Otprilike u isto vrijeme kada je Naklada MD objavila na ovom mjestu već predstavljenu antologiju litavske kratke priče Via Baltica (vidi pod ...) riječki ogranak DHK-a objavio je dvije knjige različitih litavskih književnika. Radi se o knjizi humoreski Što se dogodilo? litavske spisateljice Vytaute Žilinskaite i romanu Vytautasa Bubnysa pod nazivom U lepetu goluba.
U nastavku vam predstavljam oba naslova, i to kroz riječi urednika izdanja Žarka Milenića, a ekskluzivno ćete biti u prilici pročitati i još nigdje neobjavljeni razgovor Žarka Milenića s Vytautasom Bubnysom.
Vytaute Žilinskaite - Što se dogodilo? (izd. DHK - ogranak u Rijeci, 2004.)
Vytaut Žilinskait u paradoksalnom pripovijedanju isprepliće fantastične i realne situacije. Aluzijama i asocijacijama stvara podtekstualni kontekst, kojim proširuje mogućnosti reagiranja humoreske na slojevit socijalni i kulturni svijet.
U zbirci humoreski, satira i parodija "Što se dogodilo?" Vytaut Žilinskait bavi se općim društvenim pojavama, duhovnim primitivizmom te kritizira i parodira strukture vlasti.
Primjerice, u naslovnoj pripovijetki "Što se dogodilo" Žilinskait parodira filmske obrasce. U pripovijetki "Zašto ovca?" riječ je o društvenim posljedicama kloniranja, dok se u pripovijetki "Zapadni standardi" razmatraju ekološki i ostali problemi jednog grada. U pripovijetki "Opruge" tretira se sportska problematika, a u pripovijetki "Novi Faust" riječ je o problemu filmske adaptacije jednog klasičnog književnog djela…
Karakteristično za stil Žilinskait je česta upotreba tečnih dijaloga. Njezine pripovijetke su čitljive ali ne i plitke. Svojim stilom najviše podsjećaju na najprevođenijeg poljskog pisca Slawomira Mrozeka.
Zbirka izvrsnih pripovjedaka od kojih je većina objavljena u hrvatskim književnim časopisima i u III. programu Hrvatskoga radija prva je zbirka priča jednog litavskog pisca koja je objavljena u Hrvatskoj.
Žarko Milenić
Vytautas Bubnys - U lepetu goluba (izd. DHK - ogranak u Rijeci, 2004.)
Novi roman Vytautasa Bubnysa "U lepetu goluba" izazvao je izuzetno veliku pažnju čitatelja i odobravanje književne kritike.
Radnja romana odvija se u hrvatskom dijelu Bosne i Hercegovine odmah nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dok se još uvijek nastavljaju etničke i vjerske nesuglasice. Glavni lik romana, slikar i restaurator slika Egon Ruga, za vrijeme sarajevske blokade odbacuje odjeću franjevačkog redovnika i s puškom u ruci odlazi na bojišnicu. Majstorski opisujući zamršeni put glavnog junaka autor kao da pita, postoje li takve egzistencijalne, vjerske i etničke vrijednosti koje bi mogle opravdati agresiju i ubijanje civilnog stanovništva.
Privlačnu osobinu psihološko-analitičkog romana "U lepetu goluba" predstavlja intrigantno zapletena radnja. Međutim, intriga se ne krije samo u vanjskoj radnji ili u okrutnostima koje košmarno slijede svršetak rata; središnja pažnja usmjerena je na napore čovjeka da uistinu postane čovjekom, da shvati svoju dvostruku prirodu. Autor odvažno ruši ispolitizirane stereotipe patriotizma, nacionalnosti i drukčijeg razmišljanja, a poljuljava i evanđeoske kanone (Judina izdaja, Isusova smrt). Dramatičan, intelektualni karakter Egona Ruge, upija najžešće probleme čije rješavanje ostaje otvoreno i višeznačno.
Po mišljenju litavskog književnog kritičara Alfredasa Gusciusa "U lepetu goluba" predstavlja ključnu knjigu na stvaralačkom putu Vytautasa Bubnysa. "Dramatičnim sižeom romana o duševnoj depresiji suvremenog intelektualca i njegovim teškim naporima da se izvuče iz ponora, dubokim filozofskim razmišljanjima te smionom pronicljivošću, pisac ističe zamršeno pitanje očuvanja Europe našeg doba."
A sada slijedi najavljeni razgovor Žarka Milenića s Vytautasom Bubnysom :
[Q] Koji su Vam književni uzori?
Rođen sam i odrastao u kolijevci litavskih narodnih pjesama i priča i litavske klasične književnosti. Kasnije sam upoznavao poljske, ruske, francuske, njemačke klasike… Nikada nisam ni na koji način želio rušiti formirane estetske koncepcije klasične književnosti, nisam lažno jurio za književnom modom i stilom. Nastojao sam upiti u sebe što više: i ono što mi je blisko i ono što mi je daleko želio sam prihvatiti ne samo umom, već i srcem, a u knjigama koje sam pisao, želio sam stvarati originalni svijet koji se u meni već rodio, oslanjajući se pritom na bogom danu mi intuiciju. Bliski su mi Faulkner, Salinger, Marquez, Cortazar, Hesse… Jeste li se okušali u poeziji?
S poezijom sam počeo još u djetinjstvu. Litva je tada bila okupirana, sloboda riječi progonjena. Kad je moj bliski prijatelj iz gimnazije zbog svojih domoljubnih stihova bio uhićen i odveden u logor na sjeveru Rusije, skupio sam sve svoje pjesme, ugurao ih u bocu i zakopao je u jamu pod drvetom kraj rodne kuće. Vjerojatno sam tada sahranio i sebe kao pjesnika. Nakon toga uslijedio je p