Hrvatska udruga nastavnika povijesti

srijeda, 23.01.2008.

Međunarodni projekt: «Obični ljudi u neobičnoj zemlji-Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (1945.-1990)»

U Zagrebu je u hotelu «Dubrovnik» (18.- 20. 1. 2008.) održan sastanak koordinatora i predstavnika članova projekta «Obični ljudi u neobičnoj zemlji-Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (1945.-1990.)». Podsjetimo, Hrvatska udruga nastavnika povijesti je kao članica Euroclia uključena u projekt od njegovog početka (siječanj 2004.) te ostvarila vrlo uspješnu suradnju s udrugama susjednih država - Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Rezultat projekta jest knjiga radionica/priručnik u kojoj nastavnici mogu naći gotove materijale s metodičkim uputama te korištenjem pisanih i slikovnih izvora dodatno upotpuniti i obogatiti nastavu.
Tijekom sastanka napravljena je zajednička prezentacija projekta, dogovoreni su termini predstavljanja priručnika unutar država, pregledana je radna verzija web stranica (www.cliohip.com), te se raspravljalo i o mogućim međunarodnim projektima u budućnosti.
Svečana promocija knjige bit će u Zagrebu 11. travnja 2008.
Predstavljanje priručnika s primjerima izvođenja nekih od radionica održat će se u sljedećim gradovima:

RIJEKA - 15. ožujka 2008.
OSIJEK – 5. travnja, 2008.
SPLIT – 26. travnja, 2008.
Seminare će organizirati Hrvatska udruga nastavnika povijesti u suradnji s Eurocliom i predstavnicima država uključenim u projekt. (I. D.)
- 00:34 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 16.01.2008.

Treći hrvatski simpozij o nastavi povijesti (Poreč, 25.-28. ožujka 2008.)

Poštovani članovi, kolegice i kolege!

U Poreču će se 25.-28.III. 2008. održati Treći hrvatski simpozij o nastavi povijesti. Sudionici simpozija dužni su obaviti prijavu sudjelovanja Agenciji za odgoj i obrazovanje Podružnica Rijeka ( fax: 051 335 182, e- mail: marijana.marinovic@azoo.hr) najkasnije do 10. ožujka 2008. godine. Na temelju prijava tiskat će se potvrde o sudjelovanju na stručnom skupu s imenom i prezimenom i školom iz koje učesnik dolazi te potpisom ravnatelja Agencije pa se naknadne prijave neće uvažiti.
Sudionici su također dužni izvršiti prijavu smještaja usmenim ili pismenim putem direktno u Hotel «Parentium» (tel. 052 411505). Hotel će na isti način potvrđivati rezervacije. Krajnji rok za prijavu smještaja je 15. ožujka 2008.
Nastavnici koji žele prikazati u radionicama svoja iskustva i primjere iz prakse vezane za temu simpozija - povijesne ličnosti koje su na različite načine obilježile nacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stoljeću te naglasiti njihovu ulogu u oblikovanju osjećaja zajedništva i identiteta u društvu - mogu poslati elektronskom poštom svoje radove na adresu više savjetnice Marijane Marinović ( e-mail: marijana.marinovic@azoo.hr.) najkasnije do 15. veljače 2008. .

PROGRAM SIMPOZIJA

Utorak, 25. ožujka 2008.
Dolazak sudionica/ka u poslijepodnevnim satima
20:30 Sastanak članova Pripremnog odbora i predavača

Srijeda, 26. ožujka 2008.
RAD U PLENUMU (Kongresna dvorana)
09:00 – 09:45 Svečano otvaranje skupa
Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
mr. sc. Marijana Marinović, viša savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i
obrazovanje
Prigodni glazbeni program
09:45 – 10:15 Stanka za kavu

10:15 – 13:00 PLENARNA PRIOPĆENJA
10:15 – 10:45 mr. sc. Marijana Marinović, Uvodno predavanje
10:45 – 11:15 akademik Nikša Stančić, Ljudevit Gaj – od svehrvatstva do ilirstva
11:15 – 11:45 dr. sc. Nevio Šetić, Uloga Matka Mandića, Vjekoslava Spinčića i Matka Laginje u
narodnom pokretu u Istri u drugoj polovici 19. stoljeća
11:45 – 12:00 Stanka za kavu
12:00 – 12:30 dr. sc. Marko Trogrlić, Politička misao Mihovila Pavlinovića
12:30 – 13:00 dr. sc. Josip Vrandečić, Život i djelo Antonia Bajamontija
13:00 – 16:00 Stanka za ručak i odmor
16:00 – 16:30 mr. sc. Tvrtko Božić, Dr. Dinko Vitezić – krčki prosvjetitelj i preporoditelj
16:30 – 17:00 Timur Križak, Umjetnice na slici Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod
17:00 – 17:30 dr. sc. Željko Holjevac, Stajališta Josipa Pliverića o pravnoj prirodi hrvatsko-ugarske
zajednice u doba dualizma
17:30 – 17:45 Stanka za kavu
17:45 – 18:15 dr. sc. Jasna Turkalj, Ideologija Ante Starčevića u pravaškim humorističko-satiričkim
listovima druge polovice 19. stoljeća
18:15 – 18:45 mr. sc. Dunja Modrić Blivajs, Izidor Kršnjavi – promicatelj hrvatske kulture i školstva

Četvrtak, 27. ožujka 2008.
TERENSKI RAD
08:30 Polazak iz Hotela «Parentium»
PRVA SKUPINA: Terenski rad u Istri (Poreč – Baderna – Tinjan – Sv. Petar u šumi – Žminj Kanfanar – Dvigrad)
DRUGA SKUPINA: Terenski rad u Istri ( Poreč – Rakotule – Beram – Pazin – Motovun)
TREĆA SKUPINA: Terenski rad u Istri ( Poreč – Motovun – Buzet – Roč – Hum)
ČETVRTA SKUPINA: Terenski rad u Istri ( Sv. Lovreč – Limski kanal – Rovinj – Kanfanar Dvigrad – Poreč)
PETA SKUPINA – Terenski rad u Istri ( Novigrad – Buje – Grožnjan – Oprtalj – Poreč)

19:00 Povratak u Hotel «Parentium»

Petak, 28. ožujka 2008.
RAD U PLENUMU (Kongresna dvorana)
Radionice - primjeri iz nastavne prakse
Početak rada u 8:00
Napomena: Program rada u radionicama sastavit će se nakon 15. veljače 2008.
12:30 Izvješća o terenskom radu, rasprava u plenumu
Zaključci skupa – poruke
Zatvaranje stručno znanstvenog skupa
Završna riječ

- 23:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 15.01.2008.

Nacionalni projekt (1) - Zavičajna povijest

Hrvatska udruga nastavnika povijesti planira pokrenuti nekoliko nacionalnih projekata. Jedan od njih je zbornik radova na teme iz zavičajne povijesti. Zainteresirane kolegice/kolege koji se žele uključiti u projekt i objaviti svoj rad mogu se javiti na neku od e-mail adresa članova rukovodstva Udruge: Ivanu Dukiću (ivan.dukic@yahoo.com), Tvrtku Božiću (tvrtko.bozic@ri.t-com.hr) ili Darku Benčiću (darkoben@yahoo.com).

- 00:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 12.01.2008.

Izvješće sa seminara za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike iz povijesti (Zadar, 10. i 11. siječnja 2008.) – piše: mr. sc. Tvrtko Božić

U Zadru je 10. i 11. siječnja 2008. godine održan seminar za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike iz povijesti na temu: "Marginalne skupine u hrvatskom srednjovjekovlju". Seminaru je nazočilo oko šezdesetak voditelja županijskih stručnih vijeća, mentora i savjetnika.
Skup je otvorila Loranda Miletić, prof., viša savjetnica za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split, ujedno i domaćin seminara.
Seminar je koncipiran u dva dijela. Prvi dio činila su plenarna priopćenja, odnosno predavanja. Tako je dr. sc. Damir Karbić održao predavanje na temu Marginalni i isključeni u srednjem vijeku-definicija i klasifikacija, pri čemu je dao osnovne postavke terminologije marginalnih i isključenih društvenih skupina i pojedinaca onako kako ih promatra urbana sociologija, te povijesna znanost. Predavanje na temu O brizi za društveno marginalizirane pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku, koju je održao dr. sc. Zoran Ladić, odnosilo se na individualnu i komunalnu brigu za siromašne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama (Zadar, Trogir, Dubrovnik i Kotor) u razdoblju od kraja 13. do početka 15. stoljeća. O povijesti naseljavanja Židova na prostoru današnje Hrvatske, te njihovom djelovanju i getoizaciji govorila je dr. sc. Ljiljana Dobrovšak u temi Židovi u hrvatskom srednjovjekovlju. Osnovni zaključak je da se na prostoru Dalmacije može pratiti kontinuitet židovskih zajednica od srednjega vijeka dok se židovskim zajednicama iz sjeverne Hrvatske od 16. do 17. stoljeća gubi svaki trag. Zanimljivo predavanje održao je dr. sc. Gordan Ravančić na temu Prostitucija u kasnosrednjovjekovnom i renesansnom Dubrovniku u kojemu je opisao život dubrovačkih prostitutki koje su dubrovačke vlasti do druge polovice 15. stoljeća tolerirale štiteći na taj način nezaštićene djevojke i žene od čestih napada muške mladeži. Tema Većina i marginalci u srednjovjekovnom svijetu koju je održao dr. sc. Mladen Ančić prikazana je kroz interakciju i suodnos nekih marginalnih društvenih grupa i isključenih pojedinaca prema većinskom dijelu srednjovjekovnog društva, prije svega u dalmatinskim komunama kao npr. Splitu, Zadru ili Dubrovniku. Zadnje predavanje u plenarnom dijelu seminara bilo je ono dr. sc. Marije Karbić na temu Neprihvatljivo seksualno ponašanje i marginalizacija pojedinca u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije u kojemu su predstavljene i oslikane posljedice neprihvatljivog seksualnog ponašanja u gradskim naseljima na prostoru međurječja Save i Drave tijekom srednjeg vijeka analiziranjem položaja konkubina (priležnica), preljubnika, prostitutki i nezakonite djece. Uspoređivanjem njihova položaja izvlači se zaključak kako je u slavonskim srednjovjekovnim gradskim naseljima težina posljedica za prekršioce društveno prihvatljivih normi ovisila o opasnosti koju je za gradsku zajednicu predstavljalo neko neprihvatljivo seksualno ponašanje.
Drugi dio seminara organiziran je kroz rad u četiri radionice. Prvu radionicu vodile su kolegice Kiti Jurica-Korda, prof. na temu Dubrovnik- grad po mjeri čovjeka i Ivana Žegarac, prof. na temu Splitski lazareti. Drugu radionicu vodile su učiteljice povijesti Andreja Krnić, prof. na temu Zadarska blažena djeca i Miranda Marinović, prof. na temu Hospiciji i lazareti u srednjovjekovnom Šibeniku. Radionički dio sastojao se od kraćeg teoretskog uvoda popraćenog prezentacijom, te grupnog rada na pisanim i slikovnim izvorima i materijalima.
Na kraju seminara održana je kratka diskusija i evaluacija seminara, te podjela potvrda o nazočnosti na stručnom skupu.
- 23:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Jednodnevni stručni skup u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (Pazin, 8. siječnja 2008.) – piše: mr. sc. Tvrtko Božić

U Srednjoj školi Jurja Dobrile u Pazinu 8. siječnja 2008. održano je jednodnevno savjetovanje za učitelje povijesti srednjih škola u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko- senjskoj županiji. Stručni skup organizirala je i vodila mr. sc. Marijana Marinović, viša savjetnica za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka. Skup je započeo u 10.00 sati, a nazočilo mu je 26 učitelja povijesti iz prethodno navedenih županija.
Prvo predavanje na temu Iskustva i problemi u pripremama i provođenju vanjskog vrednovanja u srednjim školama održao je kolega Andrija Lovrić, prof., suradnik Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Tom prilikom naglašeno je kako će javna rasprava o toj temi trajati do kraja siječnja ove godine, a NCVVO će odgovarati na sugestije, prijedloge i primjedbe. Također, očekuje se reakcija kako učitelja tako i njihovih udruga kao što je HUNP, koji je svoj kritički osvrt na temu državne mature već proslijedio Nacionalnom centru. Nakon predavanja i kraće diskusije održana je radionica u kojoj su nazočni učitelji radili na oglednom primjeru testa iz povijesti.
U drugom dijelu skupa Krešimir Erdelja, prof. i mr. sc. Tvrtko Božić predstavili su i podijelili povijesne čitanke Centra za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi iz Soluna, te su nazočne učitelje detaljnije upoznali sa povijesnom čitankom III.- Balkanski ratovi i načinima rada sa izvorima koji se nalaze u njoj. Potom je uslijedila rasprava o povijesnim čitankama i temama na koje se odnose.
Skup je završio u 13.30 sati podjelom potvrda o nazočnosti na skupu.
- 23:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Jednodnevni stručni skup u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (Pazin, 7. siječnja, 2008.) – piše: mr. sc. Tvrtko Božić

Dana 7. siječnja 2008. godine u Srednjoj školi Jurja Dobrile u Pazinu održano je jednodnevno savjetovanje za učitelje povijesti osnovnih škola u Istarskoj, Primorsko- goranskoj i Ličko- senjskoj županiji. Stručni skup je organizirala i vodila mr. sc. Marijana Marinović, viša savjetnica za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka. Skup je počeo u 10.00 sati, a nazočilo mu je 56 učitelja povijesti iz prethodno navedenih županija.
Na početku skupa mr. sc. Marijana Marinović održala je predavanje na temu Razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika, pri čemu je apostrofirala osnovne postavke i obilježja razvoja kritičkog mišljenja od starogrčkih i rimskih govornika, preko srednjovjekovnih i novovjekovnih filozofa do današnjih suvremenih pedagoga i komunikologa. Akcent predavanja stavljen je na današnju učiteljsku praksu i nastavni proces u kojemu je napose bitno razvijati kritičko mišljenje učenika kroz analizu tekstualnih i slikovnih povijesnih izvora, zaključivanja i objašnjavanja povijesnih činjenica, veza, procesa i odnosa, te na razvoj dijaloške metode u nastavi.
Kolega Krešimir Erdelja predstavio je i podijelio dodatni nastavni materijal za nastavu suvremene povijesti jugoistočne Europe. Radi se o kompletu od četiri povijesne čitanke izašle 2005. godine u izdanju Centra za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi iz Soluna. Hrvatska izdanja izišla su 2007. godine u sunakladništvu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, a urednik im je Krešimir Erdelja. Povijesna čitanka I. odnosi se na povijest Osmanskog Carstva, povijesna čitanka II. na Nacije i države jugoistočne Europe, povijesna čitanka III. posvećena je Balkanskim ratovima, dok je povijesna čitanka IV. fokusirana na Drugi svjetski rat.
U drugome dijelu skupa mr. sc. Tvrtko Božić i Ankica Kirinčić, učiteljica savjetnica, oboje iz Osnovne škole "Fran Krsto Frankopan" iz Krka, održali su polusatne radionice. Ankica Kirinčić pobliže je upoznala učitelje sa povijesnom čitankom I.- Osmansko Carstvo i predstavila rad s njom kroz grupni oblik rada u nastavi, dok je Tvrtko Božić učiteljima približio povijesnu čitanku III.- Balkanski ratovi i prikazao grupni rad sa čitankom, odnosno izvorima u njoj.
Na kraju skupa prezentirano je predavanje nenazočne suradnice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja mr. sc. Dunje Modrić Blivajs na temu Strategije eksperimentalnog vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća učenika osmih razreda (geografija i povijest) u šk. god. 2007./ 2008.. Naglašeno je da će se u travnju i svibnju tekuće godine izvesti vanjska evaluacija znanja učenika 8. razreda iz geografije i povijesti. Test će se pisati u dva dijela ili će biti dva posebna testa. Testovi će obuhvatiti nastavno gradivo od 5. do 8. razreda. Eksperimentalno vrednovanje navodno će biti održano u siječnju/ veljači ove godine.
Skup je završio u 14.00 sati podjelom potvrda o nazočnosti na skupu, te materijala održanih predavanja i radionica.

- 23:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kratki osvrt na ispitni katalog za državnu maturu iz nastavnog predmeta povijest - piše: mr. sc Vladimir Posavec

Ispitnim katalogom za državnu maturu iz povijesti u njegovoj radnoj verziji na 73 stranice navedeni su opći ciljevi ispita, obrazovni ishodi kao specifični ciljevi, struktura i tehnički opis ispita, opis bodovanja i ocjenjivanje, primjeri zadataka i načina bodovanja, te literatura i kratka uputa kako se pripremiti za ispit.
Već na prvi pogled postaje razvidnim ogroman nesklad između temeljnih načela i intencija proklamiranih u Uvodu s primjerima zadataka i načinom bodovanja, općenito govoreći s onim što će se od učenika zahtijevati. Autori kataloga, osim opće prihvaćenih i proklamiranih načela na razini «parola što strašno zvuče» nisu u stvari ponudili ni jedan od odgovora na krucijalna pitanja, od kojih je možda najvažnije ono što se državnom maturom želi postići iz povijesti, u hrvatskim školama danas omraženom nastavnom predmetu.
Pođimo redom. U Uvodu, na str. 3., navodi se: «Svrha ispita iz povijesti je provjeravanje znanja, vještina i dostignutih kompetencija (podvukao aut.) učenika na kraju srednjoškolskoga obrazovanja u odnosu na definirane nacionalne standarde predmeta.» i «Obrazovni ishodi definirani su tako da se njima mogu ispitivati procesi mišljenja koji se vezuju uz kompetentno djelovanje, dublje razumijevanje pojmova i ideja (podvukao aut.).» Na istoj stranici, pod Općim ciljevima ispita, navedeno je: »Državnom maturom iz povijesti se na standardizirani način provjerava razina znanja, vještina i kompetencija učenika dostignuta tijekom srednjoškolskoga obrazovanja, a predviđena specifičnim obrazovnim ishodima (podvukao aut.).» Teško da itko od nastavnika povijesti ne bi navedene ciljeve pozdravio i prihvatio. Osobito jer:
«Ispitom iz povijesti ispituju se obrazovni ishodi na kraju srednjoškolskoga obrazovanja. Na kraju školovanja temeljem nastave iz predmeta povijest učenik dokazuje:
- poznavanje i razumijevanje ispitnih sadržaja iz opće i nacionalne povijesti, navedenih u ispitnome katalogu,
- poznavanje najvažnijih znanstvenih i kulturnih dosega, gospodarskih procesa i društvenih odnosa u povijesnim razdobljima,
- sposobnost pravilnoga razvrstavanja događaja, pojava, procesa i značajnih osoba u povijesnom vremenu i prostoru, te uspoređivanja sličnosti i razlika povijesnih događaja,
- pravilno korištenje temeljnih povijesnih koncepata koji pomažu razumijevanju prošlosti,
- poznavanje temeljne povijesne terminologije, te njihovu primjenu pri pojašnjavanju događaja, pojava i procesa,
- pravilno korištenje različitih vrsta ilustrativnih materijala, statističkih podataka, povijesnih zemljovida, pisanih i slikovnih izvora u pojašnjavanju povijesnih događaja i pojava,
- sposobnost samostalne uporabe, analize, interpretacije i evaluacije raznih vrsta primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te zauzimanje vlastitoga mišljenja o povijesnim procesima,
- sposobnost samostalnoga argumentiranoga interpretiranja različitih izvora informacija (internetskih stranica, enciklopedija, udžbenika, historiografskih tekstova...),
- sposobnost sinteze nastavnih sadržaja, povezivanja ili reorganiziranja radi lakšega obrazloženja kompleksnosti povijesnih događaja,
- sposobnost vrjednovanja događaja iz perspektive vremena kada su se dogodili,
- sposobnost prepoznavanja, kompariranja i vrjednovanja civilizacijskih tragova,
- razvijanje osjećaja nacionalnoga identiteta te kritičkoga vrjednovanja događaja, procesa i osoba,
- razumijevanje čimbenika koji su oblikovali razdoblja,
- razumijevanje suvremenoga svijeta temeljeno na povijesnim spoznajama,
- razvijanje usmenih i pisanih komunikacijskih kompetencija,
- razvijanje kreativnih potencijala, radnih navika i samopouzdanja.(Katalog, str. 4-5)

Nasuprot ovih proklamiranih ciljeva, primjeri ispitnih zadataka izgledaju kao da ih je radila zasebna radna skupina bez ikakva kontakta s ekipom koja je radila na postavljanju općih smjernica. Strukturu ispitnih pitanja čine zadaci višestrukog izbora (33,33%), zadaci povezivanja i sređivanja (25%), zadaci redanja (26,66%), zadaci kratkih odgovora (3,33%) i zadaci dopunjavanja (11,66%). Ovakvi tipovi zadataka podrazumijevaju odgovaranje na pitanje ili jednom riječju, ili jednim slovom (zaokruživanje točnog odgovora) ili brojkama. Takvim tipovima zadataka moguće je funkcionalno provjeravati gotovo isključivo faktografsko znanje, a upravo je to glavna boljka aktualnog trenutka nastave povijesti u Hrvatskoj. U svjetlu navedenoga opravdano je postaviti pitanje kako će se takvim tipom zadataka provjeravati vještine, dostignute kompetencije i «procesi mišljenja koji se vezuju uz kompetentno djelovanje, dublje razumijevanje pojmova i ideja», a da i ne govorimo o «sposobnosti samostalne uporabe, analize, interpretacije i evaluacije raznih vrsta primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te zauzimanju vlastitoga mišljenja o povijesnim procesima» ili pak «sposobnosti vrjednovanja događaja iz perspektive vremena kada su se dogodili», «sposobnosti prepoznavanja, kompariranja i vrjednovanja civilizacijskih tragova», «razvijanju osjećaja nacionalnoga identiteta te kritičkoga vrjednovanja događaja, procesa i osoba», «razumijevanje čimbenika koji su oblikovali razdoblja», da ne navodimo dalje. Ovakvi tipovi zadataka mogu imati (i zacijelo imaju) jedno jedino opravdanje, a ono jest u tome da uvelike olakšavaju pregled, vrednovanje i statističku obradu rezultata na razini države. Ako je tako, a najvjerojatnije i jest, postavlja se pitanje smisla i svrhe takve državne mature, bar što se nastavnog predmeta povijesti tiče. No, lista prigovora tu ne prestaje. Naime, teško je ne osvrnuti se na detaljno razrađene Obrazovne ishode - opće ciljeve gdje je u uvodnom dijelu istaknuto:
«Što sve učenik mora znati, razumjeti i moći učiniti? Pri određivanju obrazovnih ishoda razlučeno je “povijesno bitno” – pojave i događaji koji su bitno utjecali ili imali dalekosežne posljedice. Pokušali smo što je moguće više uspostaviti ravnotežu između “posebnog” i “općeg” – uspoređujući i razlikujući procese u različitim zemljama ili regijama insistirajući na razlikovanju trendova i modela, sličnosti i razlika. Uvažili smo:
- vertikalnu perspektivu – proučavanje promjena i kontinuiteta kroz vrijeme, uočavanje ključnih razvojnih linija, sljedova događaja, razvojnih trendova i modela, razumijevanje uzroka, prepoznavanje posljedica,
- horizontalnu perspektivu – uspoređivanje događaja i procesa, uspoređivanje suprotnosti načina života, promatranje kako su događaji iz nacionalne povijesti bili pod utjecajem ili utjecali na događaje drugdje u Europi, uočavanje kako su kulture utjecale jedna na drugu, uočavanje kako su drugdje u Europi ili svijetu shvatili određene nacionalne događaje ili procese, kako su suparništva, sukobi i podjele utjecale na noviju povijest.»

Kad je već razlučeno povijesno bitno, logično je onda upitati se i je li za daljnje školovanje maturanta gimnazije bitno da zna:
«Usporediti tipove prvih ljudi: migracije, način života, kulturu, oblike vjerovanja, umjetničko stvaralaštvo, zajednice.
Komentirati evolutivnu prilagodbu čovjeka uvjetima života na Zemlji, tehnike lova i mikrolitizaciju.
Definirati vremenski i prostorno najznačajnije kulture eneolitika, brončanoga i željeznoga doba te njihova obilježja.
Objasniti uzročno-posljedične veze etničkih i kulturnih promjena vezanih uz dolazak Indoeuropljana (formiranje i smještaj ilirskih plemenskih skupina na današnjim hrvatskim prostorima).
Odrediti pripadnost pojedinoj kulturi temeljem slikovnih izvora.
Razlikovati nastambe i arhitekturu pretpovijesnoga doba.»

Ovdje odabrani primjeri spadaju u nastavnu cjelinu gradiva prvog razreda gimnazije naslovljenu Život ljudi u prapovijesno doba, mada je ta cjelina iz nekog razloga u katalogu naslovljena Život ljudi u prapovijesno i prijelazno doba, ali o prijelaznom dobu još će biti govora. Te teme već po prirodi stvari kojom se bave ne spadaju u povijest već u prapovijesno doba. U nastavni su program, pa slijedom toga i u udžbenike, s pravom uvrštene kako bi se prikazao evolutivni razvoj čovjeka i oslikao život ljudi u prapovijesno doba. No, ta su pitanja toliko složena da na velik dio njih još uvijek nema preciznih odgovora, a znanost tu još nije izrekla svoj konačni sud. To osobito vrijedi za paleolitičke zajednice, ali jednako tako svakodnevno se otkrivaju novi tragovi o dalekoj prošlosti, pa se stoga takva pitanja u okviru nastave povijesti nužno mora zadržati isključivo na informativnoj razini, a ne da se tretiraju kao dio ispitne problematike maturalnog ispita na nacionalnoj razini. Na stranu s tim što su to pitanja s kojima se naši nastavnici povijesti, ukoliko se sami nisu u slobodno vrijeme posvetili znanstvenoj literaturi iz prapovijesne arheologije, nisu imali prilike susresti ni tijekom vlastitog studiranja, a o pomanjkanju odnosne znanstvene literature na hrvatskom jeziku da i ne govorimo. Primjerice, je li baš nužno da učenik može:
«Prostorno-vremenski odrediti religije s njihovim naučavanjem i nositeljima: egipatski i mezopotamski politeizam, judaizam, zoroastrizam ili zaratustrizam, hinduizam, budizam i konfucijanstvo.
Usporediti zajedničke elemente istočnjačkih religija te pojasniti bit naučavanja religija Staroga Istoka.»

ili pak

«Objasniti migracije i seobe Semita i Indoeuropljana s navođenjem pradomovine, uzroka, vremena i prostora naseljavanja, te gibanja ostalih naroda i objasniti uzroke osnovnih sukoba za interesne sfere i dominaciju.
Opisati promjene izazvane migracijama.»

I možda bi laskavu titulu najljepšeg primjera mogao ponijeti onaj po kojem bi učenik trebao, ni manje ni više, već «Opisati ratnu zbilju.» (Katalog, str. 11.)

Takvih primjera nažalost ima bezbroj i nema smisla redati ih ovdje unedogled, pa se postavlja pitanje na što će ličiti ispitna pitanja budu li se poštivali ovakvi kriteriji, tj. očekivani ishodi.
Ne manje važno jest i pitanje literature za učenike, koju prema katalogu čine svi udžbenici povijesti zastupljeni u hrvatskim školama. Do ove školske godine bilo ih je dvadesetak, a zatim je taj broj smanjen na po tri udžbenika po razredu, što će reći dvanaest različitih udžbenika. Problem je u tome što se, a to osobito vrijedi za starija vremenska razdoblja, kao i za neke dijelove nacionalne povijesti, jedinstvenom nastavnom programu unatoč, u interpretacijama zbivanja autori udžbenika ponekad i znatno razlikuju. Razlika među pojedinim autorima nije samo u stavovima, već i u dubini pristupa i prostoru posvećenom pojedinim problemima, iz čega bi za učenike mogle proisteći i konkretne teškoće prilikom rješavanja nacionalnog ispita iz povijesti.
I na kraju, vratimo se problemu prijelaznog razdoblja. Svima je poznato da je sadašnji nekompetentno izrađen nastavni program, koji je od 1995. godine nosio oznaku privremenosti, jednoga dana tiho i gotovo neprimjetno postao trajan, stalan i, nažalost - nepromjenjiv. Njegov nedostatak, međutim, nisu samo znanstvene i stručne nekompetencije i netočnosti već i zastarjelost pristupa na razini puke događajnice. Autori udžbenika povijesti pokušavali su, neki s više, a neki s manje umješnosti, zaobilaziti brojne materijalne pogreške u programu, ali umjesto da hitno pristupi izradi novog programa, Ministarstvo obrazovanja na temelju takvog programa pristupilo je izradi i provedbi HNOS-a. Jedna od materijalnih pogrešaka sadržanih u nastavnom programu, a koja se uvukla i u Ispitni katalog, jest i već spomenuto prijelazno doba - naziv kojim se označava razdoblje bakrenog doba. Naslov teme Život ljudi u prapovijesno i prijelazno doba ne može implicirati ništa drugo do li prijelaz iz prapovijesnog u povijesno doba, što ni u kojem slučaju ne može biti točno, jer prijelazno je doba razdoblje prijelaza iz kamenog u metalno doba.
Da bi ovaj ispitni katalog dobio prolaznu ocjenu, potrebno će biti uložiti mnogo više vremena i truda u njegovu temeljitiju doradu.
- 23:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

HUNP o državnoj maturi iz povijesti

U sklopu godišnje skupštine Hrvatske udruge nastavnika povijesti održane 10. studenog 2007. u Zagrebu, raspravljalo se i o ispitnim katalozima za državnu maturu iz povijesti koje je na internetu u radnoj verziji objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. S obzirom da je javna rasprava u tijeku, a Hrvatska udruga nastavnika ni na koji način nije bila angažirana u njegovom nastajanju, Udruga osjeća pravo ali i obvezu u svrhu zaštite struke te interesa svojih članova uključiti se u javnu raspravu.
Analizu nećemo učiniti prema obrascu koje je predložio sam Centar za vanjsko vrednovanje. Naime, po našem mišljenju obrazac tek zadovoljava statističku formu brze obradbe podataka sa svrhom davanja prolazne ocjene cijelom projektu. Napravljen je univerzalno za sve predmete ne poštujući posebnosti svakog predmeta, a najmanja predmeta povijesti.
Stoga ćemo dati jedan kratak osvrt na objavljenu radnu inačicu (verziju) kataloga. Sama struktura i opsežnost rada od 73 stranica (na kojima su navedeni opći ciljevi ispita, obrazovni ishodi kao specifični ciljevi, struktura i tehnički opis ispita, opis bodovanja i ocjenjivanje, primjeri zadataka i načina bodovanja, te literatura i kratka uputa kako se pripremiti za ispit) upućuje na veliki uloženi trud samog povjerenstva koje je vjerojatno bilo povezano s mnogobrojnim sastancima i predanim individualnim radom samih članova povjerenstva. Međutim, katalog upućuje na nedostatak komunikacije između članova povjerenstva koji su radili uvodni dio te onih koji su radili same zadatke. Jer kako na drugi način objasniti zašto ciljevi navedeni na početku kataloga nisu provedeni u zadatcima.
U uvodnom se dijelu kao svrha predmeta određuje «provjeravanje vještina, znanja i kompetencija» ali se navodi pogrešan primjer kako ga provesti. Naravno, nameće se i pitanje zašto je ispit sastavljen u okviru postojećeg programa koji je često u javnosti kritiziran kao zastario i loš. Pri izradi kataloga nema odmaka od postojećeg programa - faktografije bez svakodnevice, djelomice netočne, u nekim dijelovima ksenofobične, a nadasve – suhoparne.
U općim ciljevima ispita ističe se prilagodba učenicima s posebnim potrebama. Ovo je također deklarativno, jer osim brajicom (bez zemljovida, naravno!), drukčije prilagodbe s ovakvim zadatcima nisu moguće. Također se navodi potreba «vrjednovanja događaja iz perspektive kada su se dogodili» što je vrlo skliska formulacija. Drugotnost prošlosti svakako je porebna u nastavi povijesti, ali uz oprez – ne upadanja u zamku opravdavanja nekih sredstava «višim» ciljevima, posebno tumačeći totalitarne ideologije 20. stoljeća. Opći ciljevi ističu «osjećaj nacionalnog identiteta» - znači li to za manjine osjećaj njihovog nacionalnog identiteta (uopće je pitanje, koliko u ovom katalogu ima povijesti nacionalnih manjina?). Od učenika se očekuje «kompariranje civilizacijskih tragova» pri čemu se: 1) od učenika zahtijeva uistinu mnogo, 2) implicira «vrjednovanje» pojedinih civilizacija kao više i manje vrijednih.
Naslovi tema i podtema su djelomice nezgrapni, dijelom netočni (Kraljevstvo SHS, a ne «Kraljevina SHS» kako se navodi), pomalo neukusni («Bolesnik na Bosporu»), a i patetični (Hrvatska «rasuta bašćina»).
Što se tiče tema i podtema možda je napravljen mali pomak u nekim segmentima u odnosu na postojeći plan i program, jer katalog daje sustavniji pristup nekim (ali tek nekim!) temama. Primjerice tema “Visoke civilizacije i kulture starog Istoka” ima sljedeće podteme: vremensko-prostorne odrednice, geografske karakteristike i gospodarstvo, društveno-pravni sustav i svakodnevni život, državni razvoj i institucije vlasti, religija, kultura, znanost i umjetnost, migracije i interakcije. Katalog daje privid smanjenja gradiva. Tako tema “Europa i Svijet u drugoj polovici 19. st.” ima samo tri podteme: industrijska revolucija, imperijalizam i ideološko-društveni odnosi imperijalizma. No, specifični ciljevi svake teme su nedovoljno i nejasno definirani, pa niti nastavnik zna što treba konkretno odraditi s učenikom, niti učenik zna konkretno što može očekivati na maturi. Rješenje koje se nameće i učeniku i nastavniku su postojeći udžbenici, propisani katalogom kao literatura za pripremanje mature. Katalog je opterećen politikom, političkim strankama, vojskovođama, detaljima ratnih sukoba, strategija, bojišnica i sl. Primjerice, treba li nakon 4 godine učenja povijesti učenik koji želi položiti državnu maturu znati sve antifrancuske koalicije koje su organizirane protiv Napoleona, zajedno s godinama, mirovnim sporazumima te ratnim strategijama sukoba?
Na kraju kataloga ponuđeni su primjeri pitanja koji će biti na državnoj maturi iz povijesti. Sva pitanja su objektivnog tipa, koje je najlakše ispravljati, ali najteže vrednovati. U skladno sročenim općim ciljevima nastave povijesti ističe se razvijanje usmenih i pisanih komunikacijskih kompetencija kod učenika, no na osnovu primjera pitanja učenik od pustih komunikacijskih vještina treba znati pisati brojeve od 1 do 5, te prva slova abecede, jer zaokruživanjem ili dopisivanjem na postojeća mjesta treba dati točan odgovor. Postoje doduše i neka pitanja gdje učenik treba dopisati pojam, osobu ili stoljeće, no puna rečenica nigdje u ponuđenom primjeru nije nužna! Nadalje, u općim ciljevima nastave povijesti stoji da učenik završnim ispitom dokazuje pravilno korištenje ilustrativnih materijala, statističkih podataka i drugo. Ali, primjerom zadataka učenik koji želi položiti maturu treba znati koje se slike nalaze u njegovom udžbeniku s pripadajućim potpisom slike. Primjer toga je zadatak: “Slika pokazuje unutrašnjost katedrale u Aachenu građenu za vladanja:” nakon kojega bi učenik trebao abcd pitalicom odabrati točan odgovor. Pored pitanja nalazi se mala slika unutrašnjosti katedrale, koja se bitno ne razlikuje od unutrašnjosti mnogih drugih crkava (!).
Sposobnost samostalnog argumentiranog interpretiranja različitih izvora informacija te samostalnog vrednovanja događaja koja je navedena u ciljevima, prema predloženim pitanjima kod učenika se provjerava dopisivanjem dijelova teksta ili zaokruživanjem prvih slova abecede. Analogno tome, razvijanje kreativnih potencijala, navedenih općim ciljevima, učenik bi na maturi mogao iskazati ukrašavajući brojke ili prva slova abecede cvjetićima (ili nedaj Bože simbolima raznih totalitarnih ideologija koje nastavnik može pogrešno opravdati drugotnošću prošlosti (!)). U ciljevima nastave povijesti spominje se učenikova sposobnost samostalne uporabe, analize, interpretacije i evaluacije raznih vrsta primarnih i sekundarnih izvora, koja bi se trebala provjeravati na državnoj maturi. Na primjeru zadanog zadatka s tekstom referenduma o položaju Republike Hrvatske unutar SFRJ iz 1991. godine učenik treba samo prepoznati o kojem se izvoru radi, naravno između 4 ponuđena rješenja poredanih po prvim slovima abecede od kojih učenik odabire jedno rješenje.
Faktografija je, dakle, loše odabrana, a zadatci ne ispituju «vještine, znanja» kao ni «kompetencije» kako je istaknuto u uvodu
Povijest je srećom predmet koji je izborni na maturi. Nakon ovoga, vjerojatno će ga rijetki odabrati. Je li to bio cilj izrade kataloga? Ako je, onda možemo čestitati na dobro učinjenom poslu. Ako je cilj bio motiviranje učenika i nastavnika, osuvremenjivanje pristupa u nastavi u skladu s modernim europskim trendovima koje sugerira Vijeće Europe, razvijanje vještina i poticanje na samostalno zaključivanje donošenje stavova i prosudba - onda je cilj ovom katalogu izmakao, a sam je katalog korak unazad od suvremenih trendova u poučavanju povijesti.
Pred samim povjerenstvom nalazi se još mnogo rada kako bi ovaj katalog ostvario ciljeve koje si je sam zadao u uvodnom dijelu te samim time ulovi priključak za moderne trendove u poučavanju povijesti. Stoga vam Hrvatska udruga nastavnika povijesti želi mnogo uspjeha u vašem daljem predanom radu.


Ivan Dukić, prof.
Hrvatska udruga nastavnika povijesti


U Zagrebu, 31. prosinca 2007.
(poslano Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje i objavljeno na web-stranicama Povijesnog portala)
- 13:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Izborna i godišnja skupština Hrvatske udruge nastavnika povijesti - piše: Suzana Pešorda, prof.

U Zagrebu je 10. studenoga 2007. održana godišnja izborna skupština Hrvatske udruge nastavnika povijesti i seminar za nastavnike. Skupština i seminar održani su prostorijama V. gimnazije u Klaićevoj 1, gdje je i sjedište udruge.
Skupštini i seminaru prisustvovali su nastavnici povijesti članovi udruge, metodičari i profesori povijesti s Filozofskog fakulteta, urednici za povijest, voditelji županijskih aktiva, predstavnici europskih udruga nastavnika povijesti uključenih u projekt i predstavnici EUROCLIO-a , ukupno oko pedeset prisutnih.
Skupština i seminar imale su za cilj: predstavljanje dosadašnjeg rada HUNP-a, izbor novog vodstva udruge, prihvaćanje etičkog kodeksa udruge, predstavljanje rada EUROCLIO-a, stručno usavršavanje nastavnika kroz radionice, intenziviranje rada udruge i aktivnije participiranje udruge u svim segmentima školstva vezanim uz nastavu povijesti.
Dosadašnja predsjednica HUNP-a Karolina Ujaković u svom je pozdravnom govoru izložila prošlogodišnje i tekuće aktivnosti udruge, obrazložila potrebu izbora novog vodstva te predstavila voditelje radionica u kojima su se nastavnici mogli stručno usavršavati i najavila plenarnu sjednicu sa temom Osvrt na Državnu maturu iz povijesti i ostale aktivnosti tijekom skupštine i seminara.
Izvršna direktorica EUROCLIO-a Joke van der Leuw – Roord, održala je predavanje pod nazivom Beyond the Nation, Trans – national histories, kroz koje je predstavila sve aktivnosti EUROCLIO-a vezane uz nastavu povijesti u Europi. EROCLIO djeluje u 48 zemalja i surađuje sa 60organizacija nastavnika povijesti, ali ne samo u Europi već i izvan nje. Najavila je i zanimljivu konferenciju u Bristolu 2008., pod naslovom Exploring Indentity, Diversity and Values Trough History Teaching. Detaljnije informacije mogu se naći na web stranici www.eoroclio.eu. Predstavila je i tekuće projekte i rezultate rada u njima među kojima je projekt History in Action koji se radi od 2003., čiji je cilj poboljšanje kvalitete nastave povijesti u kojem sudjeluje i Hrvatska udruga nastavnika povijesti. Sve što je ostvareno u projektu, može se naći na web stranici www.cliohip.com .
Nakon toga uslijedila je izborna skupština HUNP-a na kojoj je izabrano novo vodstvo. Novi predsjednik udruge je Ivan Dukić, dopredsjednik Tvrtko Božić, a tajnik Darko Benčić, nastavnici povijesti, dugogodišnji aktivni članovi udruge i svima nama poznati po svom predanom radu i zalaganju. Programske koncepcije rada novog vodstva izložio je predsjednik Ivan Dukić, one proizlaze iz dosadašnjih aktivnosti udruge, uz naglašavanje potrebe intenziviranje rada udruge i većeg angažmana udruge i struke na pitanjima nastave povijesti u Hrvatskoj. Vodstvo i članovi složili su se da je udruga na neki način isključena iz oblikovanja, razmatranja i osmišljavanja promjena koje se događaju u obrazovanju, posebice u nastavi povijesti. Kao profesionalna, nevladina udruga nastavnika povijesti smatramo da bismo najviše trebali participirati u promjenama i kreiranju obrazovanja, osobito onih dijelova koji se odnose na nastavu povijesti na svim razinama, posebice kao pomoć Ministarstvu znanosti, odgoja i obrazovanja i sporta, Agenciji za odgoj i obrazovanje, Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, i svim institucijama i povjerenstvima koja se bave nastavom povijesti. Djelovanje i rad udruge trebalo bi i intenzivirati na županijskim aktivima nastavnika povijesti, seminarima za nastavnike povijesti u organizaciji izdavačkih kuća i svim drugim razinama iz kojih je do sada udruga bila isključivana.
Tijekom seminara održane su radionice kroz koje su predstavljeni materijali i suvremeni metodički pristupi proizašli iz projekta u koji je uključena udruga. Članovi HUNP-a uključeni u projekt EUROCLIO/ Marta project History in Action, Preparing for the Future, Common approaches for Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia, ujedno su i autori metodičkog priručnika za razdoblje od 1945.-1990.
Radionice se bile izuzetno kvalitetne; pokazale su nastavnicima suvremene strategije upotrebljive u nastavi povijesti, korisne i upotrebljive izvore za rad u nastavi i mogućnosti multiperspektivnog pristupa nastavi. Raznolikost, velik broj slikovnih i pisanih izvora i suvremeni metodički pristup rezultat su dugotrajnog i sustavnog rada članova HUNP-a u projektu. Nastavnici su dobili još uvijek radnu verziju priručnika.
Na plenarnoj sjednici raspravljalo se i o Državnoj maturi i ispitnom katalogu za povijest. Denis Detling je priredio kratak osvrt na katalog. U raspravi su sudjelovali članovi povjerenstava za povijest, koji su izradili katalog. Zamjera se ispitivanje činjenica i pamćenja, a ne viših razina znanja, vještina i kompetencija koje se navode u ispitnom katalogu. Navedeni ciljevi ispita iz povijesti i obrazovni ishodi uglavnom su u neskladu sa razinama kognitivnih procesa koji se ispituju pitanjima zatvorenog tipa. Povjerenstvo koje je izradilo katalog bilo je vezano uz stari nastavni plan i program iz devedesetih i rasterećenjem iz 2003. godine te nizom drugih limitirajućih čimbenika i zahtjeva od strane naručioca. Dogovoreno je da će udruga dati svoje mišljenje o katalogu pismenim putem, uz puno više argumenata i jasnije razmatranje ispitnog kataloga. Zanimljivo je da se prvi put od osnutka udruge traži i njeno mišljenje, ali nažalost na kraju - kada je posao već gotov. Povjerenstvo i udruga složili su se u jednom: kako će ovo vrednovanje zasigurno biti i vrednovanje rada nastavnika i njihovo rangiranje utemeljeno na zastarjelom nastavnom planu i programu, vraćanje faktografskoj nastavi i zastarjelim predavačkim metodama.
Tijekom seminara nastavnici su potpisivali etički kodeks. Etički kodeks za nastavnike povijesti sagledan je kroz četiri dimenzije koje čine suvremeni didaktičko - metodički četverokut kurikuluma povijesti: odnos prema nastavi povijesti, odnos prema učenicima, odnos prema kolegama/kolegicama i odnos prema nastavnim sredstvima, a sve s ciljem osuvremenjivanja i profesionalizacije struke. Vjerujemo da će etički kodeks postati kodeks većine nastavnika povijesti u Hrvatskoj, a ne samo kodeks udruge, te kao takav i jedan od temelja za suvremeni kurikularni pristup nastavi povijesti.
Udruzi nastavnika možemo zaželjeti veću afirmaciju i participaciju u kreiranju obrazovanja u Hrvatskoj.



- 12:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Poštovane kolegice i kolege,

Nakon brojnih peripetija i zavrzlama, u očekivanju izrade novih, preglednih i funkcionalnijih web-stranica, koristit ćemo BLOG kao privremeno rješenje za komunikaciju unutar Udruge i informiranje članstva.
Za početak, svim članovima Hrvatske udruge nastavnika povijesti (kao i onima koji će to možda upravo ove godine postatisretan) želim uspješnu, veselu i sretnu novu 2008. godinu. Neka nam donese što manje stresova, što kreativnije i motiviranije učenike, što manje uzrujavanja s roditeljima istih, kvalitetne kolegijalne odnose u zbornicama i što veću povišicu plaće. I neka nam bude godina koju ćemo pamtiti po dobru i veselju! thumbup

Ivan Dukić, prof.
predsjednik Hrvatske udruge nastavnika povijesti
- 12:27 - Komentari (1) - Isprintaj - #