Treći po redu Festival alternative i ljevice FALIŠ u Šibeniku bit će, kao što su prošle godine i najavili organizatori, posvećen 70. godišnjici kraja Drugog svjetskog rata. Ovogodišnji FALIŠ će se od 2. do 5. rujna održavati u Šibeniku, a otvorit će ga povjesničar Sejo Sexon, tvorac i frontmen Zabranjenog pušenja, kultnog sarajevskog benda koji na FALIŠ ne dolazi kao glazbenik i pjesnik, već kao povjesničar i po prvi puta će nastupiti u toj ulozi.

Promocije knjiga, okrugli stolovi, razgovori, radionice, predavanja, projekcije filmova itd.

Kruno Lokotar, Srećko Horvat, Andrej Nikolaidis, Dragan Markovina, Sejo Sexon, Hrvoje Klasić i ini.

Cjelovit program ovdje

Roman Leći i umrijeti prvijenac je autorice Adalet Aaolu i začetnik poznate i nagrađivane trilogije Teška vremena.

Jednog travanjskog jutra 1968. godine u 7 sati i 22 minute Ajsel ulazi u sobu luksuznog hotela s namjerom da izvrši samoubojstvo. Ležeći u sobi nešto više od sat vremena, priziva u sjećanje svoj život, ali i život čitave generacije koji je bio snažno obilježen političkim previranjima u Turskoj od 1938. do 1968. godine.

Kroz dnevničke zapise njezina prijatelja Ajdina, pisma što ih je razmjenjivala s prijateljicama te kroz snove i sjećanja snažno će i životno oslikati odrastanje prve generacije republičkih Turaka. Bilo je to vrijeme obilježeno smrću Velikog Oca – Ataturka, političkim i društvenim reformama u Turskoj te ratom i nacizmom koji su poharali Europu.

Leći i umrijeti stoga je i psihološki i politički roman. Jednom perspektivom uranjamo u psihu i intimni svijet obrazovane i osviještene Turkinje koja je svjesno zavela svoga studenta Engina, dok drugom poniremo u prošlost i dramatična politička zbivanja. Dva se vremenska okvira neujednačno, ali snažno isprepliću u slojevitu priču o životu i smrti, o idealima, očekivanjima, ali i razočaranjima koja neminovno donose osvješćivanje i iskreno uranjanje u intimu.

Ništa manje nije se ni moglo očekivati od spisateljice kalibra Adalet Aaolu, koja je i sama pripadala prvoj generaciji republičkih Turaka i čije se pisanje u Turskoj uvijek smatralo feminističkim manifestom. Priča o ženi suočenoj s ograničenjima i pritiscima što ih nameće uštogljena i promjenama nesklona sredina te o njezinoj potrazi za istinskim identitetom ukopanim pod bremenom društvenih zahtjeva prozni je ispis kojim je Adalet Aaolu potvrdila svoju životnu i književnu zrelost, intelektualnu snagu te hrabrost i stilsku izražajnost.

"Portret nacrtan ugljenom i kišom" je svojevrsna sublimacija cjelokupnog dosadašnjeg života, rada i iskustva pisca Midhata Ajanovića Ajana. To je složen i heterogen diskurs, kroz koji struje svekolike iskustvene i čulne spoznaje, i koji se ne da odjednom shvatiti i dokučiti, nego pri čitanju ostaje uvijek nepotpuno riješena zagonetka i potiče na nova i detaljnija iščitavanja.

S druge strane, to je gusto zbijen književni tekst u kojem nalaze svoje mjesto, čak ponekad postaju neophodni, elementi različitih žanrova, a čime pisac potvrđuje svoju stvaralačku zrelost i vještinu da iskoristi blagodati romana kao najsloženijeg literarnog žanra koji je sposoban u sebe primiti i asimilirati sve druge vrste.

Ova knjiga može imati pozitivne i negativne reakcije, biti hvaljena i kuđena, glorificirana i osporavana, ali, ono što je sigurno, nikoga tko je pažljivo pročita ne može ostaviti ravnodušnim. A to je samo po sebi dovoljno, jer iritira pozornost recipijenta i ostvaruje nastavak njegovih razmišljanja i nakon pročitanog teksta.

"Portret nacrtan ugljenom i kišom" na Međarodnom sajmu knjiga u Göteborgu 2010. dobio je Klas de Vildersovu nagradu za najbolje književno djelo objavljeno u Švedskoj, a koje je napisao pisac useljeničkog podrijetla.



***

Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist, rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Voditelj je odsjeka za animaciju i vizualne komunikacije na švedskom Sveučilištu West u Trollhättanu.

Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika - šest romana te više djela iz povijesti i teorije animiranoga filma. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest.

2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman "Portret nacrtan ugljenom i kišom" dobiva Klas deWilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla.

"Portret nacrtan ugljenom i kišom" je njegov četvrti roman objavljen u Hrvatskoj

Povodom izlaska 'Ljubavnog romana'
Ivana Sajko je o toj svojoj knjizi
razgovarala sa
Srđanom Sandićem za
portal Moderna Vremena Info.

Razgovor čitajte ovdje

'Ljubavni roman' naslov je
novoga romana
Ivane Sajko,
upravo tiskanog u izdanju
Meandarmedije.

O njemu opširnije ovdje
a na ovome linku
naći ćete moju kritiku romana 'Rio bar' Ivane Sajko.

Muškarac s britvom smatra se vrhunskim dometom pripovijednog umijeća Jaroslava Putika, čiji je cjelokupan književni rad obilježen prožimanjem ozbiljnosti i humora, uz stalno prisutnu tematizaciju hrabra pojedinca suprotstavljena političkoj moći.

Roman donosi životopis Jana Baudyša, skromnoga seoskog brijača, originalnoga i vrlo osebujnoga, pomalo čak šašavoga čovjeka. Takvime ga naime smatraju sumještani zbog njegove iznimne radoznalosti i prometejske težnje za širenjem vlastitih spoznaja, te pregnuća da proživi život izvan okvira propisanih konvencijama. A život proživljen bez prilagodbe očekivanjima drugih ujedno je i život prepun dogovdovština, pa junakove brojne urnebesne zgode, erotske avanture, lutanja, bijegovi i bjesovi te hrabro ustrajavanje u stavovima suprotivim vlastodržačkim političkim garniturama roman čine iznimno zabavnim, ali i drskim štivom.


Muškarac s britvom slojevita je priča o ustrajnosti i nepokolebljivosti ljudskog duha, o ambicijama koje ne uspijeva ugasiti tegobna svakodnevica ni nipodaštavanje nesklone okoline, te o životnome elanu koji se opire unaprijed zadanoj pravocrtnosti linije života. To je literarni spomenik čovjekovoj težnji da usmjeri životni tijek u željenome pravcu kako se sudba ne bi morala podnositi u svojoj zadanosti, ali je to ujedno i humoristična romaneskna oda ljudskim osebujnostima, a posebice intelektualnoj radoznalosti, svojstvu koje je ljudskome rodu omogućilo razvoj te izlaz iz mraka neznanja i zabluda.

Hrvatsko društvo pisaca organizira treće izdanje festivala 'Književna karika (LitLink)' koje će se održati od 26. do 29. kolovoza.

Ovogodišnje izdanje nosi naziv Croatia-link-France i održava se u okviru manifestacije Rendez-vous: Festival Francuske u Hrvatskoj.

Cilj LitLinka je domaćoj publici predstaviti strane i domaće autore, ali i stranim urednicima i izdavačima predstaviti domaću književnu scenu. Domaći autori stoga se mogu nadati vrijednim kontaktima, a publika novim književnim imenima.

'Pretprogram' festivala odvija se 26.8. u zagrebačkoj Močvari gdje će se predstaviti francuski urednici Dominique Bordes (Monsieur Toussaint Blok B Lo Kuverture), Emmanuelle Collas (Galaade), Marion Duvert (Seuil), Evelyne Lagrange (Gaďa Éditions) i Benoit Virot (Le Nouvel Atilla). Svoja će djela čitati Asja Bakić, Iva Hlavač, Davor Ivankovac i Ivan Zrinušić.

Službeno otvaranje je 27.8. u Puli, u prostoru Zadruga Praksa. Očekuju nas čitanja francuskih i hrvatskih autora. To su redom: David Fauquemberg, Nenad Popović, Albena Dimitrova, Amir Alagić, Slađana Bukovac, Dominique Fabre, Nikica Petković, Jerko Bakotin, Armand Gauz i Željka Horvat Čeč.

Festival se 28.8. seli u Rijeku, u Astronomski centar. Organizatori će francuskim urednicima predstaviti lik i djelo Janka Polića Kamova. Zatim slijedi čitanje za riječku publiku - 'nastupaju' Dominique Fabre, Damir Karakaš, Albena Dimitrova, Kristian Novak, Marko Pogačar, Armand Gauz, Vedrana Rudan, Željka Horvat Čeč i David Fauquemberg.

Naposljetku, 29.8. festival dolazi u Zagreb, u kafić U Dvorištu. Na programu je okrugli stol s francuskim urednicima. Gostuju Dominique Bordes, Emmanuelle Collas, Marion Duvert, Evelyne Lagrange i Benoit Virot. Zatim čitaju domaće i francuske snage: Branko Maleš, David Fauquemberg, Dražen Katunarić, Armand Gauz, Krešimir Bagić, Albena Dimitrova, Sibila Petlevski, Dominique Fabre, Zoran Ferić.

U Puli, Rijeci i Zagrebu pisci će uz izvedbu imati i glazbenu pratnju Samuela Rouesnela - Samuelita.

Mnogi su napisali
mnogokoju lijepu
povodom smrti Arsena,
ali tekst Krune Lokotara,
potpomognutog Goranom Vojnovićem,
ipak se izdvaja.

Čitajte ga ovdje

Uz gostovanje poznatih pjesnika iz Slovenije, Rijeke i Istre u subotu 22.08.2015. u 20 sati na Battistellinoj šterni u Vižinadi održat će se pjesnička večer uz čitanje pjesama.

Iz Slovenije će sudjelovati Peter Semolič, Katja Kuštrin, Borut Petrovič Vernikov, Vid Sagadin i Jaka Železnikar.

Iz Rijeke stižu Zoran Žmirić, Robert Vrbnjak, te domaći pjesnici Tomislav Milohanić, Gaetano Benčić i Mladen Blažević.

Posjetitelji će moći uživati u vrhunskoj poeziji, a za pjesme koje će se čitati na slovenskom i talijanskom jeziku na platnu će se moći čitati prijevod.

Nove knjige u izdanju Meandarmedije

Serija EX:

Anka Žagar: Pjevaju razlike tihotapke
Vanda Mikšić: Fragmenti o bacanju kamena
Renata Jambrešić Kirin: Korice od kamfora

Meandar Roman:

Ivana Sajko: Ljubavni roman
Petra Soukupová: Na more
Tanja Radović: Pitanje Nade


Opširnije o tim knjigama ovdje

'Predah' je, netipično za autora '1984.' i 'Životinjske farme', duhovit i pitak, pomalo satiričan roman o odrastanju i nostalgiji za mladošću, o suočavanju sa starenjem i gubitku mladenačkih ideala u predvečerje Drugoga svjetskog rata. George Bowling, taj Orwellov alter ego, od nadobudnog se mladića inertno »preobražava« u sredovječnog i rezigniranog »čovjeka bez svojstava«, »stranca« koji osjeća »mučninu« zbog »bačenosti u svijet«. Jedino što otromboljeni i životnom svakodnevicom uspavani glavni junak želi jest predah – tj. bijeg od svih i svega, te naprečac odlazi u »izgubljeni zavičaj«. Autor je jetkim humorom popratio njegov izlet u rodno mjesto koje se promijenilo i gdje ga nitko ne prepoznaje, na ribolov na jezeru kojeg više nema. Istovremeno, na obzorju ustajala života pojavljuju se znatno crnji oblaci koji će označiti konačan »kraj nevinosti«, odnosno početak velikog rata, što ga famozni prorok Orwell nepogrešivo anticipira:
»Sve što ste potisnuli u podsvijest, sve čega se užasavate, sve što držite tek košmarnim snom ili mislite da se događa samo u drugim zemljama – bombe, redovi za hranu, gumeni pendreci, bodljikava žica, košulje u boji, parole, goleme face na transparentima, strojnice što vrebaju s prozora spavaće sobe – sve će se to dogoditi. Znam da hoće, to jest znao sam dok sam se vozio natrag. Od toga ne možemo pobjeći. Borite se ako hoćete ili okrenite glavu i pravite se da niste ništa vidjeli... ali to se, jednostavno, mora dogoditi.«
Šareni dućan drage volje objavljuje prvi prijevod na hrvatski jezik ovoga manje poznatog Orwellova malog remek-djela!

U organizaciji Jovana Brajovića i Hrvatskog društva pisaca, a uz potporu Ministarstva kulture i Staroga Grada, upriličit će se ovogodišnje 14. izdanje festivala književnosti Faro(pi)s u Hektorovićevu gradu (19. – 22. kolovoza). Ono će u cijelosti biti u znaku jednog od najznačajnijih suvremenih pisaca s prostora bivše Jugoslavije i europski višekratno potvrđenog autora bosansko-bošnjačkih korijena Dževada Karahasana.

O autorovu djelu će u četiri festivalska dana i noći svoje reći čak 15-ak uglednih međunarodnih i domaćih kritičara, teoretičara, pisaca, prevoditelja… a autor će i sam čitati ulomke iz svog impresivnog pripovjedačkog, dramskog i esejističkog opusa.

Tako će, odlukom selektora Ervina Jahića, u programu na pitoresknom Škoru (19. kolovoza, 21 sat) sudjelovati: Almir Bašović, Dijana Hadžizukić, Fahrudin Kujundžić, Katarina Luketić, Tonko Maroević, Nikica Petković i Alma Sarajlić. Dan kasnije, u isto vrijeme, o Karahasanu će publici zboriti: Maike Albath, Vid Barić, Helmut Böttiger, Sinan Gudžević, Ervin Jahić i Andrijana Kos-Lajtman.

Za petak na Trgu sv. Stjepana (21 sat) predviđen je razgovor Dževada Karahasana i Tonka Maroevića, a 22. kolovoza (23 sata) govorit će Goran Matović i Irena Šekez Sestrić. Međutim, istodobno u dominikanskom samostanu sv. Petra Mučenika bit će upričičen ostali dio iznimno bogatog programa: Faro(pi)sove matineje – predstavljanje romaneskne trilogije “Što pepeo priča” Dževada Karahasana (četvrtak u 12 sati); predstavljanje knjige pjesama “Lažne trudnice” Zilhada Ključanina (petak, 12 sati), i predstavljanje dvojezične poeme “Zona tišine” (Silenzonne) Nikice Petkovića (istog dana, 13 sati).

Dževad Karahasan (Duvno, 1953.), bosansko-bošnjački je književnik, dramatičar, esejist, romanopisac. Odlike njegova djela su modernističke i inovativne pripovjedne tehnike u kojima se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija proze, kao i bogatstvo jezika. Iako prvenstveno, po vlastitu izboru, i angažmanu dramski pisac, Karahasan je ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi (“Istočni diwan”, “Šahrijarov prsten”...). Cijenjen i uspješan dramski autor, prije svega u zemljama njemačkoga govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu jednoga od svojih uzora, Miroslava Krleže. Kao i hrvatski pisac, i bošnjački spisatelj je fasciniran teatrom, za koji je napisao veći broj priznatih drama, no njegova najsnažnija djela su ipak, čini se, romani i esejistička memoaristika. Dževad Karahasan pripada kategoriji višestruko nagrađivanih bosanskohercegovačkih i europskih pisaca kojima je strana jeftina politizacija, književno-politički marketing i podilaženje izvanliterarnim trendovima.

U ponedjeljak 17. kolovoza poslijepodne u Zagrebu je u 78. godini umro Arsen Dedić, veliki hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor.

Autor je i izvođač mnogih šansona te pobjednik mnogih glazbenih festivala. Napisao je, skladao i izveo mnoge dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Slovi za jednog od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki lirike.

Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima Gina Paolija, Sergia Endriga i Jacquesa Brela, koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru.

Osnovno određenje mu je glazba, ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga kantautorskoga govora, koji ga je najviše i obilježio.

Izvor: Moderna Vremena Info

Godina je 1866., a Walter Moody pristigao je brodom u novozelandski gradić Hokitika u jeku zlatne groznice, kako bi se i sâm obogatio. No odmah po dolasku slučajno upada na napeti sastanak dvanaestorice muškaraca koji su se potajno sastali kako bi izmijenili informacije o nizu nerješenih zločina. Bogataš je ispario, kurva se pokušala ubiti, a ogroman imetak otkriven je u domu nesretne pijanice. Moody je uskoro uvučen u misteriju: isprepletenom mrežom sudbina kao da upravljaju nevidljive sile, koje svojom dinamikom neobično podsjećaju na nebesko kretanje zvijezda.


Eleanor Catton rođena je 1985. godine u Kanadi, a odrasla je u Christchurchu na Novom Zelandu. Danas živi u Aucklandu, gdje predaje kreativno pisanje na Tehnološkom institutu Manakau. Njezin prvijenac The Rehearsal (2008) osvojio je nagradu Betty Trask, Nagradu za prvi roman Amazon.ca i NZSA Hubert Church nagradu za najbolju prvu knjigu. Godine 2013. objavljuje roman 'Luminari', kojim senzacionalno osvaja najprestižniju svjetsku književnu nagradu – Bookerovu nagradu. Tada ima 28 godina i najmlađa je dobitnica Bookera u povijesti te nagrade. Iste je godine nagrađena i Guvernerovom nagradom – najznačajnijim kanadskim književnim priznanjem.

To je čudesno – čak zapanjujuće – zamršena knjiga… Proza Eleanor Catton besprijekorno je ulaštena što nije malo postignuće za roman koji živi ili umire na tome kako su vođeni njegovi dijalozi. Dug je više od 700 stranica, ali nagrada za vaše strpljenje jest uranjanje u prijetvorni svijet zločina opisan na rijetko kompleksan način.
Evening Standard

'Luminari' su zastrašujuć narativan stroj iznimne preciznosti. Izniman podvig.
Le Soir

S vremena na vrijeme dođe vam pod ruku roman koji vas uzdigne iznad tričave svakodnevice, koji vas rastavi na dijelove i onda ponovno sastavi, i uz koji se osjećate kao da ste bili na odmoru s genijem.
New Zealand Herald

Vrtoglavo vješta mlada Novozelanđanka zarobljava čitatelje u labirintu priče dvanaestorice pripovjedača, osumnjičenika čije se priče neprestance izmjenjuju. Remek-djelo.
Le Magazine littéraire

"I to će proći" je roman o gubitku, ljubavi i seksu. Nakon sprovoda svoje majke Blanca se zapućuje u Cadaqués, nekad ribarsko seoce, sad mondeno ljetovalište. U kuću što je nekoć bila, i uvijek će ostati, majčina, ona dolazi sa svoja dva sina, oba bivša muža, grupom prijatelja i prijateljica, a u blizini su i aktualni, uskoro bivši, i jedan potencijalni ljubavnik, zgodni neznanac što se misteriozno pojavio na pogrebu.

U tihom srcu svog tog meteža Blanca vodi zamišljeni dijalog s majkom, propitujući složen i strastven odnos koji su njegovale tijekom svih 40 godina Blancina života.

Roman "I to će proći" već je u rukopisu podigao veliku buru među svjetskim nakladnicima, a otkako je objavljen, već se više od dvadeset tjedana nalazi na prvom mjestu liste najprodavanijih knjiga u Španjolskoj. Hrvatsko izdanje slijedi korak za francuskim i talijanskim, a pripremaju se prijevodi na 30 svjetskih jezika.

**

U konačnici, ovaj roman i nije nego potraga za riječima koje bi izrazile složen odnos i uzajamnu ljubav majke i kćeri. Istinski hvalevrijedno književno djelo, što neće proći, nego ostati. - Antonio Lozano, Culturas, La Vanguardia


Hod po rubu autofikcije i sentimentalnosti, a bez pada u njihovu zamku. Bez sumnje, ljubitelji francuske proze neće moći izbjeći prisjećanje na srodno okrutan ton prvog romana Francoise Sagan "Dobar dan, tugo". - Livres Hebdo

Metoda Milene Busquets jednostavna je i efektna: ona piše pismo pokojnici ne zloupotrebljavajući zamjenicu “ti”, a mjestimično divlji udar emocija dovodi u ravnotežu izravnom i trijeznom prozom. U tome je tajna uspjeha ovoga kratkog i duboko intezivnog romana: on je slika svijesti netom prognane iz raja. - Domingo Ródenas, El Periódico

Prepun fine mudrosti, s pravom mjerom humora i nježnosti, ovo je prvi jasan i nepristran portret generacije koja dosad još nije pronašla svoj glas u književnosti. - Carmen Posadas, Harper’s

***

Milena Busquets rođena je u Barceloni 1972. godine. Pohađala je Francusku gimnaziju i završila studij arheologije na University College u Londonu. Godinama je radila u izdavaštvu. Ovo je njezin drugi roman. Živi u Barceloni sa svoja dva sina. Rukopis ovoga romana pobudio je veliko zanimanje u Frankfurtu i potpisani su ugovori za prevođenje u više od dvadeset zemalja, u vrlo uvaženim književnim okruženjima kao što su Gallimard (Francuska), Suhrkamp (Njemačka), Harvill Secker (Velika Britanija), Rizzoli (Italija), Companhia das Letras (Brazil) i Hogarth Press (Sjedinjene Američke Države).

Johannes Kepler, rođen 1571. u južnoj Njemačkoj, bio je jedan od najvećih svjetskih matematičara i astronoma. Ovaj roman briljantno dočarava njegov život i njegovu nevjerojatnu volju da rasvijetli orbite planeta i geometriju svemira, dok ga vjerski ratovi i kućne trzavice tjeraju iz progonstva u progonstvo. S druge strane, knjiga opisuje okrutnu stvarnost renesansnoga svijeta, punog mašte i smionosti, ali izgrađenog na siromaštvu, bijedi i tiranskoj moći careva. Pisati roman o povijesnoj osobi često je rizičan pothvat zbog unaprijed zadanih okvira koje faktografija nameće stvaralačkoj imaginaciji. Ali dobar pisac, poput velikoga irskoga spisatelja Johna Banvillea, može upravo tu otežavajuću okolnost pretvoriti u prednost. Može, primjerice, iznutra razbiti nametnute okvire tako što će vlastitoj imaginaciji otvoriti neočekivane mogućnosti koje lik predočenoga junaka krije u svom pretpostavljenom duhovnom i intimnom životu. Autor Keplera osvaja čitatelja sjajnim pisanjem, ali i uvođenjem u tajne velikih astronomskih zakona na kojima su izgrađene moderne spoznaje o svemiru. Roman prikazuje Keplera kao brižna sina, ljubomorna oca i preobražava ga u pronalazača temeljnih zakona o kretanju planeta – zakona koji se bez sumnje mogu svrstati među najblistavije domete ljudske misli.

»Veličanstven roman koji dramatizira i slavi intelektualnu strast. Takvi su romani vrlo rijetki.«
Irish Press

»Pripovjedačka vještina na razini prave simfonije.«
Guardian

»Ovdje osjećate da ste u nazočnosti iznimnog pisca. S lakoćom baratajući opsežnim povijesnim izvorima, Banville priziva Keplera i njegovu družinu u živim bojama, ali nam otkriva i njihove mračne zakutke.«
Sunday Telegraph

»Ovaj vrhunski roman izgrađen je neobično vješto, pa nas je uvjerio da je takav život zbilja morao tako izgledati. Dobili smo čudesan ljudski lik, pun osjećaja, načela, kajanja i hrabrosti.«
Sunday Times

****

John Banville rođen je 1945. godine u Wexfordu u Irskoj. Kritika ga smatra jednim od najboljih suvremenih irskih pisaca i najvrsnijih stilista engleskoga jezika, o čemu svjedoči i ova knjiga. Njegova djela, kao što su More, Knjiga dokaza, Svjetlost iz davnine ili trilogija o znanstvenim revolucijama – knjige o Koperniku, Kepleru i Newtonu – spadaju među rijetke dragulje modernističkog pisanja koja svojim motivima i pripovijedanjem podsjećaju na najveće književne klasike poput Prousta ili Nabokova. Uz roman More, koji je 2005. osvojio i prestižnu nagradu Booker, i Kepler, koji je 1981. osvojio Guardianovu nagradu za prozu, napisao je još desetak djela. Među ostalim brojnim nagradama, godine 2011. dobio je Nagradu »Franz Kafka«, a 2013. nagradu irskoga PEN-a.