sur-Mera bježi u Lourdes i skriva se od 1940. godine.
Premda po vjeroispovijesti Židov, duboko je dirnut pričom o Bernadette Soubirous, djevojčici koja je prva vidjela Gospu u jednoj špilji. Werfel se zavjetuje da će o njoj napisati roman ukoliko se spasi iz ratnog pakla. Kada 1942. stiže u Sjedinjene Američke Države, to mu i uspijeva...


***

Žarko Paić
"Doba oligarhije"


Studija "Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja" sustavno i kritički radikalno pokazuje što je ostalo od političkoga i politike u doba vladavine tehnosfere na ishodu suverenosti nacija-država i ulaska u doba „velikoga prostora“ globalnoga poretka novih-starih imperija. Briga za očuvanje ljudskosti u tom poretku kontingentnoga kaosa postaje prvim i posljednjim zahtjevom za slobodom kao uvjetom mogućnosti novoga mišljenja. Radi se o iznimnom, uistinu kapitalnome djelu o suvremenom dobu vladavine neoliberalne
aksiomatike kapitalizma u području informacijske ekonomije, oligarhijskoga političkoga poretka i postmoderne kulture spektakla. Ovdje se prožimaju istraživanja o političkoj budućnosti Europe sa stajališta njezine redefinicije iz pojma kulture, „političke teologije“ i novih pokušaja filozofije politike i političkih znanosti u rasponu od Carla Schmitta, Alexandrea Kojčvea, Michela Foucaulta, Gillesa Deleuzea i Bernarda Stieglera.


***


David Engels
"Zalazak"


Povjesničar David Engels u svojoj intrigantnoj knjizi eseja koja je izazvala mnoge pozitivne reakcije na Zapadu postavlja pozitivnu paralelu između krize rimskog svijeta u doba Republike i Europe na početku 21. stoljeća."Zalazak" je proglašen najboljom knjigom eseja 2013. godine prema mišljenju Suddeutsche Zeitunga i Norddeutscher Rundfunka, kao što je u francuskim knjižarama doživio golem uspjeh, a u medijima potaknuo živu raspravu o aktualnosti rimske antike za suvremenu Europu.


***

Montserrat Abello
"Pedeset ljubavnih pjesama"


Montserrat Abello jedna je od najznačajnijih katalonskih pjesnikinja druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. "Pedeset ljubavnih pjesama" dvojezično je izdanje, a predstavljaju antologijski izbor iz njezina cjelokupnog stvaralaštva, to je ujedno i pedeset godina pisanja poezije. Središnja os ove knjige jest, dakako, ljubav, bez granica, ukorijenjena u nježnosti, a prisutna su tu i promišljanja o životu, o položaju žene, žudnji, o vlastitome tijelu...


***


Darija Žilić
"Tropizmi 3"

Darija Žilić godinama sustavno prati hrvatsku pjesničku scenu, a širinom pristupa, dobrim teorijskim uvidom i dinamičnim stilom osigurava relevantnu provjeru različitih generacijskih i poetičkih praksi. Izvornost ovih književnih ogleda postignuta je pozicioniranjem između poetike i filozofije, gdje svemoćnu (ne)moć poezije fokalizira najčešće antropološka i feministička matrica. Ako se na temelju ranije građe i moglo govoriti o intenzivnijem interesu za autore mlađe generacije, "Tropizmi 3" potvrđuje suprotno - suvremenim pjesničkim pojavama u hrvatskoj i svjetskoj književnosti, nešto manje i regiji, Darija Žilić pridružuje provjerena pjesnička imena različitih generacija i različitog stupnja vidljivosti. Između njih tridesetak izdvajaju se tekstovi o Adamu Zagajevskom, Rolandu Barthesu, Alexandru Romanesu, Damiru Grubiću, Gordani Benić, Ani Brnardić, Tei Benčić Rimay, Alešu Debeljaku, Dinku Telećanu i Miroslavu Kirinu.


***


Jasminka Domaš
"Izabrana (O životu Edith Stein)"


Ličnost Edith Stein, darovite znanstvenice, filozofkinje koja je bila i asistentica Edmunda Husserla,
i nakon sedamdeset godina od njezine smrti u Auschwitzu izaziva brojne polemike između kršćanskog
i židovskog svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je sveticom. Istražujući dosad gotovo sve što je napisano
o Edith Stein nameće se misao da je jedna velika strana njezina života ostala neistražena i neosvijetljena.
Roman će bez dvojbe izazvati zanimanje u intelektualnim, a posebice i teološkim krugovima u Hrvatskoj i izvan nje.


***


Henri Bosco
"Malicroix"


Henri Bosco (1888. - 1976.) jedan je od najintrigantnijih pisaca francuskog dvadesetog stoljeća,
ovjenčan svim najznačajnijim francuskim književnim nagradama. Za razliku od tendencija ubrzavanja na svim područjima, Bosco je autor maksimalnog usporavanja. Prostor je njegov medij, beskrajni
opisi njegov način. Bosco je riznica rijetkih nijansi, aktivator verbalnog medija prema svim osjetilnim područjima. Čitanje njegovih tekstova beskrajno je zadobivanje vremena u doba njegove otimačine, beskrajan poticaj za suočenje sa sobom u doba odvođenja od sebe, pripitomljavanje i vrednovanje samoće u doba njezine apsolutne pronevjere i nasilne masovnosti. U tom smislu „Malicroix“ predstavlja vjerojatno najbolji primjer, a bit će čitan
kao jedan od ključnih francuskih romana svoga doba.


***


Ivan Česmički
"Epigrami"



Janus Pannonius - Ivan Česmički (1434. - 1472.), istaknuti humanist i biskup,
spada u red velikih pjesnika hrvatskoga i europskoga humanizma. Cjelokupno je Pannoniusovo pjesničko
djelo na latinskom jeziku, a najzastupljenija su književna vrsta u njegovu opusu epigrami,
od kojih je većinu napisao u Italiji. Sadržajno su veoma raznoliki: šaljive prigodnice, epitafi, elogiji, poslovice;
ljubavni i erotski sastavci. Često s mnogo satire, cinizma i sarkazma ocrtava svagdašnjicu,
iznoseći vlastita životna stajališta. Ovo izdanje izabranih epigrama Ivana Česmičkog zasniva se na prijevodima
Nikole Šopa koje je izdala Akademija 1951. godine te predstavlja prvi opsežniji izbor njegovih erotskih stihova.


***


Francis Ponge
"Na strani stvari"



Francis Ponge najpoznatiji je kao pjesnik po zbirci "Na strani stvari" iz 1942. godine, koja daje jednu drukčiju viziju svijeta i predmeta iz banalne svakodnevice. Naizgled, riječ je o poetskom izvješću, najstrožem i najpreciznijem, o karakterističnim fizičkim kvalitetama svakog predmeta. Međutim, tom opisu pridružuje se i lingvističko i etimološko traženje, izbor i red slova koje čine riječ. Tako riječ umjesto da upućuje samo na fizički aspekt, postaje na neki način simbol i alegorija samog predmeta. Iz asocijacija ideja i igre riječi
proizlaze vrlo neobične permutacije, beskrajni suodnosi kojima je cilj da proizvedu iznenađenje i jedinstven doživljaj pred poznatim predmetom, nešto slično što je postigao Duchamp u likovnoj umjetnosti sa svojom umjetnošću ready-madea. Od svog prvog izdanja zbirka je privukla pozornost Alberta Camusa, s kojim je Ponge bio u Pokretu otpora, a vrlo važnu književnu kritiku ovoj zbirci posvetio je i Sartre ("Čovjek i stvari").
Oduševljenje egzistencijalista, dramatičara i filozofa apsurda ovom čudesnom zbirkom pjesama
svakako je pridonijelo priznanju njezinih novatorskih i čisto literarnih kvaliteta
koje su prepoznate u cijelom europskom prostoru.


***


Tammy Nuzzo-Morgan
"Mojoj ljubavi"



Zbirka poezije višestruko nagrađivane američke pjesnikinje Tammy Nuzzo-Morgan "GEM mine" Passion poems nije nikad objavljena kao knjiga. Riječ je o šezdeset ljubavnih pjesama koje je pjesnikinja specijalno odabrala za hrvatsko izdanje. Zbirka nosi podnaslov "Pjesme strasti”. Napisane u ljubavnoj temperaturi dana, intenzitet ljubavi smjenjuje se s boli: "Znala sam da će tvoji poljupci boljeti/ali nisam znala da će tako dugo potrajati”.
Ljubavna strast obilježava cijelu zbirku u ritmu njezinih sastanaka s ljubljenim: pažnja prema gesti,
kretnji, prilici, situaciji, ono je po čemu se modelira. Strast se utapa u drugom, bori s njim ili protiv njega, prima ga pa odbacuje...


***


Alexandra Laignel- Lavastine
"Duhovi Europe"


Knjiga želi promišljati etičke temelje europske civilizacije kroz prizmu nedovoljno istražene disidentske kulture. Ona i te kako obogaćuje naše nedovoljno znanje o svemu onom što su istočnoeuropski intelektualci imali značajno za reći o Europi i krizi sadašnjice. Akribičnom analizom djela i djelovanja vodećih disidenata toga doba pokazuje u kojoj je mjeri disidencija neraskidivo povezana s kulturom i idejom Europe, odnosno kritičkim razmišljanjem o modernoj civilizaciji i otuđenju pojedinca sučelice hipertrofiji vlasti.