Slobodna Dalmacija - dnevne novine iz Splita su odabrale. Malo čitatelji, malo internet fanovi, a puno "stručni žiri" odabrali su SPORTSKO IME DALMACIJE za 2009. godinu.
I kickboksači - svjetske prvakinje Nives Radić i Željana Piteša, Frane Radnić, Marko Tomasović i njihov matični klub "Pit Bull" s trenerom prof. Markom Žajom ni ovaj puta nisu dobili nagradu. A u internetskom glasovanju uvjerljivo su vodili Nives Radić među sportašicama, Marko Tomasović kao sportaš i Pit Bull kao klub.
I kickboksači su opet izvisili.
Evo, kako je to Slobodna objavila:
Godina Dalmatinaca
Atletičarka Blanka Vlašić i jedriličar Ivan Kljaković Gašpić najbolji su sportaši Dalmacije u izboru čitatelja Slobodne Dalmacije te stručnoga žirija. Hrvatsko jedrenje bilo je blistavo u 2009. godini, pa su titulu najboljih u našem izboru ponijeli i Zadrani Šime Fantela i Igor Marenić u konkurenciji momčadi, dok je ženski odbojkaški klub Split 1700 pobijedio u konkurenciji ekipa.
Najvećom nadom stručni žiri Slobodne Dalmacije proglasio je vaterpolista dubrovačkoga Juga CO Sandra Sukna i košarkaša Splita Marija Delaša. U novoj kategoriji, “Dalmatinac u svijetu”, nagrada je pripala nogometašu ukrajinskoga Šahtara i hrvatskome reprezentativcu Dariju Srni.
Splitski sport, unatoč brojnim nedostacima, i dalje ima dovoljno aduta za slavlje ne samo u Dalmaciji, već i u Hrvatskoj i svijetu. Naime, još u nedjelju Ivan Kljaković Gašpić, popularni Bambi, i Blanka Vlašić proglašeni su najboljima i na tradicionalnoj dodjeli nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora, a sada su taj primat, sasvim očekivano, potvridili i u svome “dvorištu”, među najboljima od najboljih Dalmatinaca.
Blanka je još jednom iza sebe ostavila godinu u kojoj je briljirala. S preskočenih 208 centimetara na Hanžekovićevu memorijalu u Zagrebu, vlasnica je drugoga najvećega skoka preko letvice svih vremena. Bugarka Štefka Kostadinova s centimetrom većim rekordom još odolijeva, vjerujemo ne zadugo. No, prije velikoga skoka u hrvatskoj metropoli, Blanki se poklonio čitav svijet u Berlinu.
U gradu poznatome po zidu koji je dijelio istočnu od zapadne Europe, Splićanka je srušila još jedan zid, onaj koji joj je stajao na putu do sportske besmrtnosti. Obranila je titulu svjetske prvakinje iz Osake, slavila pred publikom najljuće joj suparnice, Njemice Ariane Friedrich. Razveseljavala nas je Blanka i nizom pobjeda na ostalim mitinzima, četiri na Zlatnoj ligi, Svjetskim atletskim finalom u Solunu...
Odbojkašice pune tribine
A Ivan Kljaković Gašpić godinu je završio kao najbolji kormilar u jedriličarskoj “kraljevskoj klasi” Finn. Prvi je na listi svjetskih jedriličara, a na Svjetskome prvenstvu okitio se brončanom medaljom. Bilo je to prvo odličje ikad za hrvatsko jedrenje na svjetskim prvenstvima. Nastavio je Bambi još bolje, pa je svjetskoj tituli pridodao i “sitnicu” zvanu titula prvaka Europe! Doista briljantna godina za jedriličara splitske Zente.
Hrvatsko jedrenje u velikome je zamahu. Iz godine u godinu vidljivim koracima grabe prema naprijed, a “špinakeri” hrvatskih jedriličara sve su više napuhani. Pa su fantastičnu sezonu iza sebe ostavili i Zadrani, Šime Fantela i Igor Marenić. Pod budnim okom trenera Ede Fantele, Šimina oca, postali su svjetski i europski prvaci u klasi 470. Rezultat je to koji će zlatnim slovima biti upisan u povijesti ne samo hrvatskoga jedrenja, već i hrvatskoga sporta u cjelini.
Nakon tri godine dominacije košarkašica šibenskoga Jolly JBS-a, titulu najboljih na našem izboru u konkurenciji ekipa ove godine osvojile su odbojkašice Splita 1700. Veliki trofeji tek ih čekaju, trebat će se dobro pomučiti i naporno raditi da ih osvoje. No, glasačkome tijelu Slobodne Dalmacije jako se svidio ogromni iskorak mladih splitskih odbojkašica koje su trenutačno među najboljima u Hrvatskoj, a uspješno brode i Srednjoeuropskom liogom.
Definitivno imaju najviše gledatelja na tribinama od svih splitskih ženskih kolektiva. Ova godina trebala bi im biti početak stvaranja velikoga kluba. Pokazatelj kojim putem bi trebali krenuti. I, naravno, nastaviti njime gaziti.
PERO SMOLČIĆ
Ali, ne treba žalovati, biti će, hoće, hoće. Kad - tad.
