'Ka/Os', časopis za književnu praksu studenata komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva sve zainteresirane pjesnike, prozaiste, kritičare i prevoditelje da šalju svoje radove, neovisno o sadržaju i formi.

Traže se kraći prozni žanrovi, poezija, eseji, kritika (književna, kazališna, filmska, glazbena) i prijevodi književnih djela. Jedini kriterij bit će kvaliteta pristiglih radova.

Radove i pitanja slati na novikaos@gmail.com.
Rok za slanje radova: 28. 02. 2011.

Uz časopise “Poezija” i “Relations” ovih se dana pojavio neobičan blagdanski dar za čitatelje – CD naslova “Ritam & Riff”, na kojemu glazbenici “obrađuju” domaće pjesnike starije i novije generacije.

Pokretači ovog zanimljivog projekta, koji bi trebao podići adrenalin i estetske kriterije među pjesnicima, ali i glazbenicima, jesu pisac i urednik Roman Simić, glazbenik i pisac Ante Perković, producent i glazbenik Andrej Jakuš, te pjesnik i urednik Ivan Herceg.

Vesnu Parun pjeva Josipa Lisac, Ivana Slamniga Ivana Starčević & Kumova slama, Borisa Marunu govori Filip Šovagović, Simu Mraovića zagrebački bend Less Than Minute, Gordanu Benić Darko Rundek, Josipa Severa pjevaju i sviraju Ivan Kapec i Franciska Fis.


Opširnije ovdje

Hrvatski radio 3.program
29.12.2010. 18:00

FANTASTIKA U RADIO DRAMI: Vladimir Nazor - Gospa od snijega

U poetskoj dramskoj igri u tri dijela Nazor poseže za narodnom legendom o djevici od snijega koja dolazi među ljude da bi im pomogla. Zasnovana na kontrastiranju elemenata, drama oslikava s jedne strane svijet ljudski pun strasti i patnje, a s druge strane svijet onostrani u kojem vladaju mir i sklad. U cijelosti se drama zasniva na sučeljavanju poetskih, lirskih pasaža i scena koje odišu naturalističkom psihologijom. Pisana je u stihu.
Adaptacija: Nada Zoričić.
Režija: Mislav Brečić.

Izdavačka kuća Mozaik knjiga objavila je klasik vojne strategije i filozofije rata 'O ratu' pruskog generala Carla von Clausewitza, napisane najvećim dijelom nakon Napoleonovih ratova, između 1816. i 1830. godine, objavljen posthumno 1832. godine. Studija 'O ratu' je nedovršeno djelo čije se revizije autor prihvatio 1827. no koju nije dovršio. Ujedno, djelo je prvi puta prevedeno na hrvatski jezik s njemačkog izvornika u prijevodu Bojane Zeljko Lipovšćak. Studiju je objavila autorova supruga u nekoj vrsti kompilacije, izostavivši kasnije revizije te napisavši zadnja dva poglavlja.

Clausewitz u studiji integrira politička, društvena i ekonomska pitanja koja su najvažniji čimbenici ratnog ishoda. Knjiga sadržava brojne primjere iz povijesti kako bi ilustrirala različite koncepte rata. Među središnjim figurama ističu se svakako Napoleon i Friedrich II Pruski. 3 su temeljne Clausewitzeve misli o ratu:
1. Rat nije svrha samome sebi nego sredstvo fizičkog utjerivanja volje nad suparnikom.
2. Vojni ciljevi u ratu podržavaju političke ciljeve i dijele se na dva osnovna tipa: rat za postizanje ograničenih ciljeva i rat za razoružavanje protivnika.
3. Tijek rata ići će u prilog strani koja koristi više sile i izvora.

Neke od ključnih ideja studije su: dijalektički pristup vojnoj analizi, metoda kritičke analize, upotrebe i zlouporabe povijesnih studija, priroda mehanizma ravnoteže moći, odnos između političkih i vojnih ciljeva u ratu, priroda vojnog genija, fascinantno trojstvo rata, filozofska razlikovanja apsolutnog ili idealnog rata i stvarnog rata; rat primarno pripada društvenoj zbilji; osnovna nepredvidljivost rata; ratna magla, frikcija, strateški i operativni centri gravitacije itd. 'O ratu' mnogi su kritičari opisali kao studiju koja otvoreno zagovara koncept totalnog rata te je okrivili za razinu destrukcije primijenjene u I. i II. svjetskom ratu. Prema mišljenju kritičara, koncept totalnog rata kulminirao je u bombardiranju Hiroshime i Nagasakija nuklearnim oružjem gdje se jedna država posvetila uništenju svih raspoloživih sila i kapaciteta druge države (=totalni rat). No, postoji i obratna situacija u kojima je Clausewitz bio viđen kao “vojni i politički strateg ograničenog rata u modernim vremenima”. Brojni su teoretičari kritizirali i njegovo poimanje države kao previše isključivo kao i nepredviđanje drugih oblika konflikta poput pobune ili sukoba na temelju kriminalnih radnji koje se ne mogu okarakterizirati kao rat. Smatraju da Clausewitzev rat zahtijeva spregu ljudi i vojske kada država postaje ogromna mašina za proizvodnju i provođenje vojne sile protiv identičnog oponenta.

Carl von Clausewitz (1780.-1831.) stupio je s 12 godina u prusku vojsku, 1795. postao je časnik a 1805. pobočnik princa Augusta Pruskog da bi 1806. zajedno dospjeli u zarobljeništvo. 1820. biva unaprijeđen u majora učitelja za službu u glavnome stožeru na Općoj ratnoj školi u Berlinu. Usko surađuje s pruskim vojnim reformatorima Scharnhorstom i Gniesenauom. Nakon što je Prusija iz političkih razloga morala sklopiti savez s Francuskom prešao je 1812. u rusku službu. Za rusku stranu sudjelovao je u pregovorima na konvenciji u Taurageu. 1815. prelazi ponovo u prusku službu kao pukovnik. Do 1818. bio je načelnik glavnog stožera u Koblenzu a nakon toga do 1830. ravnatelj berlinske Opće ratne škole. 1831. postaje načelnik glavnog stožera Gneisenauove vojske na poljskoj granici. Umro je od kolere. Von Clausewitz je zaslužan za istraživanje odnosa rata i politike te prepoznavanje karaktera rata kao političkog instrumenta formulirano u slavnoj autorovoj izreci: Rat je nastavak politike drugim sredstvima.

U izdanju Meandra iz Zagreba izašao je provokativan prozni prvijenac 'Posudi mi smajl' potpisan pseudonimom Nora Verde.

O knjizi opširnije ovdje

Intervju s autoricom ovdje

Poglavlje iz knjige ovdje

Aquarius Music Shop objavljuje natječaj za kratku priču s temom iz prodavaonica glazbe, odnosno prostora za trgovinu pločama, CD-ovima, kazetama i svim onim što spada u asortiman prostora koji se na engleskom jeziku naziva 'record store'. Zbirka priča u koju će biti uvršteni odabrani radovi bit će objavljena 16. travnja 2011, na Međunarodni dan prodavaonica ploča (Record store day)

Budući da je natječaj regionalnog karaktera, i zbirka će biti u prodaji u regionalnim prodavaonicama ploča i knjižarama. Osim priča odabranih iz natječaja, u zbirku će biti uvrštene priče uglednih autora iz regije.

Uvjeti natječaja su sljedeći:

- u natječaju mogu sudjelovati svi stanovnici svijeta osim članova komisije
- od autora se traži kratki prozni tekst na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku
- radovi moraju zadovoljavati kriterij dužine od tri do sedam kartica teksta (5.400 - 12.600 znakova)
- radovi ne smiju biti prije objavljivani, niti samostalno niti kao dio nekog dužeg proznog teksta
- prijava se vrši slanjem priče u tekstualnom obliku *doc, *docx ili *txt na e-mail adresu kratkaprica@cedeterija.hr
- obavezni podaci o autoru priče koji trebaju biti poslani u tijelu e-maila su:
• ime i prezime
• adresa stanovanja (grad, država, ulica i kućni broj)
• kontakt telefon

Nepotpune prijave neće su uzeti u obzir.

Natječaj je otvoren do, zaključno, 13. veljače 2011. godine.

Komisija u sastavu: Mojca Piškor, Nenad Bartolčić, Saša Drach, Kruno Lokotar i Gordan Muratović odabrat će najmanje pet, a najviše deset priča za uvrštenje u zbirku, a tri najbolje bit će nagrađene.

Prva nagrada je komplet od 15 najvećih albuma popularne i jazz glazbe na gramofonskim pločama po izboru Aquarius Music Shopa.
Druga nagrada je komplet od 10 najvećih albuma popularne i jazz glazbe na gramofonskim pločama po izboru Aquarius Music Shopa.
Treća nagrada je komplet od 5 najvećih albuma popularne i jazz glazbe na gramofonskim pločama po izboru Aquarius Music Shopa.

Prijavom na natječaj autori se obavezuju da za vrijeme trajanja natječaja priču neće objaviti ni na koji način, da je neće slati na druge natječaje i da će uvrštenjem u zbirku ustupiti sva autorska prava nakladničkoj kući Aquarius Records za trajno korištenje u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Autor zadržava pravo da, šest mjeseci nakon objave u zborniku Aquarius Music Shopa, objavi priču u svojoj zbirci. Svaki objavljeni autor dobiva i dva primjerka knjige.

Sretan Božić!

Povodom skorašnjeg zakoračenja
u drugo desetljeće 21.stoljeća
za 'Vijenac' sam napisao
pregled najzanimljivijih
prijevodnih proznih naslova
u nas objavljenih između
2000. i 2010.godine.

Čitajte ovdje

Kulturna udruga Manifest organizira treći međunarodni pjesnički festival 'Art Attack'. Festival koristi angažiranu književnost kao formu koja može utjecati na javno mnijenje i potaknuti pozitivne promjene u društvu. Nakon dva uspješna izdanja, festival se proširio na više od dvadeset zemalja diljem svijeta i stekao priznanje brojnih kulturnih institucija u Hrvatskoj i šire.

Rok prijave je 15. ožujka 2011.

Ovogodišnja tema su djeca, a autori mogu sudjelovati u dvije kategorije.

Kategorija A: Sudjeluju autori do 30 godina starosti koji pošalju svoje radove (najviše tri pjesme) na hrvatskom i/ili engleskom jeziku na gore navedenu temu.

Kategorija B: Sudjeluju djeca osnovnoškolske dobi koja pošalju svoje radove (najviše tri pjesme) na hrvatskom i/ili engleskom jeziku na temu Svijet u kojem živim.

Stručni žiri odabrat će 30 najboljih radova, po 15 iz svake kategorije, koji će biti obavljeni u dvojezičnom zborniku. Uz radove je potrebno priložiti i osnovne podatke o autoru: ime i prezime, datum i mjesto rođenja te kratku biografiju. O rezultatima natječaja autori će biti obaviješteni do kraja ožujka 2010.

Festival će trajati tjedan dana i obuhvaćati zbivanja kao što su: predstavljanje zbornika, čitanje poezije, gostovanje nagrađenih pjesnika, radionice s djecom, kazališne predstave, filmske projekcije te predstavljanje udruga i organizacija koje sudjeluju u projektu.

Nagrađeni autori bit će pozvani da sudjeluju u zbivanjima u Zagrebu, Splitu i Šibeniku početkom lipnja 2011.

Svi radovi šalju se na e-adresu art.attack.fest@gmail.com

U Močvari 23.12.2010. u 20 sati prisustvujte najkraćem predstavljanju poetike i djelovanja kulturno propagandnog kompleta 'Beton'.

Kao najava programa koji će tokom naredne godine (po svemu sudeći) u Močvari uređivati dvojica urednika iz 'Betona', nastupit će cijeli 'betonski bend' – četvorica urednika: Miloš Živanović, Saša Ilić, Tomislav Marković i Saša Ćirić. Čitat će se heretički tekstovi iz najpopularnijih rubrika, satirična i angažirana poezija, oglasi i pozivi na književnu akciju, dok će Đorđe Branković iz grupe Ah Ahilej pjevati 'betonske' songove o osobama sa suvremene srpske i hrvatske političke scene. Budući da je 'Beton' razvio odličnu regionalnu suradnju, gost iznenađenja bit će netko od poznatih hrvatskih autora, inače suradnika Betona.

***

BETON, kulturno propagandni komplet. Podlistak na četiri strane pokrenut je u dnevnom listu Danas u lipnju 2006. godine. Redakcija Betona dobila je nagradu NUNS za novinarsku etiku i hrabrost 'Dušan Bogavac' (2007). Beton je ranije izlazio i kao specijalni dodatak Feral Tribunea a sad izlazi kao dodatak u Zarezu.

web: elektrobeton.net

Priču 'Tišinu, molim!'
koju je Igor Rajki
posvetio Radovanu Ivšiću
pročitati možete
ovdje

Naklada Mala zvona predstavlja svoju biblioteku "U prvom licu" u srijedu, 22. 12. 2010. u 19 sati, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.

O knjigama "Dobro jutro, svijete!" Ivane Mažuranić i "Pisma iz Švedske, Norveške i Danske" Mary Wollstonecraft govorit će Lidija Dujić, Biljana Romić i Sanja Lovrenčić

Matica hrvatska Sisak
nas poziva
na promociju knjige "Srebrna Ljuljačka" Nataše Nježić
22. prosinca 2010 u Matici hrvatskoj Sisak, Rimska 9.

Sudjeluju:
Franjo Nagulov, urednik,
Nataša Nježić, autorica
i Đurđica Vuković, predsjednica Matice hrvatske Sisak

Nataša Nježić rođena je 30. travnja 1980. u Banjaluci. Opću Gimnaziju završila je u Sisku, te diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer komparativna književnost i filozofija. Do sada je objavila pjesme u časopisima Riječi i Poezija, te zborniku Mlada sisačka poezija.

"Dakako, posebno je naglasiti sjajan atmosferni kontrast koji proizlazi iz semantički-problemsko-promiskuitetna odnosa naslova zbirke i njena sadržaja. Takvu je gestu doživjeti kao autorsku provokaciju koja nas, uz navedeno, mami na daljnje čitanje. Na srebrnoj se ljuljački, naime, ljuljaju demoni naše prošlosti tjerajući nas u paradoksalnu terapiju samouništavanjem. Reinkarnacija je djetinjstva tako inkarnacija boli. Afirmacija je ljepote tako i njenom negacijom. Diletantizam mladopjesničke drskosti tako je i suzdržanost od pseudogenijalnih usklila u Ich-formi (primijetiti je, mnogi su tekstovi pisani iz različitih perspektiva, nerijetko, čak, i s pozicije muškoga spola, što dodatno ističe svu brutalnost apstraktno-ekspresionističkoga iskaza koji na trenutke neodoljivo podsjeća na promatranje Pollockova Lucifera)." (Franjo Nagulov)

UPDATE

ODGOĐENO ZA SIJEČANJ!!!

Ulaskom u 2011. ispraćamo prvo desetljeće 21.stoljeća.

Tim povodom Strahimir Primorac izabrao je deset najboljih hrvatskih romana objavljenih između 2000. i 2010.

Tekst je objavljen u 'Vijencu' a pročitati ga možete ovdje

U prodaji je novi broj Libre Libere, časopisa o književnosti, glazbi, filmu, stripu, filozofiji i politici.

Broj 27 donosi nekoliko iznimnih tekstova. Tu je najprije integralni tekst kratkog romana/novele 'Babyfucker' Ursa Allemanna koji je 1991. bio nagrađen uglednom nagradom Ingeborg Bachmann a potom izazvao jedan od najvećih književnih skandala u dojč-regiji. U ovom broju možete čitati i svjetsku ekskluzivu: prijevod iz još neobjavljena rukopisa 'Poliži lipanj' (SuckerJune) genijalnoga mladog američkog književnika, Seana Kilpatricka. Ako je Lautreamont izumio mizantropsku erotiku, Kilpatrick je izumio erotiku mizantropije, porno-osvetu čovječanstvu i njegovim najsnažnijim osjećajima.

Da ekološka pornografija i uvrnuta astro-erotika nisu od jučer, svjedoči kultni avangardistički tekst francuskog književnika i teoretičara, Georgesa Bataillea 'Solarni anus', napisan 1927. Politici i demokraciji također se može pristupiti pornografski: zaista čuti što misli 'narod'. Britanski komedijaš Mark Thomas skupio je u svome 'Pučkome manifestu' ideje o tome kako zaista promijeniti svijet, od toga da treba legalizirati sve droge do toga da 'treba postaviti posebne trake za pješake na temelju brzine kojom hodaju, od brze trake za ljude koji znaju kamo idu do zaustavne trake za one koji razgledavaju izloge' te da 'političari, poput vozača Formule 1, moraju nositi odjeću na koju su ušiveni imena i logotipi poduzeća s kojima su financijski povezani'.

Opširnije o novom broju Libre Libere ovdje

Reinhard Lauer sveučilišni je profesor slavističke filologije u miru na Sveučilištu u Göttingenu. Popis njegovih znanstvenih knjiga i studija obuhvaća više od sto jedinica, a za hrvatsku je kulturu važan kao suosnivač časopisa Umjetnost riječi, Književna revija i Zeitschrift für Balkanologie. U izdanju Matice hrvatske 2002. objavio je knjigu izabranih tekstova koje se bave kroatističkim temama pod naslovom Studije i rasprave. Proučavajući hrvatsku književnost profesor Lauer posebnu je sklonost pokazao prema liku i djelu Miroslava Krleže, a njegova najnovija knjiga Wer ist Miroslav K.? (Tko je Miroslav K.?), predstavljena na Frankfurtskom sajmu knjiga, bila je povod razgovoru objavljenom u Vijencu.

Čitajte ovdje

Na kioscima je
božićni dvobroj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i dva moja teksta :
- pregled najbolje prijevodne proze objavljene od 2000.-2010.
i
- kritika romana Amelie Nothomb
'Ni Evina ni Adamova'

Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Igora Žica : Zašto su 'Protimbe' Sobodana Novaka ključno djelo njegova opusa
- razgovor s Vesnom Krmpotić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Riječ do riječi' Enerike Bijač
- tekst Strahimira Primorca o najboljim domaćim proznim djelima objavljenima od 2000.-2010.
- tekst Laure Mihaljević o ovogodišnjem puslkom sajmu knjiga
- tekst Pavla Pavličića 'More i voda : Vjetar i vitar'
- tekst Ivana Majića o knjizi Predraga Jirsaka 'Lugarinka i grdelin'
- tekst Davora Šalata o pjesništvu Dubravka Škurlea
- tekst Vinka Brešića : Uz drame, sonete i poeme Ilije Okrugića Srijemca u redakciji Jasne Melvinger u povodu njezina 70. rođendana
- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - katahreza
- temat o stvaralaštvu Milana Begovića s tekstovima Borisa Senkera, Tomislava Šakića, Slavena Jurića, Andree Milanko i Luca Gillemana

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Udruga Katapult nas poziva
u petak, 17. 12. 2010. na
četvrtu (i posljednju) ovogodišnju
književnu večer
u sklopu projekta "Razgovaraonice".

U goste dovode jednog od najzanimljivijih riječkih autora
Zorana Žmirića.

Književna večer održat će se s početkom u 20 sati u prostoru Molekule (Delta 5, Rijeka).

Voditelj je Enver Krivac.


UPDATE

Književna večer odgađa se zbog vremenskih neprilika.

"Filozofija Edmunda Husserla" naziv je ovotjednog Književnog petka (ujedno i posljednjeg u jesensko-zimskom serijalu) na kojem će biti predstavljeni hrvatski prijevodi dvaju temeljnih djela ovog glasovitog njemačkog filozofa, utemeljitelja fenomenologije. Riječ je o naslovima "Logička istraživanja" te "Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju", a objavila ih je izdavačka kuća "Naklada Breza". Edmund Husserl, potaknut Bolzanom i svojim učiteljem F. Brentanom te polazeći od filozofsko-matematičkih i logičko-psiholoških studija, nastojao je nadvladati empirizam i psihologizam i iznova utemeljiti filozofiju kao apriornu "strogu znanost". U "Logičkim istraživanjima" on je ponajprije razvio metodičko načelo korelativnog (objektivno-subjektivnog) načina promatranja koje je sustavno utemeljio te ga kroz stupnjeve toga
načina promatranja razvio u eidetskoj i transcendentalnoj redukciji u svom djelu "Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju".

O spomenutim će naslovima govoriti Božo Dujmović, Željko Pavić te voditelj Književnog petka Boris Perić.
Tribina će se održati 17. prosinca u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3.kat.

Pod naslovom „Vjesnici nove književnosti“ sabrani su kritičko-esejistički tekstovi o knjigama koje su u protekla dva desetljeća predstavljale važan kulturni događaj u ruskoj - a počesto i u hrvatskoj te svjetskoj kulturi. Velike demokratske promjene koje su se, naime, dogodile nakon pada Berlinskog zida iznijele su na vidjelo mnoga bitna djela koja se u uvjetima totalitarnih režima nisu smjela spominjati.

Riječ je o beletristici, poglavito o djelima autora koji su ostvarili značajan opus u emigraciji - poput Leonida Andrejeva ili Leonida Cipkina, potom o publicistici koja je imala utjecaja na suvremenu misao, poput djela Georgija Fedotova, zatim o znanstveno relevantnim izdanjima iz poznatih svjetskih slavističkih centara (zbornik o Ani Ahmatovoj), ali i poeziji koja se s podjednakom pozornošću pratila u Rusiji i dijaspori (Marina Temkina). U žiži autoričina interesa nalazi se i aktualna književna proizvodnja u Rusiji, posebno knjige pisaca koji su nekoć djelovali u uvjetima undergrounda (npr. Dmitrij Prigov).

Prateći zbivanja u književnom životu Rusije i rusko približavanje Zapadu autorica je ispisala i svojevrsnu kroniku "odrastanja" bivših socijalističkih društava, njihovu vitalnost i želju za ispravljanjem velikih povijesnih nepravdi. Tekstovi o ruskim knjigama i autorima svjedočanstvo su o jednom vremenu, o svijetu koji uvijek traži neka bolja rješenja od postojećih. Naposljetku, tekstovi na mnoge ruske teme itekako su bliski hrvatskim duhovnim iskustvima i očekivanjima.

U povodu izlaska svog novog romana 'Ljudi koji su sadili drveće' u kojem razotkriva tragediju bivših ratnika i daytonskog mira u Bosni i Hercegovini, pisac Josip Mlakić za tportal govori o sadašnjosti i prošlosti, književnim preokupacijama, pisanju, mačo književnosti.

Intervju čitajte ovdje

Matica hrvatska Sisak
nas poziva
na promociju novog broja 'Riječi', (4/2010.) časopisa za književnost, kulturu i znanost
koja će se održati u Matici hrvatskoj Sisak,
Rimska 9
u srijedu, 15. prosinca u 19 sati

Sudjeluju:
Ludwig Bauer, gost urednik,
Đurđica Vuković, glavna i odgovorna urednica
i Lidija Dujić

Sadržaj novog broja 'Riječi' dostupan je na ovome linku

U godini na izmaku koja je donijela niz hvaljenih romana hrvatskih autorica, zbog čega su mediji 2010. proglasili godinom žena u hrvatskoj književnosti, jedan od najboljih pojavio se ove jeseni. Riječ je o debitantskom romanu pod nazivom »Nekoliko dana kolovoza« poznate i cijenjene novinarke Mirjane Dugandžije.

S autoricom je za Vjesnik o njezinu romanu, ali i o još nekim fenomenima vezanim uz hrvatsku kulturu i književnost razgovarao Neven Svilar.

Razgovor dostupan ovdje

Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o.
i
Hrvatsko društvo pisaca

ponedjeljak, 13.12.2010. u 19 sati
u Hrvatskom društvu pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

pozivaju Vas na
predstavljanje knjige
Željke Čorak
LANJSKI SNIJEZI

Knjigu će predstaviti:
Tonko Maroević
Pavao Pavličić
Željka Čorak
u ime nakladnika Anita Šikić

Asja Bakić je dvadesetosmogodišnja spisateljica rodom iz Tuzle. Njena debitantska pjesnička zbirka "Može i kaktus, samo neka bode" priskrbila joj je nominaciju za nagradu Kiklop u kategoriji "Debitantska knjiga godine".

Na ovome linku pročitajte intervju u kojemu Asja govori o svom umjetničkom djelovanju, aktivizmu i književnim uzorima.

Zanima li vas
koji su ovogodišnji
dobitnici 'Kiklopa',
klikajte
ovdje

MATICA HRVATSKA SISAK
www.maticahrvatskasisak.hr
maticahrvatskasisak@gmail.com
Tel. (044)524-556


Pozvani ste svi koji pišete poeziju.
Čitanjem vlastitih stihova, svoj svijet podijelite s nama.

STIHOVNICA SISKA
«U tišini piši a kaži nam na glas»

Pozivamo Vas na večer poezije u Maticu hrvatsku Siska, Rimska 9, 22.prosinca 2010., s početkom u 19,00 sati.

U okviru projekta Stihovnica Siska, koji se prvi puta održao u studenom, u prisustvu pjesnika Jutra poezije i mladih sisačkih pjesnika, čitajte svoju poeziju. Cilj ovog projekta je obnoviti odnos između pjesnika i čitatelja. Događaj je otvorenog tipa i svi mogu sudjelovati, ali i odlučivati o najboljima. Sisački poetry performans pokrenula je Matica hrvatska Sisak a pokrovitelj su Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost.

Udruga Katapult
poziva nas
na književnu večer
sa Zoranom Ferićem,


subota, 11.12.2010. u 20 sati u
Molekuli (Delta 5, Rijeka).

Voditeljica je Tea Tulić.

Moji novi tekstovi
na portalu za kulturu
Kupus.net :

- KRITIKA: Površan i neuvjerljiv domaći roman - ovdje

- BLOGOVI: Blogovsko stripovlje - ovdje

Roman "Hladetina" (Polsan, 2002) Lindgrenovo je vrlo uspješno djelo koje pod krinkom parodije i ležernog humora ruje po dubinskim slojevima ljudske prirode i vječitim temama poput granice istine i izmišljenog. Ruralnom regijom na krajnjem sjeveru Švedske hara tuberkuloza, no to ne sprečava seoskog učitelja da s pridošlicom, sumnjivim Nijemcem, krene u potragu za najboljom inačicom lokalnog specijaliteta - hladetine. Ujedno, nepouzdani pripovjedač nas odvodi na živopisan koliko i sklizak teren gdje je teško razlučiti lucidnost od bezumnosti, zbilju od apsurda.

***

Torgny Lindgren rođen je 1938. godine. Moderni je klasik švedske književnosti, cijenjen diljem svijeta. Nakon studija radio je kao nastavnik i nekoliko godina se aktivno bavio politikom. U književnosti se oglasio 1965. kao pjesnik, no širi je uspjeh postigao tek 1982. romanom Zmijski način (Ormens vag pa halleberget). Knjige su mu prevedene na tridesetak jezika i osvojile su mnoštvo nagrada. Član je Švedske akademije, a u domovini ga smatraju "najšvedskijim" piscem.

Izašao je novi dvobroj čaopisa 'Nova Istra', br. 3-4/2010
(DHK-ogranak istarski, gl.ur. Boris Domagoj Biletić)

SADRŽAJ

DVIJE OBLJETNICE
BORIS DOMAGOJ BILETIĆ
Dvadeset godina Istarskoga ogranka DHK
i 15. godište časopisa „Nova Istra“

SUVREMENA KNJIŽEVNOST
MILORAD STOJEVIĆ
IRENA LUKŠIĆ
SLAVKO JENDRIČKO
TAMARA BAKRAN

7. pulski dani eseja

OGLEDI O ESEJU

BOŽICA JELUŠIĆ
JELENA LUŽINA
ANTE STAMAĆ

ESEJI o temi MANIPULACIJA

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ
BRANIMIR BOŠNJAK
JADRANKA BRNČIĆ
JULIENNE EDEN BUŠIĆ
STJEPAN ČUIĆ
DARKO DUKOVSKI
BOŽICA JELUŠIĆ
DRAGUTIN LUČIĆ LUCE
IRVIN LUKEŽIĆ
JELENA LUŽINA
MILAN RAKOVAC

NOVI PRIJEVODI
PAUL LAURENCE DUNBAR
Jači od tame pod nebom (prep. S. Leskarac)
HENRY BAUCHAU
Dan za danom (prev. B. Brlečić)
BRANE MOZETIČ
Pjesme iz „Banalija“ (prep. R. Mihaljević)
ROMAN KISJOV
Sjena leta (prep. Ž. Milenić)
PRIMO SHLLAKU
Nedovršena (prep. D. Načinović)

OGLEDI
ROBERT POSAVEC
Kultura naučene (hetero)seksualnosti
DANIEL NAČINOVIĆ
Mirno teku riječi
BOŽIDAR PETRAČ
Tetralogija Bilosnićeva domovinskog pjevanja...

STRIP
SAŠA DOŠEN
Porozna granica visokog i niskog u stripovima Andrije Maurovića

KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
Višnja Stahuljak: Potres
Dražen Katunarić: Prosjakinja
Vladimir Stojsavljević: Pula

BOŽICA ZOKO
Tomislav Marijan Bilosnić: Tigar; Molitve

LJILJANA TADIĆ
Žarko Milenić: Majka kamena

KATICA ČORKALO
M. Lončar – V. Lovrić-Mencej, prir.: Hrvatska Nika

U četvrtak i petak (9. i 10.12.) u Zagrebu se održava festival Quorum uživo, a uoči festivala izašao je novi broj časopisa 'Quorum'

Novi dvobroj Quoruma na četiristotinjak stranica donosi: intervju Zorana Pilića s prozaistom, scenaristom, glazbenikom i karikaturistom Damirom Karakašem, kao i ulomak iz njegova romana u nastajanju.

U Quorumovim Književnim praksama objavljena je poezija Marija Brkljačića, Željka Ivankovića i češkog pjesnika Tomáša Přidala te proza Darija Grgića i mađarskog pisca Zoltana Korosija.

Zoran Roško nastavlja predstavljati novu inovativnu prozu, ovaj put kroz djela mladog i bijesnog Amerikanca Blakea Butlera. Novi dvobroj donosi i intrigantne esejističke zapise Renate Jambrešić Kirin; u Posvajanju prostora objavljen je putopis Marka Pogačara; u opsežnom separatu posvećenom Stanleyju Fishu priređivačica Anera Ryznar osvjetljava neke manje poznate aspekte rada kontroverznog američkog dekonstrukcionista; Kritičke prakse donose seciranje regionalne književne produkcije iz pera: Katarine Brajdić, Marka Pogačara, Anere Ryznar, Vladimira Arsenića, Nevena Ušumovića, Jasmine Vrbavac i Marije Perice.

Qourumov Lančani reaktor nastavlja se, ovog puta donoseći, po izboru prethodno odabranih pjesnika, pjesme Ane Brnardić, Andriane Škunca, Gordane Benić, Božice Zoko, Jure Štambuka i Siniše Vukovića, a kao i uvijek, broj donosi umjetničke fotografije, ovaj put iz objektiva Darija Belića

"Književni krug" Karlovac
objavljuje rezultate nagradnog natječaja za kratku priču

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Jasenka Staničić, prof., Goran Gerovac i Željko Mavretić, razmotrilo je sve pristigle književne radove, koji su zadovoljavali kriterije Natječaja "Zlatko Tomičić" za kratku priču u organizaciji "Književnog kruga" Karlovac. Od 135 kratkih priča Prosudbeno povjerenstvo odabralo ih je 10 od kojih su tri nagrađene kako slijedi:

- NAGRADA 2000,00 kuna – autor IGOR RAJKI iz Zagreba za priču TIŠINU, MOLIM

- NAGRADA 1500,00 kuna – autor MIHAELA GAŠPAR iz Strmeca Samoborskog za priču HEPTANON, METADON…

- NAGRADA 1000,00 kuna – autor JAKOV BUTKOVIĆ iz Zagreba za priču DECEMBER UNDERGRAUND


Odabrane priče za objavljivanje:
- Oči su mi dječje - autor Morin Kudić iz Labina
- Grijanje na lokalnoj liniji – autor Slađan Lipovec iz Čazme
- Dostava za dobar frejm – autor Silvio Lončarić iz Zagreba
- Armirani beton – autor Marko Dejanović iz Zagreba
- O sobama – autor Valentina Mikšić iz Karlovca
- Kratka priča o kratkoj priči – autor Dubravko Šiftar iz Zagreba
- Partizanska priča – autor Davor Gusić iz Splita

Knjižnica Sesvete
Trg D. Domjanića 6

nas poziva na
pjesničku i filmsku večer
posvećenu Vesni Parun

"Jek lovačkog roga
iz neznanih dubina jezika"

uz prikazivanje filma (HRT) "Crna maslina"

Sudjeluju:
Davor Šalat - pjesnik i kritičar
Ljubica Benović - pjesnikinja i urednica filma
mr. sc. Boško Picula - filmski kritičar
Ivan Babić - voditelj

u čitaonici KNJIŽNICE SESVETE
u četvrtak 09. 12. 2010. u 18,30

U četvrtak 9. prosinca 2010. i u petak 11.12. u 19 sati, u Booksi u Zagrebu (Martićeva 14d), održat će se drugi u nizu festival „Quorum uživo“.

Nastupaju: Zvonko Karanović (Beograd), Srđan Srdić (Kikinda), Marko Tomaš (Mostar), Krešimir Bagić, Tomica Bajsić, Asja Bakić, Dorta Jagić, Miroslav Kirin, Jerko Bagotin, Renata Jambrešić Kirin, Damir Karakaš, Antonija Novaković.
Video izložba: Vladimir Končar.

Moderatori: Branislav Oblučar, Slađan Lipovec.

Program „Quorum uživo“ zamišljen je kao živa realizacija književnog i kulturnog programa koji časopis „Quorum“ u 26 godina postojanja, u okviru tiskanog izdanja, intenzivno realizira na svojim stranicama.

Slijedom interesa za različita područja književnog i umjetničkog djelovanja i njihovo međusobno preplitanje, "Quorum uživo" predstavit će tridesetak autora iz Hrvatske i inozemstva, pjesnika, prozaika, fotografa, dizajnera, glazbenika, putopisaca i književnih kritičara.

Matica hrvatska Sisak
poziva nas na

predstavljanje knjige ogleda i eseja
Darije Žilić
'Muza izvan geta'

u prostorijama MH Sisak
Rimska 9
10.12.2010. u 19 sati

Sudjeluju
Darija Žilić, Đurđica Vuković, Nataša Nježić

Akademik Milivoj Solar o knjizi je napisao:
“U oba dijela knjige “Muza izvan geta” vidljivo je da autorica poznaje i prati suvremenu hrvatsku, ali i srpsku i bosanskohercegovačku, pa i svjetsku književnost, a raspolaže i dobrim poznavanjem suvremene književne teorije. Piše jasno i pregledno, s određenim tonom objektivističke suzdržanosti. Treba istaknuti da bira tematiku koja je u središtu suvremenog zanimanja i šire javnosti, a njezini kratki zapisi nisu pretenciozni i ne žele upućivati na bilo kakva rješenja, nego su tek suptilni dojmovi osobnog iskustva koje se ograničuje na neke detalje kakvi jedino mogu potaknuti i dalje razmišljanje. Smisao za izbor tih detalja i književni način njihove obrade najveća je njihova odlika.
A u kritikama autorica uspijeva zadržati onaj oblik i smisao koji se danas tako često gubi u medijskim apologijama, polemikama i reklamama, a sastoji se u tome da se ukratko opiše “o čemu se u knjizi zapravo radi” te kojem ona žanru i zašto pripada, da se na kraju izreče neki kritički sud o književnoj vrijednosti koja se danas tako lako gubi u trenutnim raspravama o posve drugim pitanjima.”

MEANDARMEDIA
nas poziva

na predstavljanje knjige

'Misija London'
Aleka Popova

Sudjeluju
Alek Popov
Ksenija banović
Raško Ivanov
Miroslav Mićanović
Branko Čegec

Klub Kina Grič, Jurišićeva 6, Zagreb
srijeda, 08.12.2010., u 19 sati

Razgovor s Velimirom Viskovićem, urednikom Hrvatske književne enciklopedije čija su prva dva sveska (od predviđenih četiri) upravo izašla iz tiska, pročitajte ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas na Tribinu

MORSKI VUCI U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
predstavljanje književnog opusa kapetana Bruna Proface

Na Tribini će predstaviti Mornarsku trilogiju Bruna Proface: „Ploviti se ne mora“, „Pred morem si uvijek na početku“, „Galeb koji se smije“. Dakako, raspravljat će se i o valovitim odnosima mora i književnosti uopće, a morski put oko svijeta bit će začinjen i brojnim anegdotama iz mornarskog života.

Posada Tribine:
Stjepo Martinović, književnik i skiper
Pavao Jerolimov, publicist i „mali od kužine“
Lada Žigo, književnica, odrasla uz morske obale
i autor, Bruno Profaca, kapetan duge plovidbe

Prozne ulomke čitat će noštromo
Dubravko Sidor, dramski umjetnik

Kormilo u rukama drži voditeljica Tribine DHK Lada Žigo.

u DHK-u u srijedu,
8. prosinca 2010. u 12 sati!

Specijalna gošća 16. pulskog sajma knjiga jest Zeruya Shalev.

Njezina dva romana objavila je zaprešićka Fraktura, a moju kritiku jednoga od njih ('Muž i žena') možete pročitati na ovome linku

Nakon četrnaest emitiranja, reklama 'Kupusova lista' skinuta je s programa HRT-a 17. listopada 2010.
U mjesec i pol dana HRT nije ponudio nikakvo objašnjenje za prekid plaćenog emitiranja, unatoč opetovanom traženju uredništva 'Kupusova lista'. Istodobno oni su proveli i svoju novinarsku istragu u kojoj ih je više izvora uputilo na to da je reklama zabranjena - i to na intervenciju samog Duška Ljuštine, Bandićeva kulturnog savjetnika i bivšeg člana Vijeća HRT-a.
S obzirom da, kako uredništvo lista naglašava, ovo nije bio prvi oblik pritiska koji gospodin Ljuština ulaže u pokušaje da se o „Jeseni u Zagrebu“ (čiji je koordinator) javno što manje raspravlja, ekipa Kupusova lista izražava zabrinutost što se u zaštitu lika i nedjela političkih moćnika uključio i Marketing HRT-a.

Zabranjenu reklamu možete pogledati na ovome linku

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana
'Bijeli tigar'
Aravinda Adige



Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Damira Mađarića 'Kako smo od bankrota spasili mamu i tatu'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - 'metonimija'
- intervju sa sveučilišnim profesorom i slavistom Reinhardom Lauerom
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Zbirka otrova' Gorana Tribusona
- tekstovi Višnje Pentić i Jasmine Vojvodić o književnosti Lava Nikolajeviča Tosltoja, povodom 100.obljetnice smrti ruskog klasika
- tekst Josipa Bratulića o knjizi Petra Šimunovića 'Uvod u hrvatsko imenoslovlje'
- tekst jasena Boke o knjiti Tanje Mravak 'Moramo razgovarati'
- nova poezija Zorana Kršula
- tekst Pavla Pavličića 'More i voda : Klapa i bend'
- kolumna Gige Gračan 'Mačkopis redivivus'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Uskoro, u nakladi opatijske izdavačke kuće Shura izlazi knjiga Darije Žilić 'Paralelni vrtovi'. Radi se o zbirci intervjua s različitim autorima, kritičarima, pjesnicima, aktivistima, novinarima,itd. koje je Darija objavila u raznim medijima (časopis Tema, portal Kulturpunkt.hr, itd.).

Kao najavu, ekskluzivno donosim sadržaj knjige :

Dubravka Đurić..Marginaliziranje poezije
Maja Solar..Svojom poezijom možeš tamaniti pacove
Snežana Žabić..Iščašeni pogled na jezik
Adriana Zaharijević..“Treća scena“ feminizma
Renata Jambrešić Kirin..Rodno osviještena znanost
Biljana Kosmogina..Čovjek je čovjeku svinja
Jasmina Tešanović..Feministička i antiratna svijest
Zilka Spahić-Šiljak..Rodni odnosi u islamu
Šejla Šehabović..O ženskom autorstvu
Fondacija CURE..Ženski aktivizam u BiH
Gabriela Ivanov..Ženski aktivizam na web-u
Maja Hrgović..O novinarstvu, rodnosti i književnosti
Barbara Matejčić..Istraživanje o mješovitim brakovima
Dea Vidović..Razvijanje nezavisne scene
Marina Šur Puhlovski..Propitkivanje života i kulture
Dorta Jagić..Začaravanje svijeta
Snežana Bukal..Književni multikulturalizam
Ana Božičević..Tišina
Marija Andrijašević..Ili je ili nije
Olja Savičević Ivančević..Prošlost mi služi da govorimo sadašnjosti
Nela Milijić..Izdavačica, urednica, pjesnikinja
Vesna Biga..Postvarenje riječi i tijela
Jasminka Domaš..Duhovnost u literaturi
Siniša Tucić..Čekajući vreme koje dolazi
Jelena Milinković..Književnost na djelu-Agon
Vlado Martek..Misliti avangardu
Gordana Bosanac..Visoko čelo
Gal Kirn..Čekajući generaciju koja će ubiti svoje očeve
Mario Kopić..Krepani psi i žive hijene
Jovica Aćin..Krik kao stanje jezika
Tonči Valentić..Zašto je moderna mnogostruka
Matej Bogataj.. Proza kao neman s više glava
Matej Krivak..Djelovati protiv
Ivan Radenković..Filozofija i stvarnost
Damir Arsenijević..Poezija i nepotkupljivi život
Gordan Duhaček..Pederske, ratne i druge priče
Božidar Alajbegović..Pisanje u ciničnim vremenima
Alen Kristić..Subverzija u mišljenju o religiji
Ivo Lucić..I u Hercegovini će jačati regionalizam
Esad Hećimović..Islamizacija islama?
Željko Ivanković..Poremećeni identiteti
Leon Gjokaj..Šutnja je najopasnija
Zvonko Karanović..Samo slab čovek može biti pobednik
Nenad Milošević..Antologija saremenog srpskog pjesništva
Nikola Mađirov..Poezija može promijeniti misao
Saša Ilić..Kojim putem do ringa?
Igor Grbić..Tupave litanije i ponižavajući ponos
Nino Flisar..Nezavisna kulturna scena u Mariboru
Zoran Filipović..O fotografiji, ratu i književnosti

U Bratislavi je dodijeljena Hviezdoslavova nagrada, najveća nagrada koju Slovaci dodjeljuju stranom književnom prevoditelju sa svoga jezika, a drugi put u povijesti te ugledne nagrade laureat je hrvatski prevoditelj – Ludwig Bauer.

Ludwig Bauer (1941), književnik, urednik, prevoditelj, jedan je od najuglednijih hrvatskih romanopisaca, označen kao najsnažnije i najinventivnije pero suvremenoga povijesnog romana, te je kao takav prepoznat i u inozemstvu, a vrlo je cijenjen i prevođen upravo u Slovačkoj.

Uz deset romana za odrasle, od kojih je najnoviji 'Zavičaj, zaborav' nedavno objavila Fraktura, Bauer je i autor mnogih bestselera za djecu, među kojima su posebno popularni 'Poliglot i pas' i 'Tri medvjeda i gitara', jedan od najviše objavljivanih lektirnih naslova u posljednja dva desetljeća.

Od 03.do 12.prosinca u Puli se održava 16. Sa(n)jam knjige.

Tema: Književnost i film

109 događaja, 155 sudionika, od kojih iz inozemstva dolaze Zeruya Shalev, Maria Schrader, Alek Popov, Goran Marković, Bogdan Diklić, Geert Mak, Clemens Meyer, Goran Vojnović, Karl Markus Gauss, Jovan Nikolaidis, Vladislav Bajac, Vladimir Arsenijević, idr.

Cjelovit program Sajma ovdje

Izašle su dvije nove knjige suizdavača
Hrvatskog društva pisaca i Naklade Jesenski i Turk:

- Tahir Mujičić: priPovijest o O-u. ili STOR ŠORIS*
harmsice** i pički napričci***
(HDP, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.)

- Branko Kostelnik: Eros, laži i pop rock pjesme
(HDP, Jesenski i Turk, Zagreb 2010.)

Urednica Jadranka Pintarić.

Ovotjedni će Književni petak biti u znaku znanstvene fantastike pa će tako na njemu biti predstavljena knjiga "Božja vučica" Aleksandra Žiljka. Riječ je o zbirci od četiri fantasy pripovijetke, drugoj po redu u stvarateljskom opusu ovog višestruko nagrađivanog autora.
Ljepotice i zvijeri, čarobnjaci i carevi, ratnici i razbojnici obitavaju unutar
korica ove knjige, unutar koje se isprepliću mit, predaja, povijesna fikcija i fantastika pa se u tom smislu ona može iščitavati i kao svojevrsni fantastični bestijarij.

Osim autora, o knjizi će govoriti Tomislav Šakić te voditelj Književnog petka Boris Perić.
Tribina će se održati 3. prosinca u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Zagreb, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.