Od svih dobrih stvari znanje je najbolja: zato što ga nitko ne može ukrasti, zato što ga nitko ne može kupiti, zato što je neuništivo.
Ma kakvim znanjem ovladao tvoj um,
ne zastaj nikad u učenju – ni časa,
jer znaj: da prekidanja u učenju nema.
Ne valja suditi o nekom čovjeku
po onome što ne zna, već po onome što zna.
MONOTONIJA NEZNANJA
Da bih razbio monotoniju posve zakonskih tekstova, kao početak izdvojio sam ove dvije mudre izreke o znanju.
I, odmah da se razumijemo, ja držim da je Zakon jako dobra proza, gdjegdje i poezija, ako je dobro napisan i ako je provediv, kao što je to, primjerice, Zakon o obveznim odnosima.
Ali kako izići iz ovog kruga donošenja neprovedivih zakona?
Ili, još gore: kako provoditi zakone, bez svakojakih mentora, to jest tumača zakona? Kao da je Zakon Alajbegova slama, pa udri po njoj.
A znamo, dragi moji, da se od Rimskog doba pa, eto, sve do današnjih dana govori uvijek isto: - bolje je i loše Zakone provoditi i od njih stvoriti pravnu praksu za sve, nego dobre Zakone tumačiti jer će se i dobri zakoni pretvoriti u loše. U ono što volimo definirati kao - koliko ljudi, toliko mišljenja.
Zašto inzistiram na primjeni Zakona?
Jednostavno zato što pravo na tumačenje Zakona u RH ima samo Hrvatski sabor. To pravo nema ni jedan sudac, ni jedan odvjetnik, ni jedan pravnik. Samo Hrvatski sabor donosi i tumači zakone i točka. Nema više.
EH, GRUNTOVNICE...
Što se to kod nas desilo devedesetih godina da je pravna struka, odnosno ljudi koji su trebali donositi i provoditi zakone, zakazali? Je li to bilo neznanje ili namjera koja će nas sve jako puno koštati?
Bilo što bilo, uskoro ćemo to otkriti kroz harmonizaciju Zakona s Europskim zakonodavstvom.
Svakodnevno otkrivamo propuste donešenih Zakona, kao i posljedica koje su proizišle iz primjene tako donešenih Zakona.
Zakoni i Uredbe koje su imale intenciju ograničiti pravo vlasnika da raspolažu svojim vlasničkim pravom, zbog ratnog stanja, pretvorili su ograničeno pravo posjeda radi zaštite imovine i radnih mjesta u pljačku tuđe pokretne i nepokretne imovine. Sukladno daljnjoj praksi, zahtjevi privremenih posjednika, prema političkoj podobnosti, pretvarali su privremeni posjed u vlasništvo bez pravnog osnova. Gruntovnice su provodile upise prava vlasništva bez pravnog osnova. Kao što sam već opisao u prethodnim postovima, Hrvatska je ratificirala međunarodne ugovore koji su poništili nezakonite radnje gruntovnica i ostalih institucija koji su tumačili Uredbe i zakone prema podobnima i mijenjali vlasničku strukturu nekretnina.
Novi vlasnici su time dobili mogućnost da podižu kredite na osnovu procijenjene vrijednosti tih nekretnina i uđu u kupovinu novih dionica ili nekretnina i tako nezakonito steknu nove vrijednosti.
Zakon o obveznim odnosima je regulirao da tako stečene vrijednosti pripadaju Zakonitom vlasniku nekretnine, na osnovu koje je dignut kredit i kupljena nova vrijednost.
Budući da od mene očekujete neki konkretan primjer, evo jednog koji je naprosto nevjerojatan.
Svi podaci, koje navodim u tekstu, potječu iz gruntovnog izvatka Gruntovnice Rovinj.
PUT JEDNE NEKRETNINE
Rekreaturs d.d. Zajednica za organizaciju odmora radnika, poduzeće iz Beograda, ima odmaralište u Rovinju.
Rekreaturs je zemljište kupio pedesetih godina i izgradio odmaralište, uredio vodu, struju, telefon, cestu, kanalizaciju i, zajedno sa drugim, urbanizirao čitavo područje Rovinja. Upisani su u gruntovnicu kao vlasnici.
Novim premjerom zemljišta 1986. godine su u katastarskom operatu Općine Rovinj objedinili sve svoje parcele u jedno zemljišno knjižno tijelo.
A sad evo kako je jedna nekretnina poslužila za bogaćenje, bez pravne osnove, pojedincima ili grupi?
Gruntovnica u Rovinju, temeljem rješenja Okružnog privrednog suda Rijeka, upisuje zabilježbu zabrane prava raspolaganja Rekreatursu i uknjižuje pravo korištenja te nekretnine na Rovinj Ugoturs s. p. o. Rovinj.
Iste godine gruntovnica, dakako bez znanja i obavijesti vlasnika, mijenja nositelja prava korištenja Rovinj Ugoturs s. p. o. na Građevinsko poduzeće, Aldo Rismondo p. o. iz Rovinja, koje pak 1993. godine mijenja ime u Aldo Rismondo d. d. za turizam i građevinarstvo Rovinj. Istoimeno poduzeće diže kod Istarske banke d.d. Pula kredit, temeljem procjene nekretnine, u visini 10.000.000 kn. Banka upisuje svoj teret u gruntovnicu.
Poslije, Istarska banka d. d. ustaje ovrhom za svoj kredit Aldu Rismondu d.d. i prodaje odmaralište da namiri dug po kreditu, pazi sad, za samo 566.073 kn, koju svotu uplaćuje Jadran – turist, Rovinj.
Nekretnina je površine 176.850 četvorna metra, ima 1100 kreveta i 1500 mjesta za kampiranje. Procijenjena vrijednost Rekreatursovog odmarališta je cca 34.000.000 EUR-a.
Idemo dalje. Jadran – turist, Rovinj uknjižuje se kao vlasnik na nekretninu za koju je platio dug Aldo Rismonda po kreditu u visini 566.073 kn.
Ali to nije sve.
Jadran- turist mijenja ime u Rovinj - turist, što gruntovnica uredno bilježi novim upisom u vlasničkom listu. Rovinj-turist diže kredit kod Istarske banke, 26.500.000 kuna i prepušta vlasništvo Istarskoj banci. Istarska banka upisuje se u gruntovnicu 1998. godine.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak, temeljem sporazuma o preuzimanju duga od Istarske banke u visini od 4.860.000 kuna, postaje vlasnik nekretnine 2000. godine i upisuje se u gruntovnicu.
Ničim izazvana Astra Internacional d. d., javno poduzeće iz Zagreba, osporava pravo upisa Rovinj - turistu d. d. u gruntovnicu i 2002 godine pravi zabilježbu spora u gruntovnici.
A tko će vratiti novce i gdje i kome su otišle ovdje navedene kunice; tko je s njima raspolagao; kako banka nije kontrolirana trošenje kredita...?
Na ta pitanja i druga pitanja treba nam odgovor dati Državno odvjetništvo. A ono pak neće da provede Anex-G koji je sve ove ovdje napisane radnje poništio.
Otkud Astra Internacional d.d. javno poduzeće u sporu?
Zašto se Astra internacional nije nikad pretvorila ni po Markovićevim Zakonima niti prema ZTD – u, a ipak je d.d.
Rekreaturs d.d. nije nikad prestao biti vlasnik, prema Zakonu o normalizaciji odnosa i Anexu-G iz 1996.godine.
Banke su davale, evidentno je, nepozvanima kredite. Mi smo sanirali te banke Netko je papirnato pokrio dugove.
Na kraju ti dugovi ostaju nama u dugu države, koje ćemo mi opet, kao zahvalni domoljubi, otplaćivati.
Post je objavljen 31.05.2005. u 00:15 sati.