Propast je prije svega roman o tranziciji. U dvije narativne linije Zarev pripovijeda priču o Martinu Sestrimskom, uspješnom piscu i članu kulturnoga miljea za vrijeme socijalizma, koji nakon što je „izbila demokracija“ sve dublje uranja u opću propast društvenoga i privatnoga života, te o Bojanu Tilevu, bugarskom biznismenu, koji se nezakonito bogati iskorištavajući probleme nastale uvođenjem tržišne ekonomije. U oba slučaja, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da su i jedan i drugi osuđeni na propast, kao i sve što ih okružuje.

Propast je vješto napisan roman, s metanarativnom linijom – romanom u romanu, djelom glavnoga lika, Martina Sestrimskog, koje djeluje kao nezavisna cjelina, ali se vrlo lako mogu prepoznati lajtmotivi koji prelaze s jedne razine na drugu. Propast je roman koji je autora proslavio na njemačkom govornom području, a bio je i u užem izboru za nagrade književnoga sajma u Leipzigu te Fondacije Elizabeth Kostova. Njemačka nacionalna televizija napravila je dokumentarac o Zarevu, nazivajući ga „bugarskim Balzacom“, a upravo je Propast postala najprodavanijom bugarskom knjigom u povijesti u Njemačkoj.

„Propast daje realističnu, ali također i prilično mračnu sliku propadanja u kontekstu bugarske tranzicije.“
The Complete Review

„Propast je roman o promjenama u cijeloj Istočnoj Europi. Očekivali smo jedan ovakav roman u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, ili čak Njemačkoj, ali on se pojavio u Bugarskoj.“
Tages-Anzeiger

Vladimir Zarev (1947., Sofija, Bugarska) jedan je od najistaknutijih suvremenih bugarskih prozaista. Tijekom nekoliko desetljeća zapaženoga rada u kulturi i književnosti objavio je 11 romana, koji su svi odlično primljeni u Bugarskoj, a kasnije i u Njemačkoj, Turskoj i Ukrajini. Njegov roman Propast (prvi put objavljen 2003. godine) prvo je njegovo djelo prevedeno na hrvatski. U Bugarskoj je roman doživio devet izdanja i priskrbio autoru slavu i izvan zemlje, posebice na njemačkom govornom području. Autor trenutno živi u Sofiji i predaje bugarsku književnost na Sveučilištu u Sofiji. Usto uređuje cijenjeni bugarski književni časopis Suvremenik.