NOVO : Ivo Banac - 'Acta turcarum, zapisi s putovanja po Turskoj' (Durieux, 2006.)
ponedjeljak , 05.06.2006.Riječ izdavača
'Acta turcarum. Zapisi s putovanja po Turskoj' profesora povijesti na Sveučilištu Yale i nezavisnog člana Hrvatskog sabora dr. Ive Banca donosi autorove putopise iz Turske, Istanbula, s Crnog mora i iz Anadolije. To nisu samo obilasci povijesno najslojevitijih prostora naše civilizacije, već i istraživanja i provjerama o nama. Ivo Banac ciljano putuje u tražeći tragove i dokumente o ljudima koji su formirali antičko-bizantsku i osmansko-orijentalnu civilizaciju Ilirika. Njegovo putovanjem prostorom, vremenom, znanjem i slutnjama idu u najbriljantinije napisanu hrvatsku prozu. U našem esejizmu knjiga je usporediva samo s Ujevićevim i Štambakovim iz Pariške boeme. Znanje o nama na Istoku i Istoku u nama nakon nje neće ostati kakvo je bilo do sada.
“Ova je zbirka nastala iz slučajnih zapisa s putovanja po Turskoj. U mojoj su obitelji još živa sjećanja na naše veze s ovom velikom zemljom, s kojom su moji Dubrovčani i Cavtačani predano uspostavljali kontakte još do početka dvadesetog stoljeća. Moj pradjed Niko Kuničić, kao i njegova sestra Jele, majka dunda Miše Vacchettija, sredinom devetnaestog stoljeća proveli su čitav niz godina »u Carigradu na Galati«, gdje su radili u trgovačkoj obitelji svoje tetke Bože Brautović. Kad gledam na mesingani divit s esnafskim znakom što su ga oni prije više od sto i trideset godina donijeli s Galata–saraya u Gruž, mislim u prvom redu na tog čovjeka, strogog staračkog lica s izblijedjele starinske fotografije, koji je kao mladić šetao Perom i vodio poslove na turskom i grčkom.” (iz Predgovora)
Ivo Banac je redoviti profesor povijesti na Sveučilištu Yale (na katedri vezanu uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee). Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoevropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Evropu. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Stanford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara,među kojima se ističu monografija Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika (1984, nagrađena nagradom »Wayne S. Vucinich« Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija) i Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu (1988, nagrađena nagradom »Josip Juraj Strossmayer« zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Dopisni je član HAZU. Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo — Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, predsjednik Liberalne stranke, te ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u VladiRH. Predsjednik je savjeta Instituta Vlado Gotovac, te nezavisni član Hrvatskog sabora.
Od istog autora u izdanju Durieuxa izašle su knjige 'Nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Porijeklo, povijest, politika' (1995) i 'Raspad Jugoslavije. Eseji o nacionalizmu i nacionalnim sukobima ' (2001) .
komentiraj (6) * ispiši * #