Kroz pet poglavlja romana upoznajemo se s poviješću neuglednog i zabačenog Vrapčanskog odvojka, slijepe uličice na zapadnom rubu grada, ni po čemu posebne, osim po tome što u njoj još uvijek nema previše novogradnji, te po broju nevjernih žena, koji premašuje prosjek svih okolnih, možda i većih ulica.

Kroz priče raznih junakinja doznajemo njihove ljubavne povijesti, kroz koje se zrcali i priča o samom Vrapčanskom odvojku, kao i o kvartu - Stenjevcu, nekoć selu, a danas predgrađu koje je većini Zagrepčana poznato po ludnici. No, Stenjevec ima svoju dobrim dijelom zaboravljenu povijest još od rimskih i slavenskih vremena, a ono što se o njemu ne zna, autorica (koja živi u Stenjevcu) je sama nadodala, pletući moguće i nemoguće, zbilju i bajku, maštu i faktografiju, podarivši svojim stenjevačkim likovima neizbježnu dozu ludila, nekonvencionalnosti, gatalačkih sklonosti, neobičnih vizija, te sposobnosti percipiranja nečega što običan čovjek ne može vidjeti - naime pripadnika paralelnog svijeta vrtnih i šumskih patuljaka.

Stoga je Ulica nevjernih žena istodobno bajka i kronika, ili - bajkovita kronika. Prateći emotivno labilne junakinje kroz njihove ljubavne nevolje, putujemo istodobno složenim svijetom ženske psihe, ali i sjenovitim životom zaboravljene uličice - koja kao da namjerno ostaje po strani od važnih događaja, zabavljena samom sobom, poput žene koja se gleda u zrcalo.


Milana VUKOVIĆ RUNJIĆ (Zagreb, 1970), pjesnikinja i prozaikinja. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost, a potom s radnjom o Marcelu Proustu i magistrirala. Još od 1990. godine objavljuje poeziju i prozu u brojnim časopisima. Suvlasnica je nakladničke kuće Vuković&Runjić, čija izdanja nerijetko i uređuje. U tjedniku Globus piše kolumnu Seksopolis P&O.

Iz bibliografije: Odlomci o Evi (1992), Azurno zlato (1994), Krila od etera (1998), Seuso (2000), Revolver (2001), Seksopolis (2003), Priča o M. (2004), Ulica nevjernih žena (2006).