Urednik fancuskoga časopisa Présent, Yves Chiron, postavio je nekoliko pitanja mostarsko-duvanjskom biskupu u vezi s međugorskim događanjima i crkvenim stavom.

Y. Chiron:
Posljednji službeni crkveni dokument, koji se odnosi na međugorske događaje jest izjava članova Biskupske konferencije Jugoslavije, Zadar, 10. travnja 1991. Ta je izjava jasno naznačila: "Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima ili objavama". Je li
sud isti i skoro šest godina nakon te izjave?

Biskup:
Sud je Crkve isti i jednako važeći. Nema nijedne činjenice, nijednoga dokaza, tvrdnje ili čuda koji dokazuje da se radi o "nadnaravnim ukazanjima ili objavama". Ista izjava iz 1991. traži da se u Međugorju promiče "zdrava pobožnost prema Djevici Mariji u skladu s naukom Crkve". Neki su autori protumačili taj zahtjev kao neko "priznanje kulta" prema "Mariji, Kraljici mira", naslov pod kojim se Sveta Djevica ukazala u Međugorju. Može li se reći da se u Međugorju priznao kult, koji prethodi priznanju nadnaravne autentičnosti činjenica ili taj zahtjev Konferencije u Zadru jednostavno
naznačuje želju da se u Međugorju ne odvijaju nekontrolirane i nepriznate liturgijske prakse i pobožnosti? Ne može se reći ni na koji način da je u Međugorju "priznat kult" niti je crkva u Međugorju priznata kao marijansko svetište ni na dijecezanskoj, ni na nacionalnoj, ni na međunarodnoj razini. Ovaj zahtjev Konferencije za "zdravom pobožnošću" prema "Djevici Mariji" znači jednostavno želju da u Međugorju, kao i u svakoj drugoj župi u mostarsko-duvanjskoj biskupiji, bude promicana liturgijska marijanska pobožnost u skladu s naukom Crkve (Marialis cultus, 1974; Redemptoris Mater, 1987, etc.).

- Neki autori tvrde da je istraživanje događaja u Međugorju bilo izuzeto ispod mjerodavne vlasti, Vaše, jer je biskup mostarski to povjerio "Svetoj Stolici". Što je s time? Hoće li jedna ili druga
komisija nastaviti istražiteljski rad i prouku?

- Bio bih sretan da Sveta Stolica hoće preuzeti istraživanje o međugorskim događanjima, formirajući svoju vlastitu komisiju i donoseći definitivan sud. Ona na to ima puno pravo. Ali do danas
nisam primio nikakav zahtjev u tom smislu. Godine 1993. Biskupska se konferencija bivše Jugoslavije raspala i formirano je više Biskupskih konferencija - Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine itd. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (koja ima 4 biskupa) bila bi mjerodavna formirati novu komisiju. Nastojim posjećivati redovito župu Međugorje.
Ima mnogo nereda.
Ima otaca franjevaca bez kanonske misije, redovničkih zajednica bez dopuštenja dijecezanskog ordinarija, crkvenih građevina bez odobrenja crkvenih vlasti, širenja službenih hodočašća po župama, itd. Međugorje, shvaćeno kao mjesto navodnih ukazanja, ne služi promicanju mira i jedinstva, nego
stvara smutnju i podjelu i to ne samo u partikularnoj Crkvi. Rekao sam na Biskupskoj sinodi, pred Svetim Ocem, u listopadu 1994., to isto ponavljam i danas s istom odgovornošću.

- Svečanu izjavu o međugorskim događajima treba li očekivati od Vas ili od Kongregacije za nauk vjere?

- Mi, biskupi Bosne i Hercegovine, zabrinuti smo zbog posljedica četverogodišnjega ratovanja (1992-1995) i zauzeti za obnovu crkvenoga života: Ne osjećamo potrebu da formiramo drugu istražiteljsku komisiju i da dajemo nove izjave o Međugorju. Sa svoje strane objavio sam u svojoj posljednjoj knjizi
(Prijestolje Mudrosti – "Sičge de la Sagesse" na francuskom – Mostar, 1995, str. 266-286), članak naslovljen: "Kriteriji za prosuđivanje ukazanja. O međugorskim pojavama. Tu sam istaknuo deset točaka ili razloga zbog kojih se ne može priznati autentičnost Međugorja.
Uostalom zahvalan sam Kongregaciji za nauk vjere što je u dva navrata protumačila i primijenila tvrdnju Biskupske konferencije nekadašnje Jugoslavije: u pismu msgr. Dalozu, nadbiskupu Besançona, 4. srpnja 1995. i u pismu msgr. Taverdetu, biskupu Langresa, 23. ožujka 1996. Nakon što je navela
Biskupsku izjavu Kongregacija za nauk vjere nastavlja: "Iz ovoga što je upravo rečeno proizlazi da se službena hodočašća u Međugorje, shvaćeno kao mjesto autentičnih marijanskih ukazanja, ne smiju organizirati ni na župnoj ni na biskupijskoj razini, jer bi bila u proturječju s onim što su Biskupi bivše
Jugoslavije ustvrdili u svojoj prethodno navedenoj Izjavi".

Generalna izjava ravnatelja Tiskovnog ureda Svete Stolice, Joaquina Navarro-Vallsa, od 19. lipnja 1996., ne dodaje ništa novoga intervencijama Kongregacije za nauk vjere. On samo precizira: "Ističe se neodgodiva potreba da se nastavi produbljenje i razmišljanje, uz molitvu, pred bilo kakvom navodnom nadnaravnom pojavom, do definitivna proglasa".( Présent, 25. siječnja 1997.)