Hrvatska sfera https://blog.dnevnik.hr/hrvatskasfera
četvrtak, 21.08.2014.
Kapitalizam i pravednost
Bez obzira na naš osobni stav prema kapitalizmu i bez obzira volimo ga ili ne kapitalizam je naša realnost.
Ni najveći kritičari kapitalizma ne mogu osporiti da je kapitalizam zaslužan za veliki gospodarski i tehnološki napredak kakav nije zabilježen nikad u povijesti.
Kapitalizam je iz potpunog siromaštva izvukao na stotine milijuna ljudi te im omogućio relativno stabilan i lagodan život.
No sve ove zasluge ne znače uopće da je kapitalizam pravedan sustav.
U isto vrijeme kapitalizam je uništio okoliš, uništio pojedine kulture pa i narode te stvorio ogromne razlike u bogatstvu između malobrojne elite i ostalog naroda.
Kapitalizam je oduvijek praćen zvijerskim ratovima i sukobima te surovom eksploatacijom radne snage.
Sve to dovelo je do toga da se danas često postavlja pitanje o pravednosti i ispravnosti kapitalizma te njegovoj mogućnosti da osigura društveni napredak.
Odgovoriti na pitanje da li je kapitalizam pravedan nije lako.
Prvo je problem što ne postoji univerzalna pravednost. Ono što je pravedno za jednog pojedinca ili grupu ne znači da je pravedno za drugog pojedinca ili grupu.
Tako je isto i s pitanjem pravednosti kapitalizma. Kritičari imaju svoj stav a pristalice svoj.
Pristalice kapitalizma na pravednost gledaju kao na mogućnost slobodnog pristupa tržištu.
Dakle za njih je pravednost slobodan pristup tržištu a od pojedinca i njegovih sposobnosti zavisi kako će on to iskoristiti.
Činjenicu da svi nemaju istu početnu poziciju i jednak pristup resursima kao što su kapital i obrazovanje ( utjecaj nasljedstva) objašnjavaju prirodnom neravnopravnošću koju je nemoguće potpuno ukloniti a koja nije tolika da se na tržištu ne bi dala ispraviti.
Kao primjer navode veliki broj poslovno uspješni ljudi koji nisu rođeni u bogatim obiteljima.
S druge strane kritičari kapitalizma kao najveću nepravdu sustava ističu veliku razliku u materijalnom bogatstvu između malobrojne bogate elite i ostalog naroda. Kritičari ističu da tržište nikako nije slobodno već da velike korporacije i financijske institucije svojim utjecajem na politiku kroje zakone i propise koji su isključivo u njihovom interesu što na kraju i dovodi do velikog nesrazmjera između bogatih i siromašnih.
Veliki broj kritičara tvrdi da je sama bit kapitalizma nepravedna. Naime kapitalizam počiva na prisvajanju viška vrijednosti tuđeg rada. U prijevodu poslodavac eksploatira radnika.
S tog aspekta nemoguće je govoriti o pravednosti kapitalizma.
Objektivno kapitalizam nije pravedan ali daje mogućnost pojedincu da uz svoje sposobnosti rad i trud bude uspješan bez obzira na startnu poziciju.
Uvijek ostaje nepravedna činjenica da kapitalizam počiva na izrabljivanju i prisvajanju viška vrijednosti radnika od strane poslodavca.
Humanizacija kapitalizma
Ako na temelju gore izloženoga zaključimo da je kapitalizam nepravedan sustav onda mu moramo naći alternativu ili naći način kako ga učiniti pravednijim i svima prihvatljivijim.
Nakon propasti komunizma postalo je jasno da prava alternativa kapitalizmu trenutno ne postoji.
Dakle ostaje nam raditi na tome da kapitalizam učinimo što pravednijim i humanijim sustavom
Jedna od najvećih snaga kapitalizma je njegova velika fleksibilnost te mogućnost da se prilagodi zahtjevima vremena u kojem se nalazi.
Kapitalizam je preživio prvi i drugi svjetski rat, veliku depresiju te nema razloga sumnjati da neće i ovu trenutnu krizu.
Pritom se kapitalizam uvijek prilagođavao zahtjevima vremena u kome se nalazio. Npr nakon drugog svjetskog rata kapitalizmu je zaprijetio komunizam a narod je otvoreno tražio velika socijalna i ekonomska prava. Kapitalizam se svemu tome brzo prilagodio i to na načina da je uspostavljenja socijaldemokracija. Dakle kapitalizam se tada humanizirao i uspješno odgovorio na zahtjeve vremena u kojem se nalazio.
Nema sumnje da će kapitalizam preživjeti i ovu trenutnu krizu, samo je pitanje u kojem smjeru će se kretati i na koje načine će se prilagoditi zahtjevima vremena i naroda.
Politika smanjivanja radnih i socijalnih prava je samo privremeni odgovor na krizu koji neće dati nikakve rezultate niti će riješiti probleme vremena u kojem živimo.
Povijest nas uči da nakon destruktivne slijedi progresivna politika.
Napredak društva može se usporiti ali ne i u potpunosti zaustaviti.
Dakle nakon propasti politike štednje slijedi nova humanizacija kapitalizma i progresivni pokreti koji će donijeti novi iskorak u poštivanju ljudski socijalnih i ekonomski prava.
Kao što rekoh napredak društva se ne može zaustaviti.
Oznake: kapitalizam, pravda, pravednost
četvrtak, 26.06.2014.
Kapitalizam i srednja klasa.
Dobar i siguran posao, pristojna primanja, sigurnost, kvalitetan zdravstveni i obrazovani sustav, sve si to bila dostupna prava koja su krasila Europsku srednju klasu. U isto vrijeme ta široka socijalna i ekonomska prava bila su garant mira i sigurnosti na starom kontinentu te oružje kojim je poražen komunizam.
Europa je uvijek bila utvrda socijaldemokracije i socijaldemokratskih ideja.
Europska politika kapitalističkog sustava s velikim socijalnim, ekonomskim i radnim pravima dala je odlične rezultate te stvorila društva blagostanja u zapadno europskim zemljama.
Europa je definitivno bila primjer i uzor za mnoge siromašne zemlje svijeta.
Izbijanjem financijske krize cijeli Europski projekt socijaldemokracije našao se u najtežem izazovu od svog nastanka i završetka drugog svjetskog rata.
Na financijsku krizu Europske države odgovorile su politikom štednje to jest rezanjem socijalnih, ekonomskih i radnih prava. Jasno je da politika štednje degradira i ugrožava čitav sustav Europske socijaldemokracije te na taj način ugrožava temelje stabilnosti i sigurnosti Europskog kontinenta.
Glavni temelje Europske sigurnosti nije bio NATO pakt niti tenkovi i avioni već zadovoljan radnik to jest brojna i jaka srednja klasa.
Divlji kapitalizam i sve veće društveno raslojavanje na malobrojne bogataše i veliki broj siromašnih nosi u sebi klicu budući sukoba i prijeti nestanku mira na Europskom kontinentu.
Podatak da 85 najbogatijih ljudi na svijetu ima bogatstvo jednako kao i 3,5 milijardi najsiromašniji je krajnje šokantan ali u isto vrijeme je i zadnje upozorenje o potrebi reformi postojećeg sustava.
Procesi koji uništavaju srednju klasu i socijalnu državu.
Teško je naći jednog krivca ili jedna razlog koji je doveo do propadanja i slabljenje srednje klase te sve većeg društvenog raslojavanja na siromašne i bogate.
Utvrditi sve procese koji dovode do slabljenja srednje klase i utvrditi točno njihovu važnost je jako teško, posebice zbog kompliciranosti suvremene ekonomije.
Sigurno je da postoji više razloga koji su na neki način povezani te se međusobno nadopunjuju i isprepliću.
Kao najvažnije i najbitnije izdvojio bi globalizaciju i nestanak komunizma to jest nestanak konkurentnog sustava kapitalizmu.
Proces globalizacije sam po sebi nije dobro i dovoljno objašnjen javnosti. Globalizacija znači da se cijeli svijet povezuje u jedno veliko tržište te da geografska udaljenost i nacionalne granice gube na važnosti.
Samo povezivanje svijeta nije ništa loše, dapače to je pozitivan proces ali je problem u tome kako mu se pristupilo.
Globalizaciju su uslijed tehnološkoga napretka forsirale zapadne vlade i multinacionalne korporacije. Multinacionalne korporacije su u zemljama trećeg svijeta vidjele veliko tržište i neograničen izvor jeftine radne snage. Korporacije su na temelju jeftine radne snage i novih tržišta ostvarile nezamislive profite uz cijenu da presele proizvodnju na tržišta gdje je jeftina radna snaga.
Zapad je sve više gubio radna mjesta u proizvodnji a visoki životni standard očuvan je zaduživanjem i velikim rastom financijskog sektora.
U prijevodu Europskom radniku se kao konkurencija pojavio Kineski radnik koji je spreman disciplinirano raditi za deset puta manja primanja. Poslodavci koji su nastavili poslovati u Europi počeli su smanjivati radna prava a sindikalni pritisak nije imao nikakvog učinka iz prostog razloga što bi poslodavac postavio uvjete te u slučaju neispunjenja prijetio seljenjem proizvodnje u zemlje jeftinije radne snage. Slabio je realni sektor te s njim i srednja klasa a jačao financijski sektor koji se bez podrške realnog kad tad morao srušiti.
Po nekim procjenama zbog preseljenja radne snage Europa je izgubila više od 50 milijuna radnih mjesta.
Kao drugi razlog nestanka srednje klase izdvojio bih nedostatak globalne konkurencije kapitalizmu. Komunizam je unatoč svim svojim manama bio nekakva konkurencija kapitalizmu. Ideološki se temeljio na radništvu i pravima radnika te je na taj način stekao simpatije velikog dijela radničke klase. Da bi spriječili širenje komunizma i revolucionarnih gibanja na zapadu vladajuća elita je bila prisiljena na davanje velikih socijalnih i ekonomskih prava radnicima i drugim ugroženim skupinama. Na taj način je i nastala europska socijaldemokracija kao kompromis između kapitalizma i komunizma.
Nestankom komunizma nestala je i velika ideološka prijetnja postojećem poretku te se stoga vladajuća elita smatra slobodnijom povećati izrabljivanje radnika. Kapitalizma kao sustav danas ima monopol nad cijelim svijetom. Sustav u uvjetima monopola doživljava istu sudbinu kao i poduzeće koje ima monopol. Monopolni položaj daje osjećaj sigurnosti te se prestaje raditi na poboljšanju i unapređenju samog sustava. Bez poboljšanja i najbolji sustav čeka stagnacija i na kraju pad. Kapitalizam sada kada je bez konkurencije pokazuje svoje pravo lice i vrši selekciju na malobrojne bogate i mnogobrojne siromašne. Dakle ako pogledamo realno mogli bi smo reći da je stvaranje srednje klase bio veliki ustupak koji je kapitalizam učinio kako bi se kao sustav očuvao od komunizma a da sada kada je komunizma nestao više se ne vidi potreba za tolikim ustupcima.
Izgleda da je kapitalizmu očajnički potrebna alternativa, jer bez konkurencije i alternative pokazuje svoje najgore i najokrutnije lice.
Što dalje
Treba se prvo zapitati dali je na ovom stupnju razvoja moguće društvo blagostanja to jest društvo s velikom, jakom, sigurnom i zadovoljnom srednjom klasom.
Ako odgovorimo pozitivno na to pitanje, moramo ponuditi nekakvu alternativu trenutnim globalnim procesima i kretanjima a ako pak odgovorimo negativno moramo se suočiti s činjenicom da će velika većina naših sugrađana živjeti na rubu siromaštva i to u jeku tehnološkoga napretka 21. stoljeća.
Ako već ne možemo stvoriti alternativu kapitalizmu, moramo se boriti da kapitalizam učinimo što humanijim i boljim sustavom.
Pravo na temeljni dohodak, obavezna udio radnika u dobiti poduzeća, zabrana proizvoda i bojkotiranje tvornica koje se koriste nehumanim uvjetima rada, konsenzus o minimalni radničkim i socijalnim pravima na razini cijelog svijeta samo su neki od prijedloga koji bi kapitalizam učinili humanijim sustavom.
Ljudi ispred novca, dali ćemo to ikada gledati u kapitalizmu?
Oznake: kapitalizam, srednja klasa
ponedjeljak, 24.02.2014.
Kapital je vlada.
Demokracija je umrla. Poražena je od kapitala. Na papiru postoje neka ljudska i politička prava ali što to vrijedi kada se sve teže i nesigurnije živi.. Za običnog čovjeka i njegove interese više nitko i ne mari. Sve je potpuno podređeno interesu kapitala. Radna i socijalna prava gotovo da ne postoje a kapitalizam se sveo na trku u iskorištavanju prirodni i ljudski resursa. Podatak da 85 najbogatijih ljudi na svijetu ima bogastvo isto kao i 3,5 milijardi je alarm za uzbunu. Ovo je najbolji dokaz da je puno toga trulo u sadašnjem sustavu. U vodu padaju sve one teorije koje su govorile da će tehnološki napredak donijeti blagostanje. Slijepo su razvijanje prirodne znanosti a svjesno zanemarivanje društvene znanosti. Došlo je do ogromnog tehnološkog napretka ali ne i do poboljšanja standarda života. Danas je veća nesigurnost i nezaposlenost nego prije dvadeset godina. Razlike između bogatih i siromašni postaju ogromne a srednja klasa polako nestaje. Kapitalizam se pretvorio i grabizam.
Velike korporacije svojim utjecajem na politiku kroje sebi zakone po mjeri, uništavaju i sprečavaju konkurenciju s ciljem ostvarenja monopola i ekstra profita. . Država koja treba da djeluje kao medijator između rada i kapitala postupno je pod utjecajem kapitala. Nezadovoljstvo sustavom raste a vjerovanje da se problemi mogu riješiti unutar institucija ili putem izbora nestaje. Građani imaju sve manje povjerenja u vlade te u sve manjem broju izlaze na izbore. Na taj način demokracija polako umire.
Da bi se društvo razvijalo potrebne su investicije, kapital se investira tamo gdje se može izvući najveća dobit, najveća dobit je tamo gdje su niski troškovi rada i mali porezi.
Da bi države privukle kapital smanjuju radna prava i poreze. To opet izaziva frustracije radnika i socijalno ugroženi kategorija te dovodi do ogromnih razlika između malobrojnih vlasnika kapitala i ostatka građana. Na taj način se stvara začarani krug nezadovoljstva.
U općoj trci za novcem i materijalnim dobrima dolazi do raširene korupcije i stjecanja bogastva kriminalom. To dolazi kao šlag na tortu nezadovoljnim građanima.
Kapitalizam je sustav koji je stvorio najviše materijalnih dobara i doveo do najbržega i najvećeg tehnološkog napretka u povijesti. Izvukao je stotine milijuna ili čak milijarde iz potpunog siromaštva. No taj isti sustav sada se nalazi u krizi. Kriza na prvi pogled djeluje kao nešto loše. No nije ni to baš tako. Kriza je samo pokazatelj da trenutni materijalno proizvodni odnosi ne mogu ostati niti osigurati daljni napredak i razvitak.
Kapitalizmu trebaju velike i ozbiljne reforme. Mora se uvesti načelo društveno odgovornog poduzetništva a ne samo poduzetništva daj meni milijarde a zaposlenicima minimalac.
Bilo kako bilo cijelom sustavu su potrebne velike reforme.
No trenutno kapital vlada pa se postavlja pitanja imali tko snage provesti bilo kakve ozbiljne reforme.
Oznake: demokracija, kapitalizam
| < | listopad, 2015 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Listopad 2015 (1)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (3)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (3)
Srpanj 2014 (1)
Lipanj 2014 (5)
Svibanj 2014 (5)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (11)
Veljača 2014 (14)
Siječanj 2014 (7)
Prosinac 2013 (5)
Studeni 2013 (6)
Listopad 2013 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Biznis je za poštene,
a politka za plemenite.
Blog o politici, ekonomiji, društvu i društvenim znanostima.