U terminu od 09:30 do 09:55 svakodnevno od 01.08. do 05.08. na 3.programu Hrvatskog radija emitirat će se radijska verzija romana Olje Savičević Ivančević 'Adio, kauboju'. Roman je (sasvim zasluženo) nagrađen nagradom T-portala kao najbolji hrv.roman objavljen u 2010. godini.

Na ovome linku čitajte moju kritiku Oljine zbirke priča 'Nasmijati psa'.

UDRUGA KURS
nas poziva
na Traduki tribinu koja će se održati u četvrtak 28. srpnja 2011. u 19 sati u Hrvatsko-francuskoj udruzi Alliance Francaise de Split u Marmontovoj 3, Split.

Gost je suvremeni švicarski pisac s frankofonskog govornog područja Reynald Freudiger, kojega je kritika proglasila najperspektivnijim švicarskim mladim piscem. S njim i s domaćim gostima Venerom Stojan i Slobodankom Đuderijom moderator Jasen Boko razgovarat će na temu:

Mali jezici, dijalekti i velika književnost

Božidar Alajbegović - 'Pedeset kritika'

Izdavač : Litteris
Urednik: Dražen Katunarić
248 str, meki uvez
cijena: 115,00 kn

Sadržaj : 50 mojih kritika prijevodne beletristike objavljene u nas u zadnje četiri godine.

Zastupljeni autori: Woody Allen, Haruki Murakami, Amelie Nothomb, Aravind Adiga, Julio Cortazar, Nick Cave, Alice Sebold, John Updike, Gilles Leroy, Laurence Sterne, Frederic Beigbeder, Jose Saramago, Kazuo Ishiguro, Zeruya Shalev, itd.

Uostalom, imena svih autora otisnuta su naslovnici koju je, prema mojoj ideji izradio Krešo Turčinović.

Sve su kritike prethodno bile objavljene u Vijencu, na portalu Kupus.net te u Bibliovizoru 3. programa Hrvatskog radija.

********

Na ovome linku
nalazi se tekst Davora Mandića
o izlasku moje nove knjige.

Na ovome linku
nalaze se dijelovi
iz doktorske disertacije
Maria Vargasa Llose
o književnom djelu
Gabriela Garcíje Márqueza

Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen,
voditelji književnog svratišta
'Zvona i nari'
pozivaju nas na književno jutro u Ližnjanu,
u subotu, 23.7. u 11 sati
u kafiću Poli Čeha, na Muntu,
tj. u samom centru Ližnjana.

Poeziju i prozu čitat će gosti književnog svratišta Zvona i nari i to: Dinko Telećan, Igor Šipić, Tvrtko Klarić, Maja Gregl i Maja Katušić.

Jedinstven projekt regionalne suradnje pisaca i kazališnih umjetnika.

PIŠEMO DA BISMO SE RAZUMJELI, GLUMIMO DA BISMO SE PREPOZNALI.

Koliko smo slični i različiti kroz pisanje, čitanje i dramsku interpretaciju književnih tekstova?

Prvi puta u Hrvatskoj, sedam dana pisanja, glume, književnih programa, dramskih predstava i projekcija filmova, uz vodeća imena hrvatske i slovenske književnosti.

Od 28.8. do 4.9. 2011. u Gorskom kotaru, dvorac Stara Sušica LJETNA ŠKOLA PISANJA I GLUME.

Pišite, čitajte i glumite s nama uz Miroslava Mićanovića, Andreja Blatnika, Marinka Koščeca, Ivanu Simić Bodrožić, Jagnu Pogačnik, Urbana Vovka, Tomislava Kuzmanovića, Branka Čegeca, Matu Matišića, Ronu Žulj i Igora Hamera.

Danju pišemo i čitamo, a navečer kada se umorimo od pisanja, čitamo i pričamo s piscima iz Slovenije, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Bosne, samo za nas glume dramski umjetnici, a na velikom oproštajnom tulumu zapjevat će i gost iznenađenja.

Prijavite se do 1.8.2011. na email cekapecentar@gmail.com i otkrijte tko vas sve čeka u prekrasnom dvorcu Stara Sušica.

Opširnije na www.cekape.com

Hrvatski radio 3.program
21.07.2011. 18:00

RADIO DRAMA - Zvonimir Bajsić: Lice iza stakla

Režija: Jasna Mesarić

Jedna od najboljih radiodrama Zvonimira Bajsića u kojoj se ukršta kreacija snažnog literate i izvornog radiofoničara. Sjećanje na događaje iz mladosti u kojima je pripovjedač istinsku ljubav zamijenio za noć užitka postaje u "Licu iza stakla" spoznaja o izdaji vlastitih ideala koja se zauvijek upisala u životnu kartu.

U režiji Jasne Mesarić glavne uloge igraju: Sreten Mokrović, Ranko Tihomirović, Pero Kvrgić, Žarko Savić, Biserka Ipša, Vinko Kraljević i Jelena Miholjević

Urednica: LADA MARTINAC-KRALJ

Iako me njegovo oknjiženje
baš i nije oduševilo,
ovo je pogodak u sridu!¨

Na ovome linku
Ante Vrdoljak
piše o svojim susretima s
Rankom Marinkovićem

Nada Gašić : ‘Mirna ulica, drvored’, Algoritam, Zagreb, 2007.

Ime Nade Gašić, dosad nam poznato sa prvih unutrašnjih, impresumskih stranica brojnih knjiga – ta je 50-godišnja Zagrepčanka cijenjena prevoditeljica i urednica mnogih izdanja – sada je dospjelo i na korice jedne knjige. Nada je Gašić naime napisala roman ‘Mirna ulica, drvored’ kojemu je priličnu medijsku pozornost priskrbila činjenica da je objavljen kao prvi naslov iz nove edicije KaLibar koju nakon prelaska iz AGM-a u Algoritam uređuje najuspješniji (s obzirom na naklade i nagrade) hrvatski književni urednik Kruno Lokotar.

Ulica iz naslova, budući da se radi o kriminalističkom romanu, mirnom ne ostaje zadugo; radnja je smještena u 14 kolovoških dana 2003. godine – prema metereološkim statistikama, najtoplijih u zadnjih 35 godina – i prati stanare jedne zagrebačke ulice u blizini Kvaternikova trga koja postaje poprištem niza zločina. Točnije, tri ubojstva i jednog samoubojstva. Autorica roman strukturira kombinacijom neutralnih iskaza tzv. sveprisutnog pripovjedača i izmjenama subjektivnih motrišta troje (Viktor, Daša i Alija) iz široke lepeze od ukupno četrnaest stanara koji imaju manju ili veću ulogu u fabuli. Karakterizacija je provedena uglavnom putem dijaloga, iako se i iz pojedinih postupaka likova o njima uspijeva mnogo toga saznati, a premda su vrlo brojni, gotovo su svi uvjerljivo ocrtani, osim lika doktorice koja je nedovoljno fabularno iskorištena te je njezin lik ostao nejasan i nedorečen. Prigovor slijedi i previše sramežljivom pristupu homoseksualnom paru, čiji odnos nepotrebno ostaje na naznakama i slutnjama, uslijed čega likovi gube na uvjerljivosti.

Svi su likovi odreda srednje i starije, tzv. treće dobi, što nije nimalo slučajno. Takav je odabir naime u funkciji kritičnosti, što je temeljni motivacijski okidač gotovo svih domaćih krimića – pa tako i ovog - objavljenih u zadnjih 10-15 godina. No ovoga se puta na devijacije ne ukazuje, jer su one već opće mjesto - kako književnosti tako i stvarnosti – nego autorica upozorava na posljedice koje je življenje u devijantnim, kriznim, tranzicijskim vremenima ostavilo na ljudskim dušama i ponašanju. Otud i već apostrofiran autoričin odnos prepun razumijevanja i suosjećanja spram svojih, licemjerjem i malograđanštinom zaraženih likova treće dobi, inače vjerovatno najvećih žrtvi nesretnih devedesetih, bez izgleda i vremena uostalom, za tzv. bolje sutra.

Autorica je vrlo vješta u dočaravanju atmosfere, što se nadaje i najistaknutijom značajkom rukopisa, a ta nesnosna vrućina, sparina, zagušljivost i vonj kojima su stanari (ne)mirne naslovne ulice viktimizirani, osim kao posredni i djelomični katalizatori događanja, imaju i metaforičku funkciju, ponovo u smislu posljedičnog kažnjavanja čovjeka i njegovih postupaka. Istina, hipertrofija ugođaja depresivnosti i učestale repeticije njegova dočaravanja na trenutke postaju kontraproduktivnima, što autorica nanosima suptilne ironije nastoji, a većinom i uspijeva, ublažiti (iako u slučaju prikrivenog zločina Fočekovih, unatoč efektnosti te sekvence, rukopis ipak poprima obilježja karikaturalnosti i groteske, što je u osjetnom nesuglasju s dotad uspostavljenim ozračjem).

Osim izmjenama pripovjednih perspektiva, strukturu romana autorica usložnjava i kolažnom kombinatorikom različitih grafičkih i diskurzivnih oblika i narativnih postupaka. Dnevnički su zapisi pritom vješto i funkcionalno iskorišteni, ali su opisi Viktorovih snova posve suvišni, (osim u smislu autorske stilske vježbe), kao što je i nepotrebna tolika uporaba podebljanih slova i kurziva, čime se bez potrebe naglašava artificijelnost ali i razara dojam autentičnosti postignut simpatičnim i vrlo dojmljivim korištenjem purgerskog kajkavskog žargona. Anatomiju rukopisna tkiva autorica vješto nadograđuje i SMS porukama, razglednicama, dijalozima pisanim u formi drame, policijskim zapisnicima i obdukcijskim izvješćima te brojnim crtežima, funkcionalno se i vješto koristeći svim tim elementima, a kako vrlo inventivan i originalan rasplet otkriva, neki od njih u sebi kriju i ključ razriješenja potrage za ubojicom. Iako se ipak ne radi o remek-djelu, kakvim ga je Algoritmova marketinška mašinerija nastojala prikazati, ‘Mirna ulica, drvored’ svakako spada među dojmljivije novije domaće romaneskne prvijence.

Napisao Božidar Alajbegović

U nedjelju na Kavi i kolačima gost Ivice Prtenjače bit će Tihomir Ponoš.

Prtenjača s veseljem najavljuje obaj susret zato što će temperatura zraka u knjižnici znatno odudarati od one vanjske, a napetost izmijenjenih replika, sudaranje stavova te provokativnost kojom obiluje svaka Kava i kolači, bit će življi od bilo čega u usijanom gradu. I u njegovom vrućem popodnevu.
Tihomir Ponoš novinar je Novog lista, dobar poznavatelj političkih i društvenih prilika u nas, ali i stručnnjak za Hrvatsko proljeće te razne prosvjede i građanski aktivizam. Naravno, Ivičini će ga konzervativno desni stavovi stjerati u mišju rupu iz koje će se pokušati obraniti svojom rječitošću i znanjem. Ali kad je u ovoj zemlji prolazilo znanje i upućenost, kad su takvi napredovali? Zato vas Prtenjača poziva da se pojavite na konačnom obračunu između nazadne, klaustrofobične i konzervativno licemjerne Hrvatske te čovjeka koji sve to nije.
I još nešto, nakon obračuna njih će se dvojica izmiriti razmjenom recepata o pripravi telećih jetrica te još nekih vegetarijanskih jela, a za kraj poslušati Baladu o zaklanim ovcama u recitaciji učenika Osnovne škole Budućnost preko skajpa.

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, nedjelja 17. srpnja u 19h

Na kioscima je
ljetni trobroj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana 'Slava'
Daniela Kehlmanna

Novi 'Vijenac još donosi:

- temat posvećen Ranku Marinkoviću s tekstovima Ante Vrdoljaka, Marine Protrke, Mire Muhoberac, Lade Čale Feldman, Tomislava Čegira
- temat posvećen Gabrielu Garciji Marquezu s tekstovima Mirjane Polić-Bobić, Pedra Gimferrera, Marija Vargasa Llose, Velebite Koričančić
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi pjesama Maje Gjerek
- tekst Artura Bagdasarova o prodoru anglizama u hrvatski jezik
- tekst Strahimira Primorca o romanu Franje Janeša 'Formula za kaos'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Kesten i smokva
- tekst Maria Kolara o knjizi Pavla Pavličića 'Petnaest riječi. Rasprave o hrvatskoj književnosti'
- tekst Lovre Škopjanca o zborniku 'Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatkoj književnosti i kazalištu'
- razgovor s Krešimirom Mićanovićem, voditeljem Zagrebačke slavisitičke škole, povodom 40. seminara ZSŠ
- opširan esej Zorana Kravara o Wagnerovom 'Parsifalu'
- tekst Dubravke Dorotić Sesar povodom smrti Predraga Jirsaka
- nova poezija Slavka Jendrička

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Hrvatski radio 3,program
14.07.2011. 18:00

RADIO DRAMA :
VLADAN DESNICA: "LJESTVE JAKOVLJEVE"

Režija: Dejan Šorak

Kazališnu dramu Vladana Desnice s početka šezdesetih radijski obradili smo oslobodivši je balasta retorike koji joj donosi salonsku statičnost, te je tako izoštrili u odnosu na njenu tematsku okosnicu koja postavlja pitanja o savjesti intelektualca u ratnim vremenima. Na ovaj način drama dobija egzistencijalističke obrise i propitivanje onog Sartrovog: "Čovjek je ono što čini". Je li ova drama, doista, rukavica bačena u lice Krleži kojeg se da prepoznati u liku Jakove Pećine, predstavljenog kao kolebljivog i pasivnog intelektualca, današnjem slušatelju i ne mora biti toliko važno, dok pitanje savjesti i u današnjem svijetu vrhunskog amorala i nemorala ostaje jednim od bitnih egzistencijalnih uskličnika.

U režiji Dejana Šorka igraju Franjo Kuhar, Vinko Kraljević, Damir Šaban, Pjer Meničanin, Asja Jovanović i drugi.

Urednica: Lada Martinac-Kralj

Pametno oglušivši se na nepotvrđene izjave sumnjivih svjedoka, šabački autor Ivan Glišić, ovaj memorijalno-istraživački roman sazdao je iz prve ruke, namjesto nametljivim političkim, umjetničko-subkulturološkim fragmentima života i djela kultne kontroverzne ličnosti – Satana Panonskog. Tako Čizme slobode zasigurno ne spadaju u priču koja bi čitalačkim interesom željela zasjeniti domaće bestselere. Bilo srpske, bilo hrvatske. Baš naprotiv, sama pojava omaža u spisateljskoj domeni uz ustrajnost Glišića, jednog od najvećih underground autora na prostoru bivše Jugoslavije, ovo drugo, prošireno i nadopunjeno izdanje, samo će već davno detektirane aktualne i potencijalne konzumente učiniti još povlaštenijima (nije kasno da im se i Ti pridružiš!).
U Čizmama slobode fantazmagoriju Satana Panonskog autor koristi kao pripovjedački medij projiciranja ratom omeđene alternativne generacije devedesetih godina, odnosno kao iskaz predratne kulminacije domaće punk scene i njen opstanak pod razarajućim granatama, a Satan Panonski nije samo svojim djelima nadživljeni pjesnik, slikar ili glazbenik. On postaje sljedbenički logo beskompromisno opredijeljenih za: duhovno ispred materijalnog, istinu ispred laži, vlastito mišljenje ispred nametnutog, prijateljstvo ispred interesa; satkan karizmatičnom kraticom K.O.Z.O. – Kečerov odred za odmazdu.
Po romanu Čizme slobode, nastala je i istoimena radio-drama. Adaptirao ju je dramaturg Ivan Velisavljević u izvedbi Drugog programa radio Beograda. 2010. djelo je proglašeno najboljim ostvarenjem autora do trideset godina.
Ivan Glišić je i ranije ostvarivao uspješnu suradnju na ovim prostorima. Dobitnik je Zlatne lire zagrebačkog časopisa Pop expres za stihove Trenutak Sreće koju je 1969. otpjevao Dalibor Brun na muziku Rajmonda Rujića, povodom Omladinskog festivala u Subotici. Iste godine, Josipa Lisac s Glišićevim tekstom i Rujićevom muzikom, predstavlja bivšu Jugoslaviju na Takmičenju muzičke omladine Europe u Burgasu, te osvajaju Zlatnog Orfeja za tekst, muziku i interpretaciju. Dvije godine kasnije i drugu nagradu publike pjesmom Večer u luna parku, s Josipom Lisac na festivalu u organizaciji časopisa Vikend u Karlovcima. Glišić i Rujić također su autori čuvene evergreen-rock balade Ulica jorgovana, kao i dvadesetak drugih pjesama, uz LP ploču Pastir kraj vatre Darka Domijana. Njihove Ždralove otpjevao je Tomislav Ivčić, a Duško Lokin Jagode na dlanu.
Ivan Glišić za sobom ima više od trideset objavljenih autorskih knjiga. Neke su objavljene i u Americi, na engleskom, u prijevodu David Stonea, filozofa iz Baltimora.

U četvrtak, 14. srpnja s početkom u 21:00 h na Trsatskoj će se gradini, u sklopu već tradicionalnog Ljeta na Gradini u organizaciji KUD-a Bašćinski glasi, a u suradnji s Društvom hrvatskih književnika - Ogrankom u Rijeci i grupom PoEtIzIrAnjE, održati 6. književni susret članova Društva hrvatskih književnika i mladih književnih snaga.

Predstavnica Društva hrvatskih književnika bit će poznata hrvatska (crikveničko-zagrebačka) književnica Ljerka Car Matutinović, a uz nju će nastupiti i mladi pjesnici Tea Kružić i Tatjana Pajalić.

Svak tko rock i suvremenu kulturu osjeća kao vlastitu sudbinu, i svak tko devedesete doživljava kao moralni debakl, neka u ovoj knjizi potraži odgovore - živio ma u kojoj od bivših šest republika. Ili, možda, samo u sedmoj.

Ovo je esej o jugoslavenskoj pop kulturi, njezinu propadanju i izgledima za budućnost. Superioran stavom, stilom i erudicijom, autor ne preza od rasprave je li i rock suodgovoran za krvavu ratnu kupelj, pjenušavu od ritmova devedesetih. Zašto fašistički rock postoji samo u Hrvatskoj? Zašto je blizak Čeci iz Žitorade u Srbiji? I jesu li moguće nove šezdesete? O tome piše Ante Perković, promišljeno i bez patetike.

Ovako: „Zaustavite se, molim, prije no što vam na pamet padne nostalgija. Nije ovo „Igra rock 'n' roll cela Jugoslavija“. Ne igra, nikad nije ni igrala. Pleme počinje umirati onog trenutka kad svoje rituale i navike prihvati kao dogmu... Ne bojte se, muzika ne umire, samo s tijela odbacuje parazite. A njih se nakupilo u ovih dvadeset godina.

Knjiga „Sedma republika - pop kultura u YU raspadu“, istodobno je sjajno napisan esej, kratka historiografija pop kulture na prostoru bivše Jugoslavije, analiza mehanizama koji su tu kulturu jednim dijelom pretvarali i u sluškinju kriminalne politike i političkoga kriminala, ali i komparatistička studija mentaliteta „najboljih neprijatelja" iz bivše države.

Ona, pritom, demistificira i moćni tabu o ekskluzivnosti popularne kulture u samostalnoj Hrvatskoj, pokazujući da su i srpska i hrvatska popularna kultura uvelike odrazi u istome ogledalu.

Zaluta li kojim slučajem Maša Kolanović na ovaj blog, skrećem joj pozornost na roman riječkog autora Envera Krivca 'Ulica Helen Keller', vrlo zabavan prozni eksperiment gotovo u potpunosti sastavljen nizanjem pop-kulturnih referenci, citata te posveta autoru dragim filmašima, glazbenicima, piscima, uz obilje dobrog humora, poigravanja riječima, neologizama. Na tragu Lazić/Kožul-ovih rukopisa, ali bez inzistiranja na parodiranju i trash esetetici, već se radi o, uvjetno rečeno, inauguraciji nekovrsnog žanra fanovske proze u hrv.književnost...

Otprilike, kao što je Tarantino od fana postao autor tako je i Krivac od konzumenta postao stvaralac, koji svoj artefakt temelji na gledalačko/slušalačko/čitalačkom iskustvu, ali, kao i prethodnospomenuti, epigonstvo zamijenjuje hommage-ima. Stoga je za potpuno uživanje ali i razumijevanje romana potrebno biti dobar poznavatelj opusa Davida Lyncha, Terryja Gilliama (i ostalih Montipajtonovaca), Jacka Nicholsona (koji se pojavljuje i kao lik u romanu), Thoma Yorkea, PJ Harvey, Tima Burtona, Azre, Syda Barretta, itd.

Hrvatski radio 3.program
11.07.2011. 10:30

RAZGOVOR S POVODOM: Tatjana Jukić

U emisiji možete pratiti razgovor s prof dr. Tatjanom Jukić povodu nedavnog izlaska njezine knjige "Revolucija i melankolija - granice pamćenja hrvatske književnosti".

Gotovo 300 pjesama otisnutih u ovom izboru otkrivaju široj kulturnoj javnosti medijski manje istican odjeljak umjetničkog i književnog rada Igora Zidića, a riječ je o opusu čiji su ponajbolji dijelovi uvršteni u različite čitanke te u šezdesetak pjesničkih antologija na hrvatskom i na mnogim stranim jezicima! I premda se pjesništvom bavi već više od pedeset godina, autor vlastito pjesništvo doživljava ponajprije kao privatni hobi kojim se, kako kaže, u trenucima dokolice lijepo umara. Bez obzira na takav stav kritičari Zidićevoj poeziji pristupaju krajnje ozbiljno, smatrajući je neizostavnim dijelom suvremenoga hrvatskog pjesništva. Ističu da se Zidićev izlazak na pjesničku scenu mora promatrati u sklopu pojave i poetike »razlogovaca« (uostalom, Zidić je jedan od pokretača časopisa Razlog), naglašavajući pritom i Zidićeve izvorne pjesničke osobitosti koje njegovu neveliku opusu osiguravaju trajnu prepoznatljivost i vrijednost.

Upućeniji čitatelji svakako će prepoznati Zidićev kultivirani pjesnički jezik odnjegovan čitanjem velikih pjesnika hrvatske moderne, ironiju kao dominantu pjesničku figuru i opčinjenost Mediteranom i tijelom kao sadržajnim ishodištima većega broja Zidićevih stihova. Mnogi će kritičar upozoriti i na Zidićev jezični minimalizam, na poeziju koja je »škrta na riječima, izdašna na bivstvenim smislovima« (A. Stamać), a ono po čemu se Zidićevi stihovi posebice izdvajaju u korpusu suvremene poezije jest nadopunjavanje semantičkih i vizualnih aspekata poezije, postupak koji je pregnantno predočen u tezi da je autor »pjesnik gledanja riječima« (S. P. Novak).

Dunji Detoni Dujmić na završnoj svečanosti festivala S Tinom u Vrgorcu dodijeljena je nagrada "Tin Ujević" za 2011. godinu, za zbirku pjesama "Tiha invazija" (Mala knjižnica DHK, 2010.).

Obrazloženje nagrade pročitajte ovdje

******

Na Prvom mediteranskom pjesničkom festivalu, koji je održan u sklopu 22. Svjetskog kongresa pjesnika (22nd World Congress of Poets 2011), u Larissi, Grčka, od 29. lipnja do 3. srpnja 2011., Sonja Manojlović dobila je uglednu nagradu Grand Mediterranean Poetry Prize - in recognition and appreciation of Excellence in Poetry

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

u povodu obilježavanja 118. rođendana Miroslava Krleže u prostoru vile Arko Zagrebu organizira Okrugli stol posvećen aktualnosti Krležina dramskog djela. Sudjelovat će brojni poznavatelji Krležina djela, teatrolozi, teoretičari, dramaturzi i redatelji.

U četvrtak, 7. srpnja 2011. u 13 sati, HDP, Basaričekova 24, Zagreb.

Sudionici iz Zagreba:
Boris Bakal
Snježana Banović
Branko Brezovec
Tomislav Brlek
Dubravka Crnojević Carić
Nadežda Čačinovič
Lada Čale Feldman
Nataša Govedić
Srećko Horvat
Bruno Kragić
Igor Mandić
Predrag Matvejević
Krešimir Nemec
Boris Senker
Tonči Valentić
Velimir Visković
Gordana Vnuk
Vjeran Zuppa

Sudionici iz Beograda:
Jovan Ćirilov
Zoran Janjić
Borka Pavičević
Branimir Stojanović

Sudionici iz Prištine:
Qerim Ondozi
Shkëlzen Maliqi


Suorganizatori skupa su Hrvatsko društvo pisaca, Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Qendra Multimedia iz Prištine, Bacači sjenki i Hrvatski filmski savez.

Ovoga se ljeta, točnije u ponedjeljak, 4. srpnja 2011. otvorilo Književno svratište ZVONA i NARI u Ližnjanu.

Književno svratište ZVONA i NARI piscima, pjesnicima, prevoditeljima, kritičarima, urednicima, izdavačima, istraživačima i svima ostalima koji se kreativno bave književnošću na raspolaganje stavlja četiri kuće, za kraći ili duži boravak, tijekom ljeta ili cijele godine. Kuće se nalaze u mirnoj stambenoj zoni Ližnjana, na obiteljskom imanju. Boravak u svratištu je potpuno besplatan. Ono je zamišljeno kao mjesto međusobnog druženja profesionalaca i stanovnika Ližnjana i Medulina, dakle, mjesto koje bi bilo susretište pisaca i čitatelja, različitih generacija, mjesto na kojem bi se održavala čitanja, razgovori, intelektualne i kreativne razmjene.

Ove su godine dolazak u Ližnjan, u naše svratište, najavili: Maja Gregl, Marinko Koščec, Ivana Peruško, Vlado Franjević, Rajka Poljak Franjević, Igor Šipić, Dinko Telećan, Tvrtko Klarić, Tijana Vukić Stjelja, Nikola Stjelja, Dražen Horvat i Želimir Periš.

Predstvanici medija pozvani su da svrate u Ližnjan u PETAK, 8. srpnja u 19 sati kada će organizatori svratišta za književnike Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen predstaviti prve goste kao i ciljeve svratišta.

(U slučaju kiše, program se odgađa za dan kasnije, subotu, u isto vrijeme.)

Hrvatski radio 3.program
06.07.2011. 18:00

FANTASTIKA U RADIO DRAMI
ALEXANDAR GRIN: "BIRKOVA PRIČA"

Prijevod: Irena Lukšić
Dramatizacija: Stanislav Habjan
Režija: Dragutin Klobučar

Fantastika Aleksandra Grina temelji se na jednoj karakterističnoj osobini: u njoj se nemoguće zbiva na krajnje mogući način. Tako je i u "Birkovoj priči". Veći dio zbivanja potpuno je moguć: Birk izlazi u šetnju, susreće lopove i sam dobije želju ući u kuću u koju se oni namjeravaju ušuljati. U tome trenutku nastaje preokret koji sve premješta u zonu fantastičnog: Birk ulazi u sobu i ugleda sebe kako leži na krevetu...

Igraju: Slavko Brankov, Zoran Čubrilo, Mato Ergović, Dražen Kühn i Rene Bitorajac.

UREDNICA: NADA ZORIČIĆ

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana 'Rasjedi'
Nancy Huston

Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi pjesama Jasminke Domaš
- tekst Vladimirac Rema povodom 120 godina od rođenja Tina Ujevića
- tekst Strahimira Primorca o romanu Marina Radice 'Svi ti ljudi...'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Bevanda i gemišt
- tekst Seada Begovića o knjizi Cvjetka Milanje 'Hrvatsko pjesništvo 1900.-1950.'
- tekst Mirka Petija o jezičnom priručniku 'Jezični savjeti' autora Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića
- tekst Radoslava Katičića o trojstvenoj naravi hrvatskoga jezika
- tekst Ljiljane Mokrović povodom 60.broja časopisa 'Slovo'
- tekst Frane Borasa o djetinjstvu u okupiranoj Dalmaciji

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...