SVIJETLI PRIMJER MRAČNOG POSLOVANJA
Od svih dobrih stvari znanje je najbolja: zato što ga nitko ne može ukrasti, zato što ga nitko ne može kupiti, zato što je neuništivo.
Ma kakvim znanjem ovladao tvoj um, ne zastaj nikad u učenju – ni časa, jer znaj: da prekidanja u učenju nema. Ne valja suditi o nekom čovjeku po onome što ne zna, već po onome što zna. MONOTONIJA NEZNANJA Da bih razbio monotoniju posve zakonskih tekstova, kao početak izdvojio sam ove dvije mudre izreke o znanju. I, odmah da se razumijemo, ja držim da je Zakon jako dobra proza, gdjegdje i poezija, ako je dobro napisan i ako je provediv, kao što je to, primjerice, Zakon o obveznim odnosima. Ali kako izići iz ovog kruga donošenja neprovedivih zakona? Ili, još gore: kako provoditi zakone, bez svakojakih mentora, to jest tumača zakona? Kao da je Zakon Alajbegova slama, pa udri po njoj. A znamo, dragi moji, da se od Rimskog doba pa, eto, sve do današnjih dana govori uvijek isto: - bolje je i loše Zakone provoditi i od njih stvoriti pravnu praksu za sve, nego dobre Zakone tumačiti jer će se i dobri zakoni pretvoriti u loše. U ono što volimo definirati kao - koliko ljudi, toliko mišljenja. Zašto inzistiram na primjeni Zakona? Jednostavno zato što pravo na tumačenje Zakona u RH ima samo Hrvatski sabor. To pravo nema ni jedan sudac, ni jedan odvjetnik, ni jedan pravnik. Samo Hrvatski sabor donosi i tumači zakone i točka. Nema više. EH, GRUNTOVNICE... Što se to kod nas desilo devedesetih godina da je pravna struka, odnosno ljudi koji su trebali donositi i provoditi zakone, zakazali? Je li to bilo neznanje ili namjera koja će nas sve jako puno koštati? Bilo što bilo, uskoro ćemo to otkriti kroz harmonizaciju Zakona s Europskim zakonodavstvom. Svakodnevno otkrivamo propuste donešenih Zakona, kao i posljedica koje su proizišle iz primjene tako donešenih Zakona. Zakoni i Uredbe koje su imale intenciju ograničiti pravo vlasnika da raspolažu svojim vlasničkim pravom, zbog ratnog stanja, pretvorili su ograničeno pravo posjeda radi zaštite imovine i radnih mjesta u pljačku tuđe pokretne i nepokretne imovine. Sukladno daljnjoj praksi, zahtjevi privremenih posjednika, prema političkoj podobnosti, pretvarali su privremeni posjed u vlasništvo bez pravnog osnova. Gruntovnice su provodile upise prava vlasništva bez pravnog osnova. Kao što sam već opisao u prethodnim postovima, Hrvatska je ratificirala međunarodne ugovore koji su poništili nezakonite radnje gruntovnica i ostalih institucija koji su tumačili Uredbe i zakone prema podobnima i mijenjali vlasničku strukturu nekretnina. Novi vlasnici su time dobili mogućnost da podižu kredite na osnovu procijenjene vrijednosti tih nekretnina i uđu u kupovinu novih dionica ili nekretnina i tako nezakonito steknu nove vrijednosti. Zakon o obveznim odnosima je regulirao da tako stečene vrijednosti pripadaju Zakonitom vlasniku nekretnine, na osnovu koje je dignut kredit i kupljena nova vrijednost. Budući da od mene očekujete neki konkretan primjer, evo jednog koji je naprosto nevjerojatan. Svi podaci, koje navodim u tekstu, potječu iz gruntovnog izvatka Gruntovnice Rovinj. PUT JEDNE NEKRETNINE Rekreaturs d.d. Zajednica za organizaciju odmora radnika, poduzeće iz Beograda, ima odmaralište u Rovinju. Rekreaturs je zemljište kupio pedesetih godina i izgradio odmaralište, uredio vodu, struju, telefon, cestu, kanalizaciju i, zajedno sa drugim, urbanizirao čitavo područje Rovinja. Upisani su u gruntovnicu kao vlasnici. Novim premjerom zemljišta 1986. godine su u katastarskom operatu Općine Rovinj objedinili sve svoje parcele u jedno zemljišno knjižno tijelo. A sad evo kako je jedna nekretnina poslužila za bogaćenje, bez pravne osnove, pojedincima ili grupi? Gruntovnica u Rovinju, temeljem rješenja Okružnog privrednog suda Rijeka, upisuje zabilježbu zabrane prava raspolaganja Rekreatursu i uknjižuje pravo korištenja te nekretnine na Rovinj Ugoturs s. p. o. Rovinj. Iste godine gruntovnica, dakako bez znanja i obavijesti vlasnika, mijenja nositelja prava korištenja Rovinj Ugoturs s. p. o. na Građevinsko poduzeće, Aldo Rismondo p. o. iz Rovinja, koje pak 1993. godine mijenja ime u Aldo Rismondo d. d. za turizam i građevinarstvo Rovinj. Istoimeno poduzeće diže kod Istarske banke d.d. Pula kredit, temeljem procjene nekretnine, u visini 10.000.000 kn. Banka upisuje svoj teret u gruntovnicu. Poslije, Istarska banka d. d. ustaje ovrhom za svoj kredit Aldu Rismondu d.d. i prodaje odmaralište da namiri dug po kreditu, pazi sad, za samo 566.073 kn, koju svotu uplaćuje Jadran – turist, Rovinj. Nekretnina je površine 176.850 četvorna metra, ima 1100 kreveta i 1500 mjesta za kampiranje. Procijenjena vrijednost Rekreatursovog odmarališta je cca 34.000.000 EUR-a. Idemo dalje. Jadran – turist, Rovinj uknjižuje se kao vlasnik na nekretninu za koju je platio dug Aldo Rismonda po kreditu u visini 566.073 kn. Ali to nije sve. Jadran- turist mijenja ime u Rovinj - turist, što gruntovnica uredno bilježi novim upisom u vlasničkom listu. Rovinj-turist diže kredit kod Istarske banke, 26.500.000 kuna i prepušta vlasništvo Istarskoj banci. Istarska banka upisuje se u gruntovnicu 1998. godine. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, temeljem sporazuma o preuzimanju duga od Istarske banke u visini od 4.860.000 kuna, postaje vlasnik nekretnine 2000. godine i upisuje se u gruntovnicu. Ničim izazvana Astra Internacional d. d., javno poduzeće iz Zagreba, osporava pravo upisa Rovinj - turistu d. d. u gruntovnicu i 2002 godine pravi zabilježbu spora u gruntovnici. A tko će vratiti novce i gdje i kome su otišle ovdje navedene kunice; tko je s njima raspolagao; kako banka nije kontrolirana trošenje kredita...? Na ta pitanja i druga pitanja treba nam odgovor dati Državno odvjetništvo. A ono pak neće da provede Anex-G koji je sve ove ovdje napisane radnje poništio. Otkud Astra Internacional d.d. javno poduzeće u sporu? Zašto se Astra internacional nije nikad pretvorila ni po Markovićevim Zakonima niti prema ZTD – u, a ipak je d.d. Rekreaturs d.d. nije nikad prestao biti vlasnik, prema Zakonu o normalizaciji odnosa i Anexu-G iz 1996.godine. Banke su davale, evidentno je, nepozvanima kredite. Mi smo sanirali te banke Netko je papirnato pokrio dugove. Na kraju ti dugovi ostaju nama u dugu države, koje ćemo mi opet, kao zahvalni domoljubi, otplaćivati. |
< | svibanj, 2005 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv