Nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ, instrumental i vokativ nova je paradigma padeža koju će od jeseni u okviru HNOS-a učiti učenici petih razreda osnovnih škola.

Ona stara, po kojoj je akuzativ četvrti, a vokativ peti padež, u novim udžbenicima hrvatskog jezika, koji su upravo na prosudbi u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, neće naći svoje mjesto.

Učitelji hrvatskog jezika, koji su za novost doznali na stručnom usavršavanju, na koja redovito odlaze zbog uvođenja Hrvatskog nacionalnog obrazovnog sustava, ali i poznati lingvisti, zgroženi su promjenom, ne razumiju zbog čega je do nje došlo i što se time misli postići.

"Znam za taj problem i mogu reći da sam iznenađen. Mislim da nema nikakvog razloga narušavati mehanizam koji već godinama postoji. Treba jasno razlikovati gramatiku od komunikacije'', istaknuo je Josip Silić, jedan od najpoznatijih hrvatskih lingvista i kroatista te suautor Pravopisa hrvatskog jezika.
"Gramatička pravila postoje, zna se koja je tradicionalna paradigma padeža koju ujedno poštuje cijeli svijet, a gramatika se pak u komunikaciji može dalje upotrijebiti kako kome odgovara", rekao je.
Dodaje da će mnogi od tih đaka koji u školi budu učili novu deklinaciju padeža kad-tad doći i na fakultete, gdje će se opet susresti sa starom paradigmom.

Profesorica hrvatskog jezika s Filozofskog fakulteta Zrinka Jelaska, koja je i sudjelovala u izradi eksperimentalnog nastavnog plana i programa za osnovnu školu, tvrdi da je do promjene došlo jer je dosadašnja praksa pokazala da djeca dosta griješe u padežima i da đaci u petim razredima ne bi trebali uopće učiti paradigme.

"Ni kroatisti ne znaju dobro padeže i padaju godinu na studiju upravo zbog padeža", mišljenje je profesorice Jelaske.

S njom se pak nikako ne slaže učiteljica hrvatskog jezika u zagrebačkoj OŠ Dragutina Domjanića Sonja Ludvig-Klabučar, koja tvrdi da đaci u petom razredu bez problema usvoje sve lekcije iz padeža.

"Radim u školi 40 godina i tvrdim da djeca bez problema nauče deklinaciju padeža. Zbog toga ne shvaćam zašto bi se mijenjalo nešto što se u praksi pokazalo kao dobro. Bilo bi im pametnije da mijenjaju neke druge stvari, ono što je djeci teže. Primjerice, način učenja nekih glagolskih oblika te glagolskih promjena, koje se uče u šestom razredu", rekla je učiteljica Ludvig-Klabučar za Večernjak.

Izvor : Net.hr