Svojom vrckastom zaljubljenošću u Paula, najmlađeg Wilcoxa, slobodoumna i neobuzdana Helen Schlegel izaziva iskru koja će, neminovno zahvaćajući ostale članove obiju obitelji, potaknuti čitav niz tragikomičnih nesporazuma. Kada Henry, glava obitelji Wilcox, zaprosi Margaret, Heleninu stariju sestru, koja razboritim i promišljenim pristupom životu uvelike odstupa od njezinih ideala, to raspiri sukob koji će završiti kobno...

Roman Howards End razotkriva, možda više negoli ijedno drugo Forsterovo djelo, teme bliske autorovu srcu. Britkim, pronicljivim potezima autor vješto ocrtava trenutke što sažimaju stanje Otočnoga i općeeuropskoga duha u trima različitim staležima na kraju devetnaestoga i početku prošloga stoljeća. Pod krovom Howards Enda, zasiguno jedne od najpoznatijih fiktivnim materijalom i narativnim metodama sagrađenih kuća, svoje će snage intelektualnim dijalozima odmjeravati misaono-boemski nastrojeni Schlegeli i nesmotreni Wilcoxi, samoživi promicatelji ideja moderne plutokracije. U niti njihovih višeslojnih odnosa autor upleće i perspektivu i stavove Bastovih, predstavnika niže srednje klase, osiguravajući sveznajućem pripovjedaču sigurnu poziciju za preciznu analizu društvenih okolnosti, čiji rezultati, transponirani u aktualne (ne)prilike staroga kontinenta, niti u jednom današnjem trenutku ne gube na svojoj snazi i značenju. Štoviše, imamo li na umu sve one retke u kojima tematizira pojam Londona i njegovih stanovnika, izdvajajući ih u intrigantnu refleksivnu cjelinu, teško će nam moći promaknuti neodoljiva iskričavost Forsterovih proročkih vizija.

Koketirajući s različitim društvenim pojavnostima, politikama, tradicionalnim i novim filozofijama, idealizmima i socijalizmima, germanskim i britanskim životnim stilom i shvaćanjem stvarnosti, pojedinim književnim i glazbenim datostima, kroz tkivo ove lucidno osmišljene romaneskne strukture Forster kontinuirano provlači istančan humor, blagu ironiju i tihu liričnost. Raznovrsne definicije ljubavi što do izražaja dolaze u erupcijama zatomljenih strasti i doživljaja dobivaju tako sukladne metanarativne razine čime se Howards End uvrštava među najupečatljivije romane engleske književnosti.

Ne čudi stoga što je i Zadie Smith, jedna od istaknutijih pripovjedačica današnjice, inspiraciju za svoj novi roman O ljepoti odlučila potražiti upravo među četiri zida ove renomirane kuće, koja svoju restauraciju na hrvatski način doživljava gotovo sto godina nakon prvog predstavljanja očima javnosti. Vrata su joj i dalje širom otvorena…

Edward Morgan Forster (1879. – 1970.), pripovjedač i esejist, jedan je od najcjenjenijih romanopisaca svoga vremena. Potvrđuje to šest djela te književne vrste, od kojih su mu najpoznatija 'Soba s pogledom', 'Howards End' (1910.), dvostruko nagrađen 'Put u Indiju' te 'Maurice', posmrtno objavljen roman homoseksualne tematike (sva su četiri djela doživjela ekranizaciju). Okušao se i kao autor kratkih priča, eseja, književnih kritika, biografija, putopisa, drama i libreta.
O značenju njegova osebujna književna stvaralaštva svjedoči i nagrada što je dodjeljuje Američka akademija umjetnosti i književnosti, a koja nosi njegovo ime.