LATINSKA AMERIKA

Šest od devet pokrajina u Boliviji štrajka protiv lijeve vlade predsjednika Eva Moralesa, nezadovoljne nacrtom Ustava koji je u subotu prihvaćen u odsutnosti oporbenih zastupnika.
Poljodjelska pokrajina Pando na sjeveru zemlje stupila je u štrajk, dok se Santa Cruz, na istoku zemlje, Tarija, na jugu, Beni, na sjeveru, Cochabamba, u središtu i Chuquisaca, na jugoistoku, tek spremaju na 48-satni štrajk.

U štrajku sudjeluju najbogatije pokrajine koje posjeduju 80 posto nacionalnog bogatstva ove najsiromašnije zemlje u Južnoj Americi.

Guverneri se općenito protive politici socijalističke vlade predsjednika Eva Moralesa, prvog predsjednika države koji je indijanskog podrijetla.

Oni napose odbacuju nacrt Ustava prihvaćen u na glasovanju u predgrađu grada Sucrea, koje je oporba bojkotirala. Tim se dokumentom želi uvesti prenamjena dijela poreznih prihoda od nafte za isplatu mirovina najsiromašnijima.

Stanovnici Sucrea protive se reformi Ustava i žele da taj grad opet bude prijestolnica Bolivije, što je bio do građanskog rata u 19. stoljeću.

ZAGREB, 28. studenog 2007.
Operacija "Posljednja šansa" pokrenuta je ovog tjedna u Latinskoj Americi s ciljem da se nacistički ratni zločinci iz Drugog svjetskog rata lociraju i privedu pravdi, objavio je u utorak Centar Simon Wiesenthal na konferenciji za novinare u Buenos Airesu.

Operacija na teritoriju Argentine, Čilea, Urugvaja i Brazila, državama u koje su se sklonili brojni bivši nacistički ratni zločinci nakon njemačkog ratnog poraza, zapravo je proširenje operacije koja je već provedena u europskim zemljama Litvi, Estoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj.
Ephraim Zuroff, direktor ureda Simon Wiesenthal u Jeruzalemu, izvijestio je na konferenciji za novinare u glavnome gradu Argentine da Centar ima indicija da se u Argentini ili Čileu krije Aribert Heim, danas 93-godišnjak, poznat kao "doktor smrt" iz koncentracijskog logora Mauthausen.

Južnoamerička faza operacije vjerojatno će biti "posljednji veliki napor da se lokalizira i sudi nacističkim ratnim zločincima skrivenima po svijetu", rekao je Zuroff.
Kampanja obuhvaća isplatu novčanih nagrada za informacije koje će se moći priopćavati putem posebnih telefonskih linija, te akciju oglašavanja putem medija, a u traganju sudjeluju detektivi i istražitelji.
Operacija početa 2002. godine u baltičkim zemljama već je otkrila imena 488 osumnjičenih osoba u 20 zemalja, prenosi britanski BBC Zuroffove riječi.
Agencija France presse iz Buenos Airesa javlja da je priljev informacija porastao otkako je Centar povećao novčane nagrade.
Aribert Heim, rođen 1914. u Austriji, radio je kao liječnik u logorima smrti Saschenhausen, Buchenwald i Mauthausen, gdje je ubio stotine zatvorenika ubrizgavajući im smrtonosnu supstancu u srce.

Zuroff je objavio da jedna od Heimovih kćeri živi u Čileu, a u Berlinu je nedavno pronađen bankovni račun na Heimovo ime s više od milijun eura. No kako nijedno od njegove djece ne potražuje sredstva, Centar vjeruje da je Heim vjerojatno još živ.
Za informaciju koja bi mogla dovesti do uhićenja nacističkih zločinaca Centar nudi 10.000 dolara, a u slučaju doktora Heima nagrada se penje na 310.000 eura.
Zuroff je naglasio da latinoameričke zemlje, među kojima prevladavaju vlade lijevog centra, nisu provele procese lociranja i uhićenja nacističkih zločinaca, ali imaju volje izručiti ih ako ih pronađu.
Aribert Heim, Ivan Demjanjuk, Milivoj Ašner (koji živi u Austriji), Alois Brunner, Sandor Kepiro, Algimantas Dalide, Karoly Zentai i Harry Mannil, neka su od imena na popisu najtraženijih nacista.
Simon Wiesenthal, utemeljitelj Centra koji danas nosi njegovo ime, otkrio je Adolfa Eichmanna u Argentini i ondje su ga otele izraelske tajne službe 1960., te mu je suđeno u Izraelu za organizaciju i planiranje deportacije i genocid nad milijunima židova tijekom Drugog svjetskog rata.

Samo dan nakon što je sa svojim anti-američkim saveznikom Iranom zagovarao akciju protiv daljnje deprecijacije američke valute, Hugo Chavez najavljuje "pad američkog imperija."

- Uskoro više nećemo pričati o dolaru jer dolar gubi na vrijednosti i carstvo dolara doživljava svoj krah - rekao je predsjednik Venezuele na novinskoj konferenciji u Teheranu.

- Prirodno, s krahom dolara, past će i američko carstvo - zaključio je Chavez uz spominjanje "slobodnog pada".

Eho Chavezovih izjava mogao se potom čuti iz usta iranskog predsjednika Ahmadinedžada koji je članicama OPEC-a, a posebice Saudijskoj Arabiji uputio primjedbe zbog ustezanja da se oglasi o "slabosti dolara".

Iranski predsjednik uz to tvrdi da članice OPEC-a razmišljaju o zamjeni dolara kao valute u kojoj će čuvati svoje novčane rezerve nazivajući ovog "bezvrijednim komadom papira".

HAVANA, 11. studenoga 2007.

Kubanski vođa Fidel Castro otvoreno je u nedjelju prvi put kritizirao neke latinoameričke socijalističke predsjednike zbog njihovih "žaljenja vrijednih govora" održanih na Ibero-američkom summitu u Santiagu de Chileu, prenijeli su nedjelju službeni kubanski mediji.
Predsjednici Brazila, Čilea i Urugvaja u svojim su govorima zagovarali socijalnu demokraciju i kapitalizam, što im je Castro zamjerio, istodobno pohvalivši istup venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza i njegovih regionalnih suradnika zbog "revolucionarnih i hrabrih govora" u kojima se kritizirala Europa koja je, kako je kazao, "željela održati lekciju sudionicima Ibero-američkog summita".

Gotovo svi sudionici skupa su ljevičari, no na summitu se povela rasprava o budućnosti regije, a njegov je završetak obilježila oštra rasprava između Chaveza i španjolskih predstavnika.
"Bio sam iznimno ponosan na govore predsjednika Chaveza, te predsjednika Bolivije i Nikaragve koji vjeruju da se vladajuće i gospodarske strukture moraju radikalno izmijeniti te da se sa SAD-om moraju razviti novi odnosi, " smatra Castro.
U subotu je na summitu došlo do incidenta kada je španjolski kralj Juan Carlos Chavezu rekao da "umukne", jer je venezuelanski predsjednik pokušao prekinuti govor španjolskog premijera Josea Luisa Zapatera koji je kritizirao Chaveza jer je bivšeg španjolskog premijera Josea Mariju Aznara nazvao fašistom.

CARACAS, 13. studenog 2007.
Venezuelski predsjednik Hugo Chavez izjavio je u utorak da ne može "šutjeti", nakon svađe sa španjolskim kraljem Juanom Carlosom čije je ponašanje usporedio s ponašanjem španjolskih kolonizatora u Latinskoj Americi.

Chavez je rekao kako je španjolski monarh pokazao aroganciju kada mu je rekao da "zaveže" na summitu u čileu u subotu.

"Ne mogu šutjeti samo zato što netko brblja, mislim da smo predugo šutjeli", rekao je Chavez na tiskovnoj konferenciji u Caracasu, smjerajući na kolonizaciju domorodačkog stanovništva koju je provodila španjolska kruna.

"Prošlo je petsto godina otkako je madridsko carstvo naredilo domorodačkim vođama da šute", dodao je venezuelski čelnik koji za sebe kaže da je melez američkoindijanskog, španjolskog i afričkog podrijetla.
Možda se Juan Carlos "umorio" slušajući njegov govor i govore njegovih lijevih saveznika, popout bolivijskog predsjednika Eva Moralesa, nikaragvanskog Daniela Ortege i drugih "revolucionarnih drugara", zapitao se Chavez preporučivši kralju "da bude strpljiviji". "Na idući summit opet ćemo doći Evo, Daniel i ja", dodao je podrugljivo.
U govoru na summitu Chavez je nazvao bivšeg španjolskog premijera Jose Mariu Aznara "fašistom" i optužio ga da je podržao državni udar koji je za kratko uklonio Chaveza s vlasti 2002.
Trenutačni španjolski premijer Jose Louis Rodriguez Zapatero je zamolio Chaveza da bude diplomatičniji. Nakon što je Chavez nastavio govoriti Juan Carlos je kazao "Zašto ne zavežete?".

SANTIAGO, 10. studenoga 2007.
Sedamnaesti ibero-američki susret na vrhu završio se u subotu u čilanskom Santiagu svađom španjolskog premijera Josea Luisa Zapatera i venezuelskog predsjednika Huga Chaveza kojeg nije mogao ušutkati ni kralj Juan Carlos.

Venezuelski predsjednik je u prvo petak bivšeg španjolskog premijera Josea Mariju Aznara nazvao "fašistom", a zatim je u subotu cijelu Aznarovu konzervativnu vladu i španjolsku poslovnu zajednicu optužio za neuspješni državni udar u Venezueli 2002. godine.
Aznarov socijalistički nasljednik Zapatero zatražio je riječ i poručio Chavezu da je temeljno pravilo javnoga života "obraćati se drugima s poštovanjem, čak i kada su u pitanju ideološki antipodi". "Bivšeg premijera Aznara izabrao je španjolski narod i zahtijevam poštovanje", rekao je Zapatero.
No, Chavez ga je prekinuo i ponovo Aznara nazvao "fašistom od kojeg čak i zmija ima više ljudskoga". Ta je opaska izbacila iz takta španjolskog kralja Juana Carlosa, koji je vidljivo uzrujan i blijed, povikao Chavezu: "Zašto ne ušutiš?!" i zatim napustio sjednicu.
U završnoj "izjavi iz Santiaga" šefovi država i vlada 22 zemlje Latinske Amerike i Iberskog poluotoka koji su sudjelovali u radu summita, istaknuli su žurnu potrebu da se ojača socijalna zaštita u Latinskoj Americi unatoč velikim ideološkim razlikama između čelnika na tom području, te da se otvaraju nova radna mjesta, poprave uvjeti u kojima žive najsiromašniji i da se moderniziraju porezni sustavi putem eventualnog povećanja poreza kako bi se mogle financirati sve reforme.

LIMA, 6. studenog 2007. (Hina/AFP) -
Peruanski državni tužitelj zatražio je u ponedjeljak 30 godina zatvora za bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija zbog teških kršenja ljudskih prava počinjenih tijekom njegovog mandata (1990.-2000.).

Tri tjedna prije početka procesa protiv bivšeg predsjednika Perua, 26. studenog, državni odvjetnik Jose Pelaez priopćio je da je Fujimori optužen za ubojstva i otmice.
Tužitelj je također tražio da bivši šef države isplati 33 milijuna dolara obiteljima 25 žrtava masakara koje su izveli eskadroni smrti 1991. i 1992. u La Cantuta i Barrios Altos, u predgrađu Lime.

Alberto Fujimori (69) izručen je krajem rujna iz Čilea. Bježao je od pravosuđa svoje zemlje sedam godina, a sada će se protiv njega voditi i procesi zbog korupcije i zloporabe vlasti.
Fujimori je 90.-ih godina prošlog stoljeća poslao vojsku na maoističku gerilu. U tom je ratu poginulo i nestalo 70.000 ljudi prema organizacijama ljudskih prava.

3. studenoga - Venezuelski predsjednik Hugo Chavez korak je bliže referendumu o ustavnim promjenama koje će mu omogućiti neograničeno sudjelovanje na izborima za predsjednika.



Chavez, kojeg opozicija optužuje za autoritarnost i nastojanje da se desetljećima zadrži na vlasti, uspio je kroz parlament "provući" prijedlog ustavnih reformi koje omogućavaju smanjenje radnog vremena na 6 sati na dan, te daju prednost društvenom pred privatnim vlasništvom. Istim reformama Chavez bi, pak, sebi osigurao utjecaj nad središnjom bankom, međunarodnim rezervama, pravo pritvaranja građana bez optužbe i cenzuriranja medija u izvanrednim situacijama.

BUENOS AIRES, 29. listopada 2007. (Hina/AFP) -
Argentinska prva dama Cristina Fernandez pobjednica je predsjedničkih izbora već u prvome krugu, pokazuju u ponedjeljak prebrojani glasovi, što je potpora birača politici predsjednika Nestora Kirchnera čiji se mandat poklopio s gospodarskim oporavkom.

Senatorica Cristina Fernandez (54), koja je dvadeset godina zajedno sa suprugom uključena u politiku u taboru peronista, postaje prva žena predsjednica Argentine izabrana na izborima.




Na temelju 88 posto dosad prebrojanih glasova Fernandez je na izborima u nedjelju osvojila 44,14 posto, a na drugome je mjestu kršćanska liberalka Elisa Carrio s dosad osvojenih 23,26 posto.

Bivši ministar gospodarstva Roberto Lavagna, kojega je Kirchner smijenio 2005., dobio je 17,17 posto glasova.
"Uvjerljivo smo pobijedili", izjavila je Fernandez u nedjelju navečer i rabila osobnu zamjenicu "mi", stojeći uz svojega supruga.

Glasovanje u nedjelju pokazalo se tako kao reizbor, odnosno referendum kojim su Argentinci poduprli politiku Nestora Kirchnera proteklih godina u kojima je, nakon gospodarskog kraha 2001., zemlja krenula putem oporavka uz snažan rast od 8 do 9 posto.

Svi instituti prognozirali su pobjedu Fernandez, koja nije jasno naznačila kakvu politiku kani voditi, već je samo obećavala kontinuitet.

"Gospodarstvo je bila središnja tema ovih izbora", sažeo je izborne rezultate u izjavi za javnu televiziju Joaquin Morales Sola, analitičar i uvodnik dnevnik La Nacion.

Fernandez će morati, međutim, brzo odgovoriti na težnje birača zabrinutih rastom cijena i nesigurnošću, a to pitanje u kampanji ona uopće nije dotaknula.

Fernandez će biti prva izabrana predsjednica Argentine, ali ne i prva žena šef države. Isabel Peron, treća supruga predsjednika Juana Perona, obnašala je dužnost potpredsjednice i postala predsjednicom 1974. godine nakon suprugove smrti.