Indijanka vegetarijanka
31.08.2012., petak
Kako izgubiti prijatelje i otuđiti se od ljudi?
Mislim da ima film s ovim naslovom, a knjigu sam počela čitati pa mi se nije dopala i nisam je dovršila. Uglavnom, zanimljiv mi je naslov, a odgovor na ovo pitanje je: Postanite vegetarinaci/vegani Ljudi vas tada gledaju kao da ste neko biće treće vrste. Čak vas i rodbina više ne ferma jer – NIŠTA ne jedete pa zato ne možete prisustvovati obiteljskim feštama. Susjedi i ostali vam se smiju i uvijek morate slušati nekakve komentare i predavanja o tome kako su životinje stvorene da ih se jede i šta ja tu sad izvodim. Ne trebam ništa drugo reći, ništa objašnjavati, samo izreći jednu rečenicu: 'Ne jedem meso.' i to izazove pravi val reakcija. Jedni su ljuti i svoj protest pokazuju pred vama gutajući komade mesa (ne znam što misle da će time postići), drugi se stalno nadaju da ćete pojesti nešto mesno, treći će s vremena na vrijeme reći kako su zabrinuti jer 'to vaše' traje već tako dugo, četvrti će jedva dočekati da vas zaboli koljeno pa da vam kažu da je to od prehrane, peti će vas uvjeravati kako oni isto jako vole životinje, sedmi će vas se sjetiti kad netko oboli pa će reći: 'Treba on sad jesti k'o ono tvoje'... I što onda učiniti? Protiv sebe ne možete. Protiv drugih ne možete. Pomirite se sa situacijom. Ostanite sami. Bolje biti sam nego u lošem društvu. A tu su i životinje koje će vam pružiti prijateljstvo bez ikakvog optuživanja. |
30.08.2012., četvrtak
Što je prvi korak?
James Cromwell, glumac i aktivist za prava životinja, izeđu ostalog kaže: 'Promjena ne ide kao kad voziš auto pa od nule do 100 dođeš u nekoliko sekundi. Ide se korak po korak. Svi govore: 'Oh,ja volim životinje!' ali pitanje je što možete napraviti da biste sačuvalu vodu i Zemlju za sljedeće naraštaje... Nemojte jesti životinje, to je prvi korak!' |
29.08.2012., srijeda
Zapis Vegan Twittera:
'Svejedi su toliko zabrinuti zbog imaginarnog nedostatka vitamina B12, željeza, itd. u veganskoj prehrani. Ja sam više zabrinut zbog pomanjkanja empatije i suosjećanja u njihovoj prehrani.' |
28.08.2012., utorak
Indijanska molitva za ozdravljenje
Majko, pjevaj mi pjesmu koja će olakšati moju bol, zaliječiti potrgane kosti, ponovno mi donijeti cijelost. Uhvati moju djecu kada se rode, pjevaj moju smrtnu pjesmu, nauči me kako da žalujem. Pokaži mi ljekovitost biljaka, vrijednost duha, način na koji mogu služiti. Majko, izliječi moje srce tako da mogu vidjeti tvoje darove, koji će živjeti kroz mene. |
27.08.2012., ponedjeljak
Vegetarijanstvo kao odgovor na glad
Skupina znanstvenika koja se bavi problemima vode kaže kako će sve veći dio čovječanstva morati prisilno postati vegetarijanci zbog sve većih problema s hranom u sve većim područjima Zemlje, piše Guardian.co.uk. Zbog nedostatka vode mnogi bi trebali prestati jesti meso u sljedećih 40 godina, odnosno do 2050. godine, kada se predviđa da će nas biti 9 milijardi. 'Neće biti dovoljno vode kako bi se uzgajala hrana za životinje koje se koriste u ljudskoj prehrani ako se i dalje nastavi trend ovolike potrošnje mesa. Vode će biti dovoljno samo za proizvodnju 5 posto današnje potrošnje mesa', rekao je Malik Falkenmark sa Stockholm International Water Institute (SIWI) u sklopu Konferencije o vodi u Stockholmu koja je započela ovih dana i na kojem se sastalo 2,500 političara, UN-ovih ambasadora, nevladinih grupa koje brine nedostatak vode. UN također najavljuje veliku krizu gladi za pet godina. Zbog suše su urodi mnogih žitarica uništeni pa je cijena kukuruza i pšenice negdje porasla i za 50 posto. Oko 18 milijuna ljudi u Sahelu na granici je gladi. Sveukupno 900 milijuna ljudi je već gladno, a dodatnih 2 milijarde njih na granici je gladi. 2008. godine su zbog krize gladi uhićeni civili u 28 država jer su se pobunili zbog stanja. Znanstvenici sa spomenutog instituta kažu kako je vegetarianska prehrana rješenje za mnoge jer se s mnogo manje vode može uzgojiti hrane za mnogo više ljudi. Primjerice mesna hrana (odnosno biljke koje se proizvode za hranu životinja koje se onda pretvaraju u meso) treba pet do deset puta više vode nego što je potrebno da bi se uzgojila biljna hrana za ljude. Čak trećina obradivih površina na svijetu koristi se za uzgoj hrane za životinje, a na istoj bi se površini mogla uzgojiti biljna hrana za puno više ljudi. http://www.guardian.co.uk/global-development/2012/aug/26/food-shortages-world-vegetarianism?newsfeed=true |
24.08.2012., petak
Kašoto za bogove
Količina je od oka: Ječmena kaša Mrkva Sol i papar List celera Bijeli luk Maslinovo ulje Malo crvene mljevene slatke paprike Malo ljute feferonke Kašu oprati i očistiti te ostaviti da stoji u vodi. Za to vrijeme očistiti mrkvu, narezati na kolutove i staviti u posudu te naliti vode da ogrezne. Kuhati. Kada je na pola skuhana dodati kašu zajedno s vodom u kojoj je stajala i kuhati dok sve ne omekani. Ako ostane puno vode ocijediti, ali ne previše. U tavicu staviti maslinovog ulja i malo zagrijati i na njega staviti žličicu crvene mljevene paprike, dobro promiješati i time preliti kašu i mrkvu. Dodati nasjeckanu feferonku (po želji, koliko se želi ljuto), posoliti i popapriti te umiješati sjeckani bijeli luk i sjeckani celer. Dobro promiješati, ugastiti plin i guštati uz kruh i svježu rajčicu. |
23.08.2012., četvrtak
The Babe
22.08.2012., srijeda
'Dewey' – Vicki Myron s Bretom Witterom
21.08.2012., utorak
Kokoš je ionako mrtva
Čitam vijest o predstavi 'Dantonova smrt' na Dubrovačkim ljetnim igrama u sklopu koje je uživo, na pozornici, trebala biti ubijena kokoš. Za sve su saznali Prijatelji životinja te veterinarska inspekcija koja je zabranila ubijanje kokoši uživo na pozornici. Redatelj je tako odlučio da će na pozornicu donijeti prethodno ubijenu kokoš, točnije kokoš ubijenu 'po zakonu'. I... u čemu je tu sad razlika? Kokoš je ionako mrtva, a jesu li je ubili na pozornici ili tamo nekoj klaonici njoj je sasvim nevažno i ništa manje bolno. Iako sam protiv ubijanja na bilo koji način i na bilo kojem mjestu, ne mogu, a da se ne složim s redateljem predstave, Oliverom Frljićem, koji je rekao: ''Predstavom smo htjeli kritizirati malograđansko licemjerje, jer se ljudi zgražavaju nad činom egzekucije životinja, a istovremeno jedu meso. Na temelju prijave PETA-e koja je krajnje licemjerna jer se poziva na Zakon koji dopušta ubijanje životinja ako se ne provodi u javnom prostoru, odlučili smo u sceni giljotiniranja koristiti kokoš koja je prethodno ubijena u zakonski propisanim uvjetima.' Da su tu jadnu kokoš ubili na pozornici, možda bi se netko od gledatelja ili glumaca toliko zgrozio da prestane jesti meso. Ovako, ona je ubijena (i bit će ubijena po jedna za svaku večer kada se predstava održava) daleko od očiju javnosti i opet će svi misliti da je sve to po zakonu i prema tome sasvim OK ubijati kokoši i ostale životinje te jesti njihova tjelesa ili ih koristiti za zabavu, kao u ovom slučaju. I dalje će se svi pretvarati da je meso u pliticama u supermarketima - naraslo na grani. |
20.08.2012., ponedjeljak
Kafka o vegetarijanstvu
Pisac Franz Kafka bio je vegetarijanac. Bolovao je od tuberkuloze i u to doba je ta bolest odnijela mnige već godinu dana nakon otkrivanja bolesti. On je, smatraju mnogi, upravo zahvaljujuči svoj prehrani, živio još sedam godina nakon što mu je tuberkuloza otkrivena, što je u tadašnje doba bilo pravo čudo. Evo nekih njegovih zapisa: 'Mesar je jednog jutra dovezao žive krave. Sat vremena sam u grču ležao na tvrdom podu sa stražnje strane mojeg ureda, s jastukom i svom odjećom što sam je pronašao na ušima. Htio sam utišati glasanje krava, koje me je okruživalo sa svih strana. Osjećao sam se kao jadnici koji okruže govedo i još mu toplo tijelo trgaju zubima. Nakon nekoliko trenutaka tišine odlučio sam izaći. U dvorištu su ležala trupla goveda kao pijanci oko šanka…' 'Draga gospođo Bloch! Kao sljedbenik prirodnog liječenja nisam iznenađen da imate česte glavobolje. Kao vaš prijatelj, osjećam se zabrinut! Ne biste li učinili jednu jednostavnu promjenu u vašem životu – ne biste li počeli jesti vegetarijansku hranu? Meso uništava vaše jako iscrpljeno tijelo. U vašoj blizini, u Opolzerskoj ulici blizu kazališta Hofburg, je vegetarijanski restoran, najbolji koji sam ikada posjetio. Restoran je čist, ugodan, vodi ga prijazna obitelj. Čini mi se da je bliže vašem poslu nego li stanu. Siguran sam da je hrana u Thalysiji (ime restorana) jeftinija od ove koju sada uživate, što je važno za vas zar ne? Znam da ćete tamo jesti jako dobru hranu i da ćete u njoj uistinu uživati i da (možda nećete osjećati tako odmah prvog dana) ćete primijetiti da ćete se osjećati slobodno i snažno, dobro ćete spavati i buditi se svježi. Priželjkujem da barem probate.' 'Moram vam reći da puhanje vjetra ne može biti uzrok vašoj zubobolji. Dapače! Zubima je ugodno ako puše vjetar. Uzrok slabim zubima je vjerojatno loša zubna higijena – kao što sam i sam iskusio – prouzročena mesnom prehranom. Ljudi jedu, smiju se i razgovaraju istovremeno, dok se mala vlakna mesa uvlače u prostor između zuba, gdje se raspadaju i trunu poput ranjenika zarobljenih između dva kamena. Jedino meso ima takvo svojstvo, da onemogućuje jednostavno čišćenje zubi. Kada bi čovjek bio stvoren za potrošnju mesa, imao bi zube takvih oblika kao grabežljivci – oštre i razmaknute – za kidanje mesa. Ne znam što da vam još napišem kao pripomoć. Zacijelo još niste bili u restoranu u Opolzerskoj ulici. Kako to da ne idete tamo čak i sada, kada je sezona svježeg povrća?' Kafkina životna želja je bila da ode u Izrael i otvori vegetarijanski restoran u Tel Avivu sa svojom posljednjom djevojkom Dorom, gdje bi radio kao konobar. |
17.08.2012., petak
Što je bolest?
Prema indijanskom vjerovanju bolest je nedostatak duhovnosti. Bolest će češće napasti osobu koja je neuravnotežena, negativna i jede nezdravo. Starosjedilačka medicina ne liječi bolest već osobu te pokušva vratiti ravnotežu s prirodom i društvom. Svako biće ima dušu, čovjek, životinja, rijeke, planine, baš sve. Čovjek je sa svim povezan, a njegovo je zdravlje povezano sa zakonima prirode. Vjeruje se da drevna starosjedilačka medicina može izliječiti mnoge bolesti današnjeg društva. U prilog tome govori i 116 pacijenata s teškim bolestima (tumor, dijabetes, depresija, astma...) koji su išli na tretmane staroameričke medicine nekoliko tjedana. 80 posto je kasnije izjavilo da se bolje osjeća, a nakon pet godina 50 posto pacijenata izjavilo da je bolest nestala, a 41 posto da su tretmani znatno poboljšali njihovo zdravlje. |
16.08.2012., četvrtak
Chitra Banerjee Divakaruni: 'Gospodarica začina'
Roman čiji me naslov odmah privukao s nadom da će se mnogo govoriti o snazi začina. Početak je obećavajuć, međutim kako knjiga odmiče ipak je oduševljenje malo splasnulo. Sve se zapravo svodi na to da ljubav može sve pobijediti i da se za nju potrebno itekako žrtvovati te stvarati kompromise. Knjiga odiše magijom, ali ipak ne u onoj mjeri koja je meni bila dovoljna, kao primjerice u knjizi 'Kao voda za čokoladu'. CITAT: 'Nada koja se ne gradi na razumu, donosi samo razočaranje.' |
14.08.2012., utorak
Honore de Balzac: 'Evina kći'
Roman o dvije sestre, Mariji Angeliki i Eugeniji Angeliki koje su cijelo djetinjstvo i mladenaštvo provele s majkom strogih vjerskih nazora te im je život nalikovao na samostanski. Stoga na kraju jedva dočekaju kada se trebaju udati, samo da se maknu iz mračne atmosfere roditeljskog doma. Jedna dobija oholog, škrtog muža, dok druga dobija dobrog. Međutim, ova druga se uzoholi i pronalazi ljubavnika. Roman odlično oslikava društveni situaciju prepunu licemjerja, ljubomore i zlobe koja se lako može prenijeti i na današnje društvo samo s novim tehnološkim otkrićima. CITATI: 'Životari se s mužem, draga moja, a živi samo s ljubavnikom...' 'Brak je čistilište, drago dijete, ljubav je raj.' |
13.08.2012., ponedjeljak
Vedrana Rudan: 'Kosturi okruga Madison'
Najnovija knjiga odlične Vedrane i, po mom mišljenju, jedna od najboljih ako ne i najbolja koju je napisala. Kroz knjigu veze priču iz Hrvatske koja se u nekim trenucima podudara s pričom iz popularnog filma 'Mostovi okruga Madison'. Iskrena, čak bolno iskrena, na mjestima okrutna i donosi suze u oči, a na mjestima smiješna, ali uvijek duhovita, uvijek životna priča koja me oduševila. Jedan citat: 'Djeca su bezuvjetna ljubav i doživotna robija.' |