Ire's corner office

ponedjeljak, 28.11.2005.

The 'SF' word(s)

Svi manje-više znamo kad i kako koristiti the 'F' word - pogana je to riječ, rekla bi moja Zla baba, stoga je treba znati koristiti, treba je znati pravodobno i valjano primijeniti, a ako ste u društvu koje bi se možda uvrijedilo čuvši tu riječ, treba je šapnuti (ako se već ne možete suzdržati od njenog izgovaranja) ili - još bolje - bezglasno izgovoriti i primjerenom mimikom lica izraziti svoje stanje svijesti. A ako vas čuju da ste upotrijebili the 'F' word - kada ste znali da to ni u kom slučaju niste smjeli učiniti - zdušno negirajte sve optužbe i recite kako ste rekli nešto sasvim drugo što je samo imalo primjese te nepoćudne riječi. Nikad, nikad ne priznajte ikakvu povezanost s tom riječi ako znate da bi vam zbog toga mogla uslijediti osuda!
Nažalost, puno je rođaka ovog nezgodnog izraza, puno riječi koje izazivaju sram i negodovanje. Primjerice, takav je i izraz science fiction, odnosno po hrvatski znanstvena fantastika (manje korišten izraz kako ga se ne bi, nedajbože, povezalo s Hrvatima). Zapadni se svijet - ne biste vjerovali - tog izraza stidi. A tako i Hrvatska jer je Hrvatska prije svega i svakoga, prozapadnjačka zemlja. Tako, primjerice, nijedan zapadnosvjetski (niti hrvatski!) pisac koji drži do sebe i svoje reputacije "ozbiljnog književnika", ne bi dopustio da ga nazovu SF (ZF, po hrvatski, naime) piscem. Zamislite vi, recimo, skandala da ... ne znam ... ne pada mi sad na pamet ... šta ti ja znam ... evo, recimo, Davora Slamniga optuže da piše SF (ZF)! Znalci kažu da je Slamnig solidan pisac i da spada u kategoriju "esefičara u mainstreamu" te da usto - prema vlastitom, neiznuđenom priznanju - voli SF (ZF)! Ne poznajem gospodina i ne znam kakvi su njegovi osobni stavovi, pa o njima neću govoriti. No, budući da je 2002. godine dobio nagradu Jutarnjeg lista za hrvatski roman godine, 2004. godine drugu nagradu na Večernjakovom natječaju za kratku priču, te kako je "jedan od najutjecajnijih autora kratke priče osamdesetih", nikome pri zdravom razumu ne bi palo na pamet da ga optuži za SF (ZF). Jagna Pogačnik reći će, primjerice, u svojoj kritici nove Slamnigove zbirke priča "Krumpirova rodbina", objavljenoj u Jutarnjem u četvrtak, kako je zanimljivo "Slamnigovo posezanje za modelom fantastike koji se pojavljuje s preplitanjem elemenata bajke, basne i SF-a sa svakodnevnim situacijama bez" - pazite sad - "prelaska u tzv. sekundarnu zbilju, ali s jakim začudnim elementom." Dakle, ima SF-a (ZF-a), ali zapravo nema. Začudni elementi, za koje su neki možda pomislili da bi se mogli naći u SF-u (ZF-u), zapravo nemaju nikakve veze s njim. Iskusna će kritičarka, nadalje, primijetiti kako Slamnig "koristi elemente SF-a ili pak elemente virtualne, kompjutorske stvarnosti", (za koju svi znamo kako nema ama baš nikakve veze sa SF-om (ZF-om)), "koji se prepliću s obrascima svakodnevne zbilje." Na kraju će - nakon što je Slamniga nahvalila toliko da mu se vjerojatno još i danas štuca - zaključiti da ju je s pričama u kojima ima primjesa SF-a (ne sa SF (ZF) pričama, pazite, jer priča s primjesama SF-a nije istovremeno SF priča, kako bi neki nepažljivi laik možda shvatio), baš dobrano zagnjavio i kako to lijepo potvrđuje (čiju?) tezu kako "na istome terenu i s istom strategijom ne možeš baš uvijek izaći kao pobjednik."
Dakle, u novoj knjizi Davora Slamniga ima SF-a, ali ga zapravo nema, a zbirka je uistinu fantastična (pun intended), ali je zapravo gnjavaža. Sva sreća što postoje kritičari poput Jagne Pogačnik da nam kažu što SF (ZF) jest, a što nije i je li neka knjiga dobra ili nije, inače sami ne bismo znali.

Hvala Tomislavu Šakiću što mi je skrenuo pažnju na ovaj novinski članak.

četvrtak, 24.11.2005.

Blogodan

Kao što sam već najavila, danas je mom blogu blogodan. Prije ravno godinu dana napisala sam svoj prvi post. Svi ste pozvani na proslavu, stoga sam pripremila par poslastica: za početak andaluški gazpacho sa svim drangulijama koje se uz njega konzumiraju, potom možete birati između tortilla ili paklenskih nachosa, a možete i oboje.



Za desert je čokoladna bomba, ima dosta za sve, čak i za repete.



Od cuge se služi, naravno, tequila i to nekoliko vrsta (ima pregršt soli i limuna za silver i cimeta i naranči za gold tequilu), tu je i najbolja sangría koju ćete ikada probati, spravljena prema mom tajnom receptu, a za delikatna nepcad imamo i koktele s kišobrančićima.



D.J. će puštati probranu latinskoameričku i španjolsku glazbu cijeli dan. Uživajte!

Datum i vrijeme prvog posta: 24.11.2004. (22:16)
Ukupno postova: 65
Prosjek postova po tjednu: 1.3
Prosjek postova po mjesecu: 5.4
U koje doba dana najčešće pišete postove: poslijepodne (14 - 16 sati) i tijekom jutra (7 - 11 sati)
Ukupno riječi u svim postovima: 19993
Prosjek riječi po postu: 308
U prosjeku pišete duže postove (više od 250 riječi po postu).
Nalazite se na 1234. mjestu od ukupno 43231 blogova po broju objavljenih postova.
Ukupno komentara ostavljenih na vašem blogu: 382
Prosjek komentara po postu: 5.9
Najviše komentara po postu: 18
Nalazite se na 1215. mjestu od 43231 blogova po broju komentara na vašem blogu.

ponedjeljak, 21.11.2005.

Još malkice o španjolskom

Na ovaj me je post potakao Beštijičin komentar mog donjeg posta, a koji je išao jezika koji se govori u "jeftinim" sapunicama, odnosno telenovelama. Zacijelo niste znali, ali taj je španjolski, kojeg svakodnevno možete čuti preko vašeg TV-a, zapravo savršen. Glumci imaju uglavnom besprijekornu dikciju; jezik je čist, gotovo da i nema lokalizama ili žargona, a da o prostotama i ne govorimo; gramatika je k'o po špagici; čak i oni koji glume nižu klasu, govore finim školskim španjolskim, uz rijetke iznimke. Neću sad ulaziti u kvalitetu tih serija, ali što se govornog španjolskog tiče, bolju vam stvar ne mogu preporučiti za slušanje - ako se već ne možete natjerati na gledanje.
Kao što sam već dolje pripomenula, postoje stanovite razlike u izgovoru između španjolskog koji se govori u Latinskoj Americi i onog koji se govori u Španjolskoj. Slovo se C, primjerice, ispred samoglasnika E i I u Latinskoj Americi izgovara S; isto se tako slovo Z uvijek izgovara S. Dočim se ta ista slova u tim istim situacijama u Španjolskoj izgovaraju kao englesko th u riječi think. Na primjer, Barcelona se u Americi čita Barselona, a u Španjolskoj Barthelona. Ima još nekih sitnih razlika, ali ove su najočitije.
Inače, kažu da se najčišći i najljepši španjolski priča na Kubi. Planiram jednog dana otići tamo i vidjeti, odnosno čuti je li to istina :)

Nabrzaka tečaj španjolskog

Logično je da ako netko nije učio neki jezik, da onda ne zna čitati na tom jeziku ili izgovarati riječi iz tog jezika.
Ali ja se sve-jedno živciram.
Naživciram se svaki put kad iz usta voditelja vijesti ili sportskog komentatora ili slične pojave koja se glasa preko etera, čujem: Kadiiiiiz, Fernandeeeeez, Gomeeeez, Barcelona, Ibica ...
Kao prvo i prvo, ljudi, ona crtica (znana i kao grafički akcent) se u španjolskom jeziku ne piše proizvoljno i bez razloga da bi se u pismu u nas mogla izostavljati ili u govoru ignorirati. Ta crtica označava naglasak riječi. Tako da se, ako piše Cádiz, ne izgovara: Kadiiiiiz (s naglaskom na posljednjem slogu), već Kadis (s naglaskom na onom slogu na kojem se nalazi grafički akcent). Jednako se tako naglašavaju česta španjolska prezimena: Fernández, Gómez, Rodríguez ili López. Isto tako (ovo je sad jedna upućenija tajna), u španjolskom ne postoje glasovi z i c. Postoje slova, ali u izgovoru ona glase drugačije. Primjerice, Barcelona se tako čita Barselona, a famozna Ibiza - Ibisa (riječ je ovdje, naime, o latinskoameričkom španjolskom; španjolski u Španjolskoj ima neka druga pravila o kojima sada ne bih).
Inače me ne živcira kad ljudi s kojima se svakodnevno susrećem i mimoilazim, pogriješe u izgovoru španjolskih riječi (iako svi moji nešpanjolski prijatelji već znaju kako se čita Márquez, he he), međutim smatram da je radio i televizijskim novinarima, ako ne profesionalna, onda osobna dužnost barem probati saznati kako se čitaju strana imena i nazivi koje objavljuju u eter. Ako ništa, onda kako ne bi ispadali neuki.

ponedjeljak, 14.11.2005.

Šerifov proračun

- 80 000 kuna ide Socijaldemokratskoj studentskoj uniji. Oni su ipak naši.
- 80 000 kuna ću dati za odijela mojih službenih vozača. Kad ja ovako lijepo izgledam, ne mogu dopustiti da me vozači sramote.
- 1,5 milijuna kuna mogu dati Svjetskim korporacijskim igrama i trodnevnom izletu za zaposlenike velikih kompanija. Teško im je, a ja želim pomoći svima kojima je teško.
- 120.000 kuna ide privatnoj firmi "Markot.tel" za nešto što ne kužim kaj je, a zove se "CD učilica", jer su obećali da će na svoj proizvod zalijepiti plavi logo grada, a to je kao da zalijepe moje ime gore.
- 300.000 kuna ću odvojiti za moj ured. Zapisat ću da je to za "reprezentaciju i protokol", nek' se nađe koja kuna.
- Čekaj, čekaj, tu piše da bi Autonomna ženska kuća nekakvu lovu. 150 tisuća kuna??? Pa kaj su te babe normalne??? Kaj će im toliko??? Nek' slobodno zaborave. 'Ko im je kriv, kaj su se dale tući, da su bile pametne već bi odavno otišle od svojih muževa i ne bi trebale nekakvu kuću. Briši to, Zvonimire i piši ovakakv dopis: "Upoznati smo s vašim vrlo vrijednim radom. Na žalost, sredstva za nedovoljno predviđene izdatke iscrpljena su u toj mjeri da neće biti moguće izdvojiti iznos od 150.000 kuna". I to je to.

srijeda, 09.11.2005.

Jesenje jutro u Zagrebu

jutros me probudio zvuk pneumatske bušilice

magla posvuda

pneumatska bušilica probija i najtvrđi beton

ali maglu nije mogla ni okrznuti

ponedjeljak, 07.11.2005.

Danas mi je, naime, rođendan ...

... pa sam u mejlu dobila prigodnu pjesmicu kao čestitku ...

PENZIONERSKA HIMNA

Godinama opterećen,
Umno poremećen,
Seksualno rasterećen,
Novčano ugrožen,
Vremenom pregažen,
Dosadom zaražen,
Tekstilno unakažen,
Uvijek drijema,
Zuba nema,
Jede sve manje,
Sere sve tanje,
Smežurana lica,
Rijetka stolica,
Sve mu smeta,
Svakog grdi,
Ide i prdi,
Na bijeli luk smrdi,
Nitko ga ne gleda,
Leđa pognuta,
Stomaka naduta,
Dupe sve manje,
Noge sve tanje,
Guza sve uža,
Muda sve duža,
Kita viseća,
Napustila ga sreća.
ETO VAM ŠTO NAS ČEKA!

... dal' da kažem hvala?

četvrtak, 03.11.2005.

Mel Gibson snima film na "zaboravljenom" jeziku Maya

Novi film Mela Gibsona, po imenu Apocalypto ide korak dalje od Pasije - cijeli će biti na drevnom jeziku Maya, a kako se radnja odvija prije dolaska konkvistadora, u filmu neće biti nijednog jedinog bijelca. Gibson je za lokaciju snimanja odabrao džunglu u državi Veracruz na istoku Meksika. Snimanje filma bi trebalo započeti u studenome, a većina će glumaca biti autohtoni stanovnici Meksika. Film je navodno već dobio R-oznaku zbog velikih količina nasilja, a još je zanimljivije da ga je pod svoje skute prigrlio upravo Disney, nakon što su Mela već odbila tri distributera. Mel je rekao da će film biti priča kroz oči jednog čovjeka, njegove obitelji i sela, a doticat će se univerzalnih tema o "civilizaciji i što je određuje".
Na pojedinim sam stranicama pronašla izjave kako će se film snimati na "već zaboravljenom jeziku Maya", što je čista nebuloza. Kao prvo ne postoji jedan jezik Maya već tridesetak (po nekim procijenama i do pedeset!) jezika i dijalekata koji se još uvijek pričaju u različitim dijelovima Srednje Amerike od jugoistočnog Meksika pa sve do Hondurasa. Broj govornika tih različitih Maya jezika je nešto manji od broja govornika hrvatskog jezika: 3 milijuna. Najrašireniji je jezik Yucateco kojeg govori oko 900 000 stanovnika poluotoka Yucatana. K'iche', Mam i Q'eqchi' također imaju vrlo velik broj govornika.
Maye su pisale hijeroglifima, odnosno glifama. Najraniji natpisi potječu iz I.st.pr.K. Nakon dolaska Španjolaca, biskup Diego de Landa je naredio uništenje svih pisanih djela Maya, no kasnije mu je bio potreban njihov jezik radi pokrštavanja pa je napravio latinsku ortografiju Yucateka, što je, pak, kasnije bilo ključno za dešifriranje mayanskih natpisa.
Mayanski jezik (maaya) nije lagan (ma' chéen ch'a'abili'). Sastoji se od 5 standardnih samoglasnika, 19 suglasnika (plus 5 posuđenih iz španjolskog za španjolske riječi koje su ušle u mayanski jezik) i glotalnog glasa koji se u pisanju označava sa znakom: '. Ukoliko znate španjolski, ovdje postoji odličan tečaj mayanskog jezika za početnike i napredne, a nešto malo se na engleskom može naći i ovdje. O povijesti Maya čitajte ovdje.

Taak tu lakin