Otprilike u isto vrijeme kada je Naklada MD objavila na ovom mjestu već predstavljenu antologiju litavske kratke priče Via Baltica (vidi pod ...) riječki ogranak DHK-a objavio je dvije knjige različitih litavskih književnika. Radi se o knjizi humoreski Što se dogodilo? litavske spisateljice Vytaute Žilinskaite i romanu Vytautasa Bubnysa pod nazivom U lepetu goluba.
U nastavku vam predstavljam oba naslova, i to kroz riječi urednika izdanja Žarka Milenića, a ekskluzivno ćete biti u prilici pročitati i još nigdje neobjavljeni razgovor Žarka Milenića s Vytautasom Bubnysom.
Vytaute Žilinskaite - Što se dogodilo? (izd. DHK - ogranak u Rijeci, 2004.)
Vytaut Žilinskait u paradoksalnom pripovijedanju isprepliće fantastične i realne situacije. Aluzijama i asocijacijama stvara podtekstualni kontekst, kojim proširuje mogućnosti reagiranja humoreske na slojevit socijalni i kulturni svijet.
U zbirci humoreski, satira i parodija "Što se dogodilo?" Vytaut Žilinskait bavi se općim društvenim pojavama, duhovnim primitivizmom te kritizira i parodira strukture vlasti.
Primjerice, u naslovnoj pripovijetki "Što se dogodilo" Žilinskait parodira filmske obrasce. U pripovijetki "Zašto ovca?" riječ je o društvenim posljedicama kloniranja, dok se u pripovijetki "Zapadni standardi" razmatraju ekološki i ostali problemi jednog grada. U pripovijetki "Opruge" tretira se sportska problematika, a u pripovijetki "Novi Faust" riječ je o problemu filmske adaptacije jednog klasičnog književnog djela…
Karakteristično za stil Žilinskait je česta upotreba tečnih dijaloga. Njezine pripovijetke su čitljive ali ne i plitke. Svojim stilom najviše podsjećaju na najprevođenijeg poljskog pisca Slawomira Mrozeka.
Zbirka izvrsnih pripovjedaka od kojih je većina objavljena u hrvatskim književnim časopisima i u III. programu Hrvatskoga radija prva je zbirka priča jednog litavskog pisca koja je objavljena u Hrvatskoj.
Žarko Milenić
Vytaut Žilinskait u paradoksalnom pripovijedanju isprepliće fantastične i realne situacije. Aluzijama i asocijacijama stvara podtekstualni kontekst, kojim proširuje mogućnosti reagiranja humoreske na slojevit socijalni i kulturni svijet.
U zbirci humoreski, satira i parodija "Što se dogodilo?" Vytaut Žilinskait bavi se općim društvenim pojavama, duhovnim primitivizmom te kritizira i parodira strukture vlasti.
Primjerice, u naslovnoj pripovijetki "Što se dogodilo" Žilinskait parodira filmske obrasce. U pripovijetki "Zašto ovca?" riječ je o društvenim posljedicama kloniranja, dok se u pripovijetki "Zapadni standardi" razmatraju ekološki i ostali problemi jednog grada. U pripovijetki "Opruge" tretira se sportska problematika, a u pripovijetki "Novi Faust" riječ je o problemu filmske adaptacije jednog klasičnog književnog djela…
Karakteristično za stil Žilinskait je česta upotreba tečnih dijaloga. Njezine pripovijetke su čitljive ali ne i plitke. Svojim stilom najviše podsjećaju na najprevođenijeg poljskog pisca Slawomira Mrozeka.
Zbirka izvrsnih pripovjedaka od kojih je većina objavljena u hrvatskim književnim časopisima i u III. programu Hrvatskoga radija prva je zbirka priča jednog litavskog pisca koja je objavljena u Hrvatskoj.
Žarko Milenić
Vytautas Bubnys - U lepetu goluba (izd. DHK - ogranak u Rijeci, 2004.)
Novi roman Vytautasa Bubnysa "U lepetu goluba" izazvao je izuzetno veliku pažnju čitatelja i odobravanje književne kritike.
Radnja romana odvija se u hrvatskom dijelu Bosne i Hercegovine odmah nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dok se još uvijek nastavljaju etničke i vjerske nesuglasice. Glavni lik romana, slikar i restaurator slika Egon Ruga, za vrijeme sarajevske blokade odbacuje odjeću franjevačkog redovnika i s puškom u ruci odlazi na bojišnicu. Majstorski opisujući zamršeni put glavnog junaka autor kao da pita, postoje li takve egzistencijalne, vjerske i etničke vrijednosti koje bi mogle opravdati agresiju i ubijanje civilnog stanovništva.
Privlačnu osobinu psihološko-analitičkog romana "U lepetu goluba" predstavlja intrigantno zapletena radnja. Međutim, intriga se ne krije samo u vanjskoj radnji ili u okrutnostima koje košmarno slijede svršetak rata; središnja pažnja usmjerena je na napore čovjeka da uistinu postane čovjekom, da shvati svoju dvostruku prirodu. Autor odvažno ruši ispolitizirane stereotipe patriotizma, nacionalnosti i drukčijeg razmišljanja, a poljuljava i evanđeoske kanone (Judina izdaja, Isusova smrt). Dramatičan, intelektualni karakter Egona Ruge, upija najžešće probleme čije rješavanje ostaje otvoreno i višeznačno.
Po mišljenju litavskog književnog kritičara Alfredasa Gusciusa "U lepetu goluba" predstavlja ključnu knjigu na stvaralačkom putu Vytautasa Bubnysa. "Dramatičnim sižeom romana o duševnoj depresiji suvremenog intelektualca i njegovim teškim naporima da se izvuče iz ponora, dubokim filozofskim razmišljanjima te smionom pronicljivošću, pisac ističe zamršeno pitanje očuvanja Europe našeg doba."
Novi roman Vytautasa Bubnysa "U lepetu goluba" izazvao je izuzetno veliku pažnju čitatelja i odobravanje književne kritike.
Radnja romana odvija se u hrvatskom dijelu Bosne i Hercegovine odmah nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dok se još uvijek nastavljaju etničke i vjerske nesuglasice. Glavni lik romana, slikar i restaurator slika Egon Ruga, za vrijeme sarajevske blokade odbacuje odjeću franjevačkog redovnika i s puškom u ruci odlazi na bojišnicu. Majstorski opisujući zamršeni put glavnog junaka autor kao da pita, postoje li takve egzistencijalne, vjerske i etničke vrijednosti koje bi mogle opravdati agresiju i ubijanje civilnog stanovništva.
Privlačnu osobinu psihološko-analitičkog romana "U lepetu goluba" predstavlja intrigantno zapletena radnja. Međutim, intriga se ne krije samo u vanjskoj radnji ili u okrutnostima koje košmarno slijede svršetak rata; središnja pažnja usmjerena je na napore čovjeka da uistinu postane čovjekom, da shvati svoju dvostruku prirodu. Autor odvažno ruši ispolitizirane stereotipe patriotizma, nacionalnosti i drukčijeg razmišljanja, a poljuljava i evanđeoske kanone (Judina izdaja, Isusova smrt). Dramatičan, intelektualni karakter Egona Ruge, upija najžešće probleme čije rješavanje ostaje otvoreno i višeznačno.
Po mišljenju litavskog književnog kritičara Alfredasa Gusciusa "U lepetu goluba" predstavlja ključnu knjigu na stvaralačkom putu Vytautasa Bubnysa. "Dramatičnim sižeom romana o duševnoj depresiji suvremenog intelektualca i njegovim teškim naporima da se izvuče iz ponora, dubokim filozofskim razmišljanjima te smionom pronicljivošću, pisac ističe zamršeno pitanje očuvanja Europe našeg doba."
A sada slijedi najavljeni razgovor Žarka Milenića s Vytautasom Bubnysom :
[Q]
Koji su Vam književni uzori?
Rođen sam i odrastao u kolijevci litavskih narodnih pjesama i priča i litavske klasične književnosti. Kasnije sam upoznavao poljske, ruske, francuske, njemačke klasike… Nikada nisam ni na koji način želio rušiti formirane estetske koncepcije klasične književnosti, nisam lažno jurio za književnom modom i stilom. Nastojao sam upiti u sebe što više: i ono što mi je blisko i ono što mi je daleko želio sam prihvatiti ne samo umom, već i srcem, a u knjigama koje sam pisao, želio sam stvarati originalni svijet koji se u meni već rodio, oslanjajući se pritom na bogom danu mi intuiciju. Bliski su mi Faulkner, Salinger, Marquez, Cortazar, Hesse…
Jeste li se okušali u poeziji?
S poezijom sam počeo još u djetinjstvu. Litva je tada bila okupirana, sloboda riječi progonjena. Kad je moj bliski prijatelj iz gimnazije zbog svojih domoljubnih stihova bio uhićen i odveden u logor na sjeveru Rusije, skupio sam sve svoje pjesme, ugurao ih u bocu i zakopao je u jamu pod drvetom kraj rodne kuće. Vjerojatno sam tada sahranio i sebe kao pjesnika. Nakon toga uslijedio je p
komentiraj (0) * ispiši * #