- Tanja Radović - 'Pitanje Nade' (roman)

Ljiljana Pavlina - 'Kupila sam klavir sama'(roman)

- Zvonimir Mrkonjić - 'Medij mlijeko: izbor iz poezije'(poezija)

- Stipe Grgas - 'Američki studiji danas: Identitet, kapital, specijalnost' (publicistika)


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjizi i autoru/ici...

U utorak, 16. lipnja Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku prema kojoj nije bilo povrede članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, u slučaju u kojem je nadležni sud u Estoniji presudio protiv tamošnjeg portala Delfi. Smisao presude mogao bi se svesti na dvije konstatacije. Prva: ako su ispod autorskih, urednički obrađenih članaka na komercijalnom portalu dopušteni komentari čitatelja, onda je redakcija portala u potpunosti odgovorna za njihov sadržaj, jednako kao što je odgovorna za sadržaj samih članaka. I druga: u slučajevima klevete, govora mržnje ili iznošenja ekstremističkih stavova opravdano je razmjerno ograničavanje slobode izražavanja. Dakle, komercijalni portal nema pravo komentare čitatelja tretirati kao javni trg, forum, prostor za čiju su kontrolu, eventualno, zadužena javna odvjetništva ili policija jer, kako piše u presudi, osim što su ti komentari objavljeni pod istom internetskom adresom kao i ostali sadržaji portala, oni su dio istoga komercijalnog prostora. Ako im čitateljski komentari povećavaju čitanost, a time, posredno, utjecaj i cijenu reklamnog prostora unutar portala, tada nema nikakvog razloga da za njih uredništvo portala ne snosi jednaku odgovornost kao i za sve druge objavljene sadržaje.

Ovo je uvodni dio teksta Miljenka Jergovića u kojem on piše o pravosudnoj odluci kojoj je svrha smanjivanje prostaštva, govora mržnje i netolerancije u tzv. korisničkim komentarima na internetskim portalima. Njegov tekst u cijelosti možete pročitati ovdje a mene raduje što je i zakonodavstvo EU-a konačno poduzelo nešto o čemu sam ja govorio još davne 2006. u razgovoru za 'Vijenac' (intervju samnom čitajte na ovome linku )

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
'Pereira tvrdi'
Antonija Tabucchija




Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s prevoditeljem i kroatistom Dušanom Karpatskym
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Svena Adama Ewina 'Zmijski car'
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Gorana Tribusona 'Prpali kongres' i Nevena Orhela 'Iskra'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Darka Pere Pernjaka 'Vrijeme pravih kapetana'
- tekst Matije Ivačića u povodu smrti Ludvika Vaculika
- poezija Guentera Grassa u prijevodu Trude Stamać
- razgovor s latvijskim jezikoslovcem Ojaarsom Bušsom
- izvadak iz 'Božanske komedije - Raj' u novom prijevodu Mirka Tomasovića
- tekst Marka Bregovića o pretisku knjige Mirka Danijela Bogdanića 'Dogodjaji svijeta' iz 1792.
- tekst Krešimira Nemeca u povodu knjige Antuna Česka 'Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije'
- tekst Milivoja Šrepela iz 1885.g. o prvoj zbirci Silvija Strahimira Kranjčevića
- tekst Denisa Leskovara o bečkom koncertu Vana Morrisona

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, filmu, glazbi itd.

Ksenija Kušec je arhitektica, saksofonistica i spisateljica. Piše za djecu i piše za odrasle.

Iza nje je pet objavljenih knjiga; zbirka priča za djecu ‘Priče iz Sunčeva sustava’ (Profil, 2010.), zbirka priča ‘Reci mi sve’ (Centar za kreativno pisanje, 2013.), roman za djecu ‘Janko i stroj za vrijeme’ (Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2013.), roman ‘Sobe’ (Centar za kreativno pisanje, 2014.) te roman za djecu ‘Prozirna Lili’ (Evenio, 2015.).

Razgovor s Ksenijom Kušec čitajte ovdje

Gledao sam neki dan odličan biografski film 'Love & Mercy" (s maestralnim Paulom Dano i puno manje dobrim Johnom Cusackom u glavnim ulogama) o jednome od najvećih inovatora u povijesti pop-glazbe, Brianu Wilsonu, kreativnom motoru The Beach Boysa, koji su od većine pogrešno smatrani kao tek jedni u nizu hitoidnih tra-la-la-bandova, a zapravo se radi o, uz Velvet Undergorund, The Clash i Ramones, vjerojatno najutjecajnijem bandu svih vremena, jer su u svoj zvuk još ranih 1960-ih ugradili mnogoštošta što su drugi u svoju glazbu počeli unositi desetljeće i više kasnije.

Uz to, u pozadini njihovih lepršavih i melodičnih napjeva krije se iznimna tjeskoba, zapravo velik dio opusa Briana Wilsona može se okarakterizirati kao najtjeskobnija vesela muzika ikad snimljena.

Nažalost, kao i većini drugih stvari, ljudi i muzici pristupaju površno, ali time sami sebe uskraćuju za brojne dimenzije skrivene ispod površine, u slučaju muzike Beach Boysa ti su skriveni slojevi ispod površinske zabavnosti osobito važni, ali površnome uhu i umu nedosezljivi...

Pažljivo poslušajte zvukovno bogatstvo njihovih "Good vibrations" i možda vam postane jasno o kakvoj to inovativnosti, ali i tjeskobi skrivenoj iza zabave pričam.

I požurite u kina dok iz njih još nije odlepršao ovaj film...

The Beach Boys : "Good vibrations" dostupna ovdje

KRITIKA: Roberto Bolano 'Treći Reich' (Vuković % Runjić, 2014.)

Uz Lászla Krasznahorkaija, Roberto Bolańo najvažnije je izdavačko otkriće posljednjih nekoliko godina, čijih je nekoliko u nas prevedenih knjiga u kratko vrijeme među poklonicima kvalitetna štiva steklo kultni status. Riječ je o čileanskome piscu koji je živio u Španjolskoj i koji je, ne doživjevši duboku starost, ali dosegnuvši punu autorsku zrelost, umro prerano, 2003, u pedesetoj godini. Roberto Bolańo živio je boemski i lutalački, a izdržavao se obavljajući različite loše plaćene fizičke poslove; navodno je čak bio ovisnik o heroinu, a pisao je mnogo i frenetično, neštedimice i posvećenički. Nakon smrti iza njega je ostalo mnoštvo neobjavljenih rukopisa koji gotovo godišnjim ritmom stižu na police knjižara, u svijetu i kod nas. Najsvježije od tih posthumno objavljenih Bolańovih djela jest roman Treći Reich, izvorno izdan 2011, a kod nas lani, u izdanju Vuković & Runjić i u vrlo dobru prijevodu Dinka Telećana. Navodno je riječ o debitantskome Bolańovu romanu, napisanu još 1989, ali iz nepoznatih razloga za njegova života neobjavljenu. Stjecajem tih okolnosti Bolańov prvijenac čitamo nakon što smo već upoznati s trima njegovim kasnijim romanima (Čileanski nokturno, Divlji detektivi, 2666), što je zapravo pomalo shizofrena situacija, koja pak uvjetuje i recepciju i način čitanja Trećeg Reicha.

Pokušamo li se staviti u kožu čitatelja neupoznata s prethodno u nas objavljenim Bolańovim djelima, u Trećem Reichu svakako ćemo prepoznati potencijal, koji je pak ostao djelomice iskorišten, zaključujući da se radi o vrlo dobru, ali ne i sjajnome djelu. U priči ispripovijedanoj u prvome licu i posredovanoj u obliku dnevničkih zapisa o četrdesetak kasnoljetnih dana (od 20. kolovoza do početka listopada, sredinom 1980-ih) koje je 25-godišnji Nijemac proveo s djevojkom u vrevi španjolske turističke rivijere, čitatelj koji se s Bolańovom prozom prvi put sreće prepoznat će brojne kvalitete, ali i nekoherenciju građe i nesavršenost arhitektonike te pomalo zbrzan i nedorečen kraj. No čitatelj koji romanu prilazi s iskustvom čitanja prethodnih triju autorovih romana uživat će u prepoznavanju tematsko-motivskih poveznica između tih djela, ali će i u nekima od spomenutih nedostataka prepoznati zapravo zametak u kasnijim djelima majstorski korištenih i već usavršenih pripovjednih postupaka (pa nedorečenost npr. neće smatrati manjkavošću već autorovim svjesnim izborom).

Tako primjerice u opsesivnoj predanosti glavnoga junaka igranju strateške igre po kojoj je roman i dobio ime (igrači igraju uloge sukobljenih strana iz Drugoga svjetskog rata, razrađujući nove ratne strategije i taktike na osnovi stvarnih ratnih događaja) lako je prepoznati istu onu posvećenost iz romana 2666, ali je na mjesto književnosti ovdje došla krvava ratna povijest. Sljedeća u nizu poveznica između Bolańovh romana jest tematizacija nasilja, osobito seksualnog, spram žena, te tretman i oblikovanje likova. U likovima Vuka, Janjca i Opečenog iščitava se karakteristična Bolańova sklonost autsajderima, kojih uloga namjerno ostaje maglovita, nedefinirana, baš kao i njihovi karakteri. Riječ je naime o likovima koje on majstorski koristi u svrhu obogaćivanja teksta elementima detekcije, svjesno ih ostavljajući tajanstvenima i šireći oko njih auru prijetnje, ali koja dokraja ostaje samo na slutnji, bez eksplicitna uporišta u unutartekstualnoj zbilji. Najveća kvaliteta romana upravo je u majstorski građenoj atmosferi prijetnje i nespokoja – glavni junak dolazi s curom na ljetovanje, ali umjesto prepuštanja čarima mora, plaže, ljubavi i ljeta on se zatvara u hotelsku sobu gdje razrađuje taktike strateške igre kojom je zaluđen, dok mu djevojka vrijeme krati u društvu para turista i dvojice tajanstvenih lokalaca koje je upoznala. I tako, iz noći u noć, jedno prekomjerno piće za drugim, sve do neizbježne tragedije, dolazak koje autor neprestano, ali implicitno, nagovještava. No tragedija je to koja ne znači katarzu, ona je presudna u smislu razilaženja junaka s djevojkom, ali njome napetost nije dokinuta, već ona i dalje raste. Izvorišta novih potencijalnih opasnosti zapravo su sve brojnija, i suspense je sve izraženiji, baš kao što je i junakovo mentalno stanje sve labilnije, a on rastrojeniji.

U Trećem Reichu Bolańo se neprekidno poigrava očekivanjima čitatelja, koja usredotočeno i ustrajno redom iznevjerava; otvara pitanja i dileme na koje i ne namjerava odgovoriti, razrađuje ogranke fabule koje svjesno ostavlja otvorenima i uvodi likove koji do kraja ostaju enigmatični, često čak i proturječni – prijatelji se ispostavljaju protivnicima, možda i izdajicama, a kod onih koji su se doimali prijetećima ostavlja mogućnost da su zapravo djelovali u svrhu zaštite pojedinih likova od njih samih. Kako igru kojom je junak zaluđen Bolano izbjegava koristiti u svrhu metaforike (životni porazi i pobjede kao odraz stanja na igraćoj ploči), tako i obilato korištenje snova nema interpretacijsku ni anticipacijsku ulogu, prije su to stilske vježbe pjesnika koji se preorijentirao na romanesknu prozu. Iako nesavršen, Treći Reich se, zahvaljujući Bolańovoj darovitosti, iz naoko neambiciozne storije o opsesiji i ljetovanju postupno pretvara u slojevit roman o samoizlječenju i osamljeničkoj, grčevitoj i vrlo riskantnoj borbi čovjeka s vlastitim demonima.

Napisao Božidar Alajbegović, objavljeno u 'Vijencu', br.547, veljača 2015.

Roman 'Doviđenja, vidimo se sutra ' Williama Maxwella redovito se uvrštava u vrhunce američke proze 20. stoljeća, nastavljajući se na tradiciju autora poput W. Faulknera, F. O'Connor i V. Nabokova. Nagrađen je uglednom National Book Award za 1982. i bio u finalu Pulitzera.

Početkom 1920-tih godina, u gradiću Lincolnu u pokrajini Illinois ubijen je u svojoj staji, u zoru, jedan čovjek. Nedugo poslije, ubojica je presudio sam sebi, a njegovo je tijelo pronađeno na dnu obližnje šljunčare. Mentalna rekonstrukcija tih događaja nakon mnogo godina postaje pripovjedačev pokušaj isprike za propušteno, za odabir koji će poništiti jedno prijateljstvo i emotivno obilježiti njegov kasniji život. Iz naoko običnih događaja i "nevažnih" smrti William Maxwell gradi bravurozan roman o tuzi obiteljskih odnosa i o društvu u kojem se bliskost i otvorenost smatraju prijetnjom i slabošću, i koje određuje strah od promjene i narušavanja normi.

William Maxwell rodio se 1908. u Lincolnu, Illinois. Bio je dugogodišnji urednik u časopisu New Yorker, a do danas je upamćen kao legendarni urednik piscima poput V. Nabokova, J.D. Salingera i J. Cheevera. Napisao je šest romana, nekoliko zbirki priča i knjiga eseja. Njegov najpoznatiji roman Doviđenja, vidimo se sutra ubraja se u vrhunce američke suvremene proze. Mawell je umro 2000. u New Yorku.

Darko Rundek : Ay Carmela

Slušaj i gledaj ovdje


mi smo protiv ugnjetača
i njihovih pomagača
legionara i fašista
ay Carmela
ay Carmela
legionara i fašista
ay Carmela
ay Carmela

želja nam je samo jedna
da fašista više nema
mi nemamo avione
tenkove ni kamione
ay Carmela
nestaje nam municije
hladan vjetar poljem brije
ay Carmela

ne mogu nam bombe ništa
ni oluja niti kiša
gdje se ova pjesma čuje
ay Carmela
ay Carmela
tamo srce pobjeđuje
ay Carmela
ay Carmela

Poznati pisac i aktivist Edo Popović u intervjuu za tportal komentirao je aktualna politička zbivanja, svoju aktivnost na Facebooku, govorio o tome koliko ga je promijenilo suočenje s bolešću, o svom vrtu na selu i utrinskom balkonu te o književnosti i trima knjigama koje su mu u računalu.

Razgovor čitajte ovdje

NE PROPUSTITE :

HTV1.program, subota, 20.06.2015. od 20.05 sati :

film 'Okajanje', prema romanu Iana McEwana

Gledao prije par godina - fenomenalan film!

Čitao, prije nešto više godina, remek-djelo!

A ako nekom greškom još ne znate o kakvoj se autorskom kolosu radi, evo mojeg teksta o zadnjoj na hrvatski jezik prevedenoj knjizi Iana McEwana 'Solar' na ovome linku

U novome romanu Numero Zero, književnik i intelektualac Umberto Eco bavi se istinama i lažima masovnih medija.
Eco je pasionirani čitatelj dnevnoga tiska, a redovno piše i za talijanske novine L'Espresso i La Repubblica.

U intervjuu za francuski Le Monde, Eco je objasnio zašto je opsjednut teorijama zavjere i zbog čega je nužan povratak radikalne i militantne kritike u novinarstvo.

Za portal Lupiga intervju je preveo Hrvoje Šimičević a razgovor možete čitati ovdje

Časopis za književnost i kulturu Strane je zbornik tekstova objavljenih na portalu Strane.ba u periodu od novembra 2014. do aprila 2015. godine.

Strane.ba je internetski portal za književnost i kulturu, osnovan potkraj 2014. godine, pokrenut od strane Almina Kaplana, Senke Marić Šarić, Srđana Gavrilovića i Adnana Žetice – nezavisnih književnika iz Mostara, u saradnji sa SPKD Prosvjeta Mostar, u cilju promocije i afirmacije književnosti, te kulture uopćeno, u vidu stvaranja prostora za predstavljanje autora kako iz regiona, tako i šire, te vremenom i kreiranja svojevrsne baze podataka savremenih književno relevantnih tekstova kao i onih koji su obilježili književnost i misao o književnosti kroz historiju.

Časopis Strane slijedi koncept kojim se vodi portal Strane.ba. Primarni fokus – književnost – se tretira kroz četiri rubrike: poezija, proza, esej-kritika i razgovori, te se kroz njih nastoje istražiti različite književno relevantne teme, načini promišljanja o književnosti, te predstaviti književni tekstovi kako renomiranih književnika iz regiona i svijeta, tako i onih mlađih autora čije vrijeme tek dolazi. Pored navedenih rubrika, na portalu se nalazi i rubrika itd. koja se bavi drugim vidovima umjetnosti, poput fotografije, muzike, filma,…. dok je u časopisu predstavljena samo podrubrika koji se bavi likovnim umjetnostima.

Zagrebačka promocija časopisa 'Strane' održat će se 19.06. u caffe baru Vinyl (Boghovićeva 3) s početkom u 19 sati

Tokom promocije, članovi redakcije će govoriti o motivima nastanka portala, značaju književnosti u današnjem vremenu, umjetničkom stvaranju uopće, saradnji sa autorima, dijalogu na književnoj sceni u regionu, kao i svim drugim temama do kojih će pokušati doći zajedno sa publikom.

Iz tiska je izašao novi broj časopisa "Poezija" (1-2/2015).

Tema broja: Suvremena britanska poezija
Intervju broja: Krešimir Bagić (razgovarao Tonko Maroević)

Iz sadržaja:
Frank O'Hara: Pjesme za ručak
Günter Grass: Pjesme

Uredništvo: Ervin Jahić (gl. urednik), Ivan Herceg (izvršni urednik), Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije), Damir Šodan i Tonko Maroević
Nakladnik: Hrvatsko društvo pisaca

Sadržaj broja dostupan ovdje

Suradnja festivala INDIREKT (umaškog svjetionika nezavisne umjetnosti!) i Gradske knjižnice Umag ove godine se nastavlja s dva događaja u knjižničnom prostoru.

U četvrtak, 18. 6. 2015. u 19:00 sati PREDSTAVLJANJE zbirki priča dvojice zagrebačkih autora koji svojim aktivnostima povezuju rock glazbu i književnost, riječ je o Andriji Škari (knjiga Život svijeta koji će doći) i Svenu Popoviću (Nebo u kaljuži).
Bit će to prilika za razgovor o odnosu glazbe, književnosti i indie kulture općenito.

U petak 19. 6. u 18:00 sati održat će predavanje članovi splitske udruge KLFM-radio u zajednici. Predavanje će biti posvećeno nezavisnim medijima, odnosno o tematskim područjima kojima je posvećen program KLFM-a, a "koja se u pravilu izbjegavaju na komercijalnim radijima; s težištem na neovisnoj urbanoj i pop kulturi i glazbi, te prikazu djelovanja lokalne civilne scene – naravno, ne zanemarujući globalnu komponentu."

Dobrodošli i ne propustite INDIREKT

Ne poznajem čovjeka koji je strastveniji u stvarima ukusa nego što je to Zlatko Gall. Bilo da je riječ o muzici, cigarama, vinu ili hrani, on je istinski bonkulović, aficionado koji za svoje uho ili nepce posvećeno i beskompromisno bira samo najbolje i stravično se uzruja pokuša li ga tkogod prevariti. Desetljećima već piše o spizi i rokenrolu i to se dugo iskustvo prirodno zaokružuje knjigom poput ove, gdje se užici ujedinjuju, sinestetički sljubljuju da više i ne znaš kojim si osjetilom što doživio, koja je ljepota došla s tanjura, a koja sa stereo uređaja. Čitajući Majko, kušaj moju pjesmu zamišljao sam Zlatka kako je podigao viljušku i nož i sklopljenih očiju zaneseno dirigirao na tročetvrtinski toć s jednom fortissimo ljutom papričicom i akordima prženim na naglo.

Ante Tomić

Drago Hedl, jedan od najboljih istraživačkih novinara u nas, autor dviju zbirki kratkih priča i triju publicističkih knjiga, a među njima i one o Branimiru Glavašu, nekadašnjem gospodaru života i smrti u Osijeku, vratio se literaturi i u kratkom razdoblju objavio dva romana – nagrađenu autobiografsku 'Donjodravsku obalu' i politički krimić 'Izborna šutnja', temeljen na istinitim događajima. Nedavno mu je promoviran i treći roman 'Ispovjedna tajna', također tiskan u izdanju Naklade Ljevak, koji je kao i prethodni situiran u Osijeku i inspiriran stvarnim kriminalnim miljeom našeg najvećeg slavonskog grada.

Intervju s Dragom Hedlom čitajte ovdje

U zagrebačkoj Galeriji Nova 18. lipnja u 20 sati otvorit će se izložba 'Otpisane, povodom 20. godišnjice Oluje', a istovremeno kreće akcija prikupljanja knjiga koje su 90-ih godina smatrane nepoćudnima i uništavane te koje bi nakon skeniranja i obrade trebale ponovno biti dostupne na stranici www.otpisane.org

Opširnije o tome ovdje

Nakon Drugoga svjetskog rata razvojačeni Willard Russell vraća se s Južnog Pacifika noseći u sebi jezive uspomene. Kad se autobus koji ga vozi u rodno zapadnovirginijsko mjesto zaustavi u zalogajnici u mjestu Meade u Ohiju, zaljubi se u konobaricu Charlotte. Stiže kući, no uskoro odlazi u Meade zaprositi Charlotte. Vjenčaju se i nakon tri godine rodi im se sin Arvin. Charlotte se poslije razboli, a Willard je po svaku cijenu želi spasiti. No kako i čime udobrovoljiti Boga da Charlotte ozdravi?

U ovome slojevitom romanu pojavljuje se galerija čudnovatih, ali i čudovišnih likova koja obilježava ruralnu Ameriku pedesetih godina 20. stoljeća. Od para bizarnih propovjednika čiji je fanatizam jednog od njih bacio u invalidska kolica, korumpiranog šerifa, bračnog para psihopata koji godišnje odmore provodi zavodeći i ubijajući mlađe autostopere, svećenika pedofila do nastranih i disfunkcionalnih svih vrsta.

U romanu U vječnoj borbi sa sotonom Pollock je stvorio mračni portret ljudske prirode, majstorski pokazao što se događa kada nema ničeg u što bi se vjerovalo, a svjetlo nade jedva se nazire.


Prvu zbirku priča Knockemstiff Donald Ray Pollock objavio je s 53 godine. Pollock zaista potječe iz mjesta Knockemstiff u Ohiju, gdje je rođen 1954. i gdje su njegovi roditelji držali prodavaonicu. U toj je prodavaonici i sam radio, sa 17 godina prekinuo je školovanje i zaposlio se u postrojenju za pakiranje mesa. Otišao je zatim u Floridu odakle se ubrzo vratio da bi se zaposlio u tvornici papira u mjestu Chillicothe u kojoj su radili i njegov otac i djed, a i on sljedećih 30 godina. Dvaput se oženio i razveo, ima kćer i često je previše pio. Zavšio je kreativno pisanje na Sveučilištu u Ohiju.

'U vječnoj borbi sa sotonom' njegov je prvi roman koji je dobio zadivljujuće kritike diljem svijeta. U Francuskoj je 2012., u izboru najrelevantnijeg časopisa za književnost – Lire – izabran za najbolji roman godine. Dobitnik je i Guggenheimove stipendije u kategoriji kreativnih umjetnosti.

Brutalno kreativan... Pollock zna kako uroniti čitatelje u radnju, i zatim ih izvući zadihane.
The New York Times Book Review

Pollock nas predaje očaju, oskudici i nerazvodnjenom, iskonskom zlu; podiže grotesku na razinu umjetnosti. Ne možeš vjerovati što čitaš, ali ideš dalje, i ne možeš prestati.
Publishers Weekly

Vrhunske televizijske serije mogu nas natjerati da grizemo nokte dok ubojica čeka u zasjedi, no Pollock je učinio toliko više.
Los Angeles Times

Novi Pollockov roman je, ako išta, još tmurniji od njegovih priča, i njegova preokupacija nasiljem i vjerom poseže u teritorij Flannery O’Connor.
The New York Times

Pollock se uvlači u umove tih izgubljenika, prodire u ono što se ne bismo usudili nazvati njihovom dušom, plete intrigu začudnom mirnoćnom, suhom i bogatom prozom, miješajući neizvjesnost i grozu.
Le Figaro

TKO ČITA? je program koji predstavlja prozaike i pjesnike rođene od 1980. naovamo.

Drugo čitanje održat će se u atriju Teatra &TD, 17.06. (srijeda) s početkom u 20h, a moderirat će Andrija Škare.

Program se odvija u suradnji s Kulturom promjene SC.

čitaju:
Korana Serdarević (proza)
Marko Gregur (poezija)
Alen Brlek (poezija)

Književna večer 'Poezija u dvorištu'

Cafe U Dvoristu
Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb

16.06.2015. u 19 sati

Svojom poezijom predstavlja se AIDA BAGIĆ

Ulaz besplatan!

Aida Bagić
Vretena
(iz knjige 'Ako se zovem Sylvia', Aora 2007.)

trnoružice ne nose žigice ovdje nose mobitele tamo slažu chipove
čisti je science fiction očekivati poljubac spasa
jedino još salvation army mercy corps i world vision
sve križari i mjesečari govore o boljem sutra
trag revolucije u imenima je ulica
trag revolucije spomenička je baština
vremena su vrlo brza sve su brža i minijaturna

Danas, 15.06. s početkom u 19:30
u Hrvatskom novinarskom domu

predavanje : Nepoznati Iran

Sudjeluju
Darija žilić
Branka Starčević
Ante Gugo
Nj.E. Mohammad Ebrahim Taherian Fard, veleposlanik Irana u RH

Roman Poljskom šakom u rusku bulju dojmljivo dočarava život poljske supkulturne mladeži, mladeži iz siromašnog radničkog sloja, odrasloj na rocku, hip-hop glazbi i filmu te stasaloj na ulici. Mladež je to koja egzistenciju svedenu na cjelodnevno rintanje kako bi se otplatio kredit i nahranila djeca ne vidi kao svoj izbor, a spas od pritiska kojim suvremeni kapitalizam tlači „sitnu raju“ traže u drogi, alkoholu i promiskuitetu.

Središnji protagonist i pripovjedač je Silny, šarmantni, brbljavi i drski, hiperaktivni narkoman, koji svoje viđenje svijeta verbalizira na način blizak rap glazbi, šamarajući čitatelja slengom i vulgarizmima ispunjenim salvama riječi.
Lutanje gradom, tulumarenja, drogiranje i seksualne avanture ono je čime Silny krati svoje dane dok uzaludno traga za životnim smislom koji izmiče i nedohvatan je, baš kao i Magda, cura u koju je zaljubljen, nesretno i
neuzvraćeno.
Kraj romana koji ovu frenetičnu priču punu žestokih, nabrijanih i snažnih scena dojmljivo zaokružuje, neočekivan je, dramatičan i šokantan, a po junaka, što se od početka moglo i naslutiti, nažalost, nimalo sretan...

Dorota Maslowska roman locira u 2002.godinu, u vrijeme poljske nestrpljivosti pred ulazak u EU i oštro prkosi vlastodržačkoj garnituri koja „gaće skida kako bismo ušli u EU“, dok se prava radnih ljudi smanjuju, a egzistencijalna nesigurnost sve je veća.

Radi se o socijalno-antropološkoj romanesknoj studiji suvremena svijeta, pesimističnoj slici društva usmjerenog profitu, gdje „biti“ sve brže nepovratno uzmiče pred „imati“, pa bijeg od mržnjom i politikom zatrovane zbilje i egzistencijalne nesigurnosti mladi traže u autodestrukciji i hedonizmu.

Roman je obložen gustim slojem ironije i gorčinom ispunjenim crnim humorom, uz mnoštvo citata, asocijacija i pop-kulturnih referenci, ali bez imalo pretencioznosti. Štoviše, Maslowska se poigrava i svojom autorskom pozicijom te čak i sebe na duhovit način uvodi u radnju, u kojoj neprestano balansira između stvarnosti i narkoticima izazvanih halucinantnih somnambulnih vizija.

Poljskom šakom u rusku bulju oštra je društveno-kritička romaneskna proza, urnebesno zabavna, energična i duhovita, puna dosjetki, verbalnih igrarija i politički nekorektna humora te jezičnog, stilskog, formalnog, pa čak i etičkog otklona od svakovrsnih normi.

Što je zajedničko dvjema glavnim vijestima prošlog vikenda?

Sramotna pobjeda fašizma.

Jer, dok fašizam buja na Poljudu, antifašizam se istjeruje iz Slobodne Dalmacije.

'Slobodna Dalmacija' ukinula kolumnu Bosrisu Dežuloviću, navodno zbog sudske presude teške 150.000 kuna koju je uzrokovao fenomenalan Dežulovićev tekst dostupan na ovome linku

Međutim, moje je mišljenje da to nije pravi razlog već da je Dežulović izgubio kolumnu u Slobodnoj Dalmaciji zbog teksta objavljenog u Slobodnoj prije dvadesetak dana, u kojem je oštro kritički pisao o Todoriću - taj odličan Dežulovićev tekst čitajte
ovdje


S Dežulovićem su se već solidarizirali Tomić i Pavičić, koji su otkazali suradnju Slobodnoj Dalmaciji...

Ovaj blog
pokrenut je

na današnji dan
prije jedanaest godina,

posjetili ste ga gotovo 1.300.000 puta

a na njemu su dosad objavljena

7.682 teksta
(sedam tisuća šestoosamdesetdva teksta)

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
Erwina Mortiera
'San bogova'




Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s francuskom književnicom Louise Lambrichs
- razgovor s Josipom Pandurićem, urednikom i vlasnikom izd.kuće Disput
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- poezija Predraga Vrabeca
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Trun iz žepa' Zvjezdane Čagalj
- tekst Strahimira Primorca o romanu Omera Raka 'Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina'
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa 'Nova Istra'
- tekst Gorana Galića o 19. Kvirinovim poetskim susretima

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, filmu, glazbi, kazalištu itd.

U prvom tomu heksaloga 'Moja borba' Knausgĺrd bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.

Kritičar The New Republica sjajno sažima doživljaj Knausgĺrdovog djela i piše da je to „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš svoje vlastite tajne“.

Karl Ove Knausgĺrd (Oslo, 1968.) studirao je književnost i umjetnost na Sveučilištu u Bergenu. Danas živi u Österlenu u Švedskoj, sa ženom i njihovo četvero djece. Njegov je prvijenac Ute av verden (1998.) dobio Nagradu norveških književnih kritičara (prvi put u povijesti osvojio ju je debitant), a drugi roman, En tid for alt (2004.), osvojio je niz nagrada i nominiran je za Nagradu Nordijskog vijeća. Od 2009. do 2011. objavljuje heksalog Moja borba (Min Kamp) i u Norveškoj, zemlji od oko pet milijuna stanovnika, prodaje se u preko pola milijuna primjeraka. Za Moju borbu, prva knjiga dobio je prestižnu norvešku Nagradu Brage, a serijal je već preveden na 23 jezika te izaziva polemike gdje god se pojavi. No kritika je jednoglasna da je Knausgĺrdova Moja borba najznačajnije djelo skandinavske književnosti 21. stoljeća.

Genijalna knjiga, rekao bih, kada bi ta riječ još nešto značila. Jebena knjiga.
Miljenko Jergović, Jutarnji list

Knausgĺrd je intenzivan i potpuno iskren, bez bojazni zapisuje naše univerzalne strahove... Nešto je beskrajno privlačno u Knausgĺrdovoj knjizi. (Moja borba I. odabrana je kao jedna od Knjiga godine)
The New Yorker

Remekdjelo... Pažljivo u detaljima, moćno, neobično lijepo. Opisi obiteljskog rasapa nešto su najsnažnije što sam pročitao posljednjih godina.
Observer, Knjige godine

Ovaj ep iz predgrađa, naelektriziran u iskrenosti i elokvenciji, budi osjećaj superiornosti čak i nad djelom Jonathana Franzena, s kojim je usporediv.
Independent, Knjige godine

Moja borba neobjašnjivo je remekdjelo, magnetično i hipnotizirajuće...
Le Nouvel Observateur

Osim autobiografije pojedinca – to je i promišljanje muškog identiteta koji se ovdje ocrtava, ali i obuzimajući prikaz skandinavske socijalne demokracije. Šok.
L’Express

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige tri nova pjesnička reizdanja: 'Kvadraturu duge' Dorte Jagić, 'Južne životinje' Irene Matijašević te 'Pleši, Modesty, pleši' Darije Žilić, koja je dobila nagradu Kiklop za najbolju zbirku poezije 2011. godine.

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 135 naslova.

Opširnije ovdje

8. riječki sajam knjiga i festival autora
"vRIsak"

11. do 21.06.2015.

Svečano otvorenje 11.06. u 19 sati na brodu "Marina"

Nakon otvorenja, na istome mjestu, predstavljanje knjiga Ante Tomića 'Veličanstveni Poskokovi' i Ivice Ivaniševića 'Ulaz za djecu i vojnike'.

Sudjeluju : Ante Tomić, Ivica Ivanišević, Živko Skračić i Marina Vujčić (urednica) + mješovita klapa Škovacer


Cjelovit program festivala 'vRIsak' dostupan je ovdje

Istaknuta prevoditeljica i pjesnikinja te docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru Vanda Mikšić prevela je na hrvatski jezik brojne velikane talijanske i francuske književnosti, esejistike i filozofije: Barthesa, Ciorana, Foucaulta, Pereca, Viana, Queneaua, Morina... Nedavno je dobila nagradu Iso Velikanović za najbolja ostvarenja u području prevođenja književnih djela za 2014.

To je bio povod za razgovor objavljen u 'Vijencu' - čitajte ga ovdje

FRAKTURA je objavila
petu knjigu Daniela Kehlmanna prevedenu na hrvatski,
roman ' F '.

Piosredstvom trojice protagonista, od kojih je svaki neka vrsta prevaranta, Daniel Kehlmann u romanu ' F ' propituje sveto trojstvo religije suvremenog čovjeka – novac, umjetnost i Boga.

Obitelj, ljubav i (ne)sreća, život i magija koja njime vlada, sve to sadržano je u romanu divlje duhovitosti i filozofske dubine, u remek-djelu koje – da parafraziramo Velikog Lindemanna – morate pročitati jer to želite, potruditi se, pod svaku cijenu. Jer, vratit će vam se.

***

Moju kritiku knjige 'Slava' Daniela Kehlmanna čitajte ovdje

- Robert Perišić - Područje bez signala (roman)

- Darko Milošić - Novi laki komadi (eseji)

- Asja Bakić - Mars (priče)


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjizi i autoru/ici

HDP
nas poziva
na 4. izdanje festivala

STIH U REGIJI (SUR).

U utorak, 9. lipnja 2015.
Okrugli stol „Zašto poezija,
poezija u klopci kulturne politike“ u 18 sati
i
svečano otvorenje SUR-a u 20.15 sati

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
(Preradovićeva 5).

Ovogodišnji SUR ugostit će čak 40-ak pjesnika, kritičara i teoretičara. Satima će se SUR-ovo čitati i SUR-ovo raspravljati o kulturnoj politici te obilježiti jubilej Poezije, jedinog časopisa za pjesništvo u ovom dijelu svijeta.
Josipa Lisac, Nina Romić i Sara Renar jamci su SUR-ove glazbe…

SUR traje od 9. 6. do 11. 6. u Zagrebu i Krapini.

Program festivala ovdje

Osam godina nakon uspješnog i višestruko prevođenog romana 'Naš čovjek na terenu', Robert Perišić objavio je novi roman 'Područje bez signala'.

O novom romanu objavljenom u izdanju Naklade Sandorf s autorom je razgovarala novinarka T-portala netom poslije promocije na Zagreb Book Festivalu.

Razgovor čitajte ovdje

Jesenski i Turk nas pozivaju
na predstavljanje knjige

Dorta Jagić
PROLAZI I PUKOTINE (putopisi)

u ponedjeljak, 8. lipnja 2015. u 19 sati
u Vinyl bar&bar, Bogovićeva ul. 3, Zagreb

o knjizi će razgovarati:
Hrvoje Šalković, Dinko Telećan i Dorta Jagić
moderira Jadranka Pintarić, urednica

***

Dorta Jagić, jedna od najcjenjenijih autorica svog naraštaja prema mišljenju kritike, okušala se uspješno već u nizu književnih žanrova. Budući da joj je prvi izričaj bio pjesnički, za što je i nagrađivana u svijetu, stekla je disciplinu misli i ekonomičnost te su i njezine proze obojane proživljenim, ozračjem, emocijama.

Nova knjiga Dorte Jagić sadrži tekstove putopisno-prozne provenijencije. Ti, katkad kraći katkad dulji putopisi, nastajali su godinama, kako bi se autorici dogodilo putovanje ili sjećanje na boravak negdje. Sjećanja vode kroz izložbu izabranih prizora iz najrazličitijih urbanih sredina, od Sanvinčente do Kuala Lumpura. Fragmentarno organizirani tekstovi osim funkcije literarne prerade uspomena, unutarnjih i vanjskih iskustava što ih donosi pojačana putnička perceptivnost, donose i radost lutanja prostranstvom jezika. Jer jezične su skitnje kroz dogođeno putovanje nanijele debeli sloj epistemološke prašine po cipelama. Zbog svakojakih uvida koji se razbistre nakon puta, u smiraju radne sobe, oblikovanje sjećanja pokazalo se kao ono istinskije, pravo putovanje. Tekst se otvori kao prolaz, pukotina do srži doživljaja. Odatle pucaju predivni vidikovci i razbarušeni, raznoliki krajolici. Tako se ovim putopisima mogu naći i lirske prozne dioni ce, dokumentarističke crtice, ironične introspekcije, sve do impresija blago nadrealističke, bajkovite atmosfere.

Prije desetak dana objavljena je vijest da je Slavko Jendričko dobitnik godišnje nagrade grada Siska za 2015.godinu a evo sad i vijesti da je Slavko Jendričko dobitnik Nagrade za životno djelo Sisačko-moslavačke županije.

Odluka je donesena na sjednici Skupštine Sisačko-moslavačke županije 2. lipnja 2015.

Nagrada za životno djelo Sisačko-moslavačke županije dodjeljuje se pojedincima koji su
svojim stvarateljskim i praktičnim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je
stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Sisačko-moslavačke županije.

Moje iskreken čestitke!

Matica hrvatska Sisak devetnaestu godinu zaredom organizira manifestaciju "Kvirinovi poetski susreti", a ove će se godine , 5. i 6. lipnja, sisačkoj publici predstaviti dvadesetak renomiranih pjesnika iz Hrvatske.

Susreti počinju tradicionalnim predstavljanjem laureata i dodjelom nagrada, Nagrade sv. Kvirin za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu i Nagrade za najbolju knjigu poezije autoru do 35 godina objavljenu između dva Susreta.

Književnik Delimir Rešicki dobitnik je ovogodišnje Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu, a Nagradu za najbolju knjigu poezije autora do 35 godina dobila je pjesnikinja Nataša Nježić za knjigu poezije „Soba 99“, Naklada Đuretić ,2015.

PROGRAM 19. KVIRINOVIH POETSKIH SUSRETA
Petak / 5. lipnja
20 h / DODJELA NAGRADA / Matica hrvatska Sisak
Delimir Rešicki,dobitnik nagrade za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu,
Nataša Nježić: Soba 99,dobitnica nagrade za najbolju knjigu poezije.
Laureate će predstaviti Krešimir Bagić, Davor Šalat, Lada Žigo i Darija Žilić.

Otvaranje izložbe Deana Zlovolića: Tijela

21,30 h / POETSKO GLAZBENA VEČER / Siscia jazz club

Sudjeluju: Krešimir Bagić, Lana Derkač, Marija Dejanović, Nikolina Dolfić, Stanislava (Staša) Nikolić Aras, Nataša Nježić, Siniša Matasović, Želimir Periš, Božidar Petrač, Delimir Rešicki, Davor Šalat, Luka Tripalo, Darija Žilić, Lada Žigo i Damir Kukuruzović Trio.

Subota / 6. lipnja
11 h / PROMOCIJA KNJIGE POEZIJE / Matica hrvatska Sisak

Siniša Matasović: 'Sisak se uspješno pretvara da spava'

Knjigu će predstaviti urednik Davor Šalat.

Izašao je novi broj časopisa "Tema"(br.5-6/2014.),

s mojom malenkosti na naslovnici.

A što se to krije iza enigmatičnog naslova mojega teksta "DA GROZNA PROŠLOST NE POSTANE JOŠ GORA BUDUĆNOST" (ako već nije kasno... dodao bih danas, nekoliko mjeseci nakon pisanja tog teksta) saznat ćete prošećete li do neke od ono malo zasad još preživjelih knjižara, a nitko vam ne brani ni da virtualnim putem svratite do web-knjižare Užitak & tekst





O sadržaju broja informirajte se pogledom na gornju fotku, a ja za kraj ne mogu prešutjeti kako mi je iznimna čast dijeliti naslovnicu s jednim od rijetkih naših istinskih velikana : Milkom Valentom!

U emisiji 3.programa Hrvatskog radija "Suvremena hrvatska proza" bio je emitiran razgovor s poznatim književnikom Damirom Karakašem, autorom nekoliko romana i zbirki priča, o njegovom novom romanu u rukopisu naslovljenom "Moralne i druge odlike pješaka u oklopu".

Emisiju, koja također donosi i čitanje ulomka tog još neobjavljenog Karakaševog romana, možete poslušati ovdje

MEANDARMEDIA poziva na

promociju knjige "Adolescenti trogloditi" Emmanuelle Pagano

03.06.2015. u 18 sati
Francuska medijateka, Zagreb

Sudjeluju:
Emmanuelle Pagano
Ursula Burger
Branko Čegec
Vanda Mikšić (uz konsekutivni prijevod)


Uz ugašeno svjetlo, zavirit ćete u njezine fotografske, zvučne i video arhive i uz čitanje ulomaka iz knjige saznati kako je nastao roman "Adolescenti trogloditi".

Promocija se održava u okviru Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj u organizaciji Institut Français de Zagreb.

("Posuđeno" s fejsa Ive Perki)

Nakladnička kuća iz Londona Istros Books nedavno je objavila engleski prijevod romana “Adio, kauboju” splitske spisateljice Olje Savičević Ivančević, a utjecajni dnevnici, britanski The Guardian i irski The Irish Times, popratili su ga odličnim kritikama.

I više nego dovoljni povodi za razgovor - čitajte ovdje