Hrvatska sfera https://blog.dnevnik.hr/hrvatskasfera
subota, 30.08.2014.
Analiza krize u Ukrajini.
U protekli nekoliko dana došlo je do nagle eskalacije sukoba između proruskih pobunjenika i Ukrajinskih snaga. Proruske snage pokrenule su veliku protuofenzivu te vratili kontrolu nad nekoliko važnih strateških lokacija.
Iz Ukrajine stižu optužbe da je Ruska vojska prešla granicu te da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
Ukrajinske vlasti tvrdi da Rusija zapravo dirigira protuofenzivom i da se vojnici regularne Ruske vojske nalaze na Ukrajinskom teritoriju.
Ukrajina je zarobila deset Ruskih vojnika koji dodatno potvrđuju Ukrajinske navode. Vojnici su izjavili da su slučajno "zalutali" u Ukrajinski teritoriji.
S druge strane Rusija negira umiješanost u Ukrajinski sukob te traži od Ukrajinski vlasti da prekinu s napadima na vlastiti narod i dozvole nesmetan prolaz humanitarne pomoći.
NATO, SAD i EU prijete Rusiji s novim sankcijama ali i istovremeno isključuju mogućnost vojne pomoći ili bilo kakvog vojnog sukoba s Rusijom.
Odnosi na relaciji Rusija - zapad najgori su od završetka hladnog rata a budućnost Ukrajine i sigurnost cijele Europe dovedena je u pitanje.
Geopolitička pozadina sukoba.
Sukob u Ukrajini je kao prvo geopolitički sukob. Da bi prognozirali rasplet sukoba moramo krenuti od geopolitike.
Ukrajina se nalazi između Rusije i Zapada. Rusija i zapad imali su u planu staviti Ukrajinu pod svoju kontrolu te je uključiti u svoju geopolitičku sferu utjecaja.
U mojim ranijim postovima sam pisao da će Ukrajina nestati ako bude prisiljena birati između Rusije i Zapada. Upravo se to sada dešava i zato Ukrajina plaća visoku cijenu.
Sami Ukrajinski narod je podijeljen. Stanovnici zapadne Ukrajine blago rečeno ne vole Ruse i žele Ukrajinu u EU dok su s druge strane stanovnici Istočne Ukrajine tradicionalno proruski orijentirani.
Zapad i Rusija su to obilato koristili te podupirali snage koje se zalažu za njihove geopolitičke ciljeve.
Dok je zapad podržavao Jacenjuka i Klička, Putin je podržavao Janukovića.
Revolucija na Maidanu je trebala biti velika pobjeda prozapadnih snaga i njihovi sponzora u Ukrajini te u isto vrijeme veliki šamar Putinu i njegovim ambicijama da Ukrajinu priključi Euroazijskoj uniji.
Putin jednostavno sebi nije mogao dozvoliti poraz u vlastitom dvorištu te je odlučio žestoko uzvratiti.
Putin je podcrtao crvenu liniju ispod koje on ne ide te ispod koje je interese Rusije spreman braniti vojnom silom. Ta crvena linija je svakako sprječavanje daljnjeg širenja NATO pakta prema Ruskim granicama.
Rusija je zato brzo odgovorila na prozapadni državni udar te zauzela Krim kao strateški najvažnije područje Ukrajine. Time je osiguran opstanak Crnomorske flote i neizravna kontrola crnog mora.
Nakon toga Putin je odlučio iskoristiti proruske stanovnike u Ukrajini kako bi preko njih zadržao neizravnu kontrolu nad Ukrajinom.
Naoružani vojnici zauzeli su gradove u istočnoj Ukrajini a Ukrajinska vojska i nacionalna garda pokrenule su veliku ofenzivu s ciljem vraćanja zauzetih gradova.
Zapad je uveo sankcije i na taj način pokušao zastrašiti Putina te pokazati odlučnost prema Ruskom režimu. Zapad je tražio da Rusija prestane slati oružje i opremu proruskim snagama na istoku te da dozvoli njihov vojni poraz. Drugim riječima tražili su da se Putin zadovolji Krimom i da pusti ostatak Ukrajine zapadu.
No ovdje se Zapad prevario. Putin je pokazao da je spreman na sukob sa zapadom te je nastavio s svojom politikom podrške proruskim skupinama.
Time je doveo zapad a posebno Europu i Njemačku pod veliki pritisak.
23. Kolovoza Merkel je posjetila Ukrajinu te dala nekoliko zanimljivih izjava.
Zatražila je od Putina da se prestane miješati u unutarnje stvari Ukrajine te da prestane slati oružje i borce proruskim snagama u Ukrajini.
No u isto vrijeme je zatražila od Poroshenka da uvaži interese istoka zemlje te pristane na decentralizaciju Ukrajine.
Na isti dan kad je Merkel posjetila Ukrajinu jedan je Njemački ministar izjavio da je federalizacija zemlje potencijalno rješenje krize u Ukrajini. Iz ovih izjava da se odgonetnuti smjer Njemačke vanjske politike prema Ukrajinskoj krizi. S jedne strane Merkel vrši pritisaka na Rusiju da smanji svoje zahtjeve a s druge traži od Ukrajine da popusti Rusiji i Putinu te prestane s vojnom ofanzivom.
Tri dana poslije u Minsku su se sastali Putin i Poroshenko te su razgovarali o mogućem primirju. ( sastanak je rezultat Njemačke diplomatske ofenzive )
Nije postignut nikakav dogovor ali su se strane načelno složile o nastavku pregovora i potrebi mirnog rješavanja sukoba.
Nakon pregovora pokrenuta je proruska ofenziva. Jasno je da time Putin šalje poruku poroshenku da neće dozvoliti vojni poraz pobunjenika na istoku Ukrajine.
Pretpostavimo da je u Minsku Poroshenko odbio Putinove prijedloge za rješavanje krize i da je računao s vojnom pobjedom na terenu. Dakle ofenzivom Putin pokušava prisiliti Poroshenka na ustupke koji bi značili okončanje rata.
Poroshenko nema previše izbora. Njegova politika ovisi o količini podrške zapadnih zemalja stoga nije ni čudno da stalno poziva zapad da uvede jače sankcije Rusiji.
Premijer Jacenjuk je zatražio ulazak Ukrajine u NATO pakt. Nema sumnje da je to očajnički potez sličan onom koji je napravio Srpski premijer Milošević kad je u trenutku sukoba s NATO paktom tražio da se Srbija ujedini s Ruskom federacijom.
Rasplet krize.
Teško predviđati kako će završiti sukob u Ukrajini i koje će posljedice ostaviti iza sebe. Pretpostavljam da geopolitička situacija u Europi i svijetu više neće biti ista.
Nekoliko je potencijalni scenarija rješavanja Ukrajinske krize.
Istočna Ukrajina mogla bi postati nešto poput Gorskog Karabaha to jest nepriznati teritoriji koji se službeno nalazi u Ukrajini a stvarno je kontroliran od Ruske federacije i proruskih snaga. ( Na taj način to bi postalo novo zatvoreno žarište koje bi svakog trena opet moglo eksplodirati )
Postoji mogućnost da se zapad i Rusija dogovore oko federalizacije Ukrajine i da Ukrajina bude neutralna tampon zona između zapada i Rusije te se obvezuje na neku vrstu neutralnosti. ( Trenutno najbolje rješenje za Ukrajinu. Putin bi vjerojatno pristao na ovakvo rješenje a ni Europa ne bi imala ništa protiv, problem je što se s time ne slažu SAD i Ukrajinska vlada zato što žele poraz proruskih snaga. )
Mala je vjerojatnost da će Ukrajinske snage vojno slomiti pobunu ili da će Putin kleknuti pod pritiskom zapada. Isto tako mala je vjerojatnost da će Rusija pripojiti Donbas kao što je to učinila s Krimom. Da je Putin to želio on bi to već i učinio.
Sukob oko Ukrajine odrazit će se na cijeli svjetski geopolitički poredak.
Pobijedi li Putin to će i službeno značiti kraj Unipolarnog svijeta i završetak zapadne dominacije planetom. Druge zemlje koje imaju sukobe s zapadom u prvom redu Kina, zatim ostale regionalne sile kao što su Indija, Brazil, Iran ili Turska sigurno s velikim zanimanjem promatraju sukob oko Ukrajine da vide koliko je zapad stvarno odlučan i jak.
Dali je Putin odabrao pravo vrijem? Dali je sukob u Ukrajini Putinova najveća greška koja će ga skupo stajati ili je to zapravo kraj unipolarnog svijeta i službeni završetak jedne ere koju je obilježila potpuna dominacija SAD i njegovih Europski saveznika.
Odgovore na ova pitanja dat će nam skora budućnost.
četvrtak, 21.08.2014.
Kapitalizam i pravednost
Bez obzira na naš osobni stav prema kapitalizmu i bez obzira volimo ga ili ne kapitalizam je naša realnost.
Ni najveći kritičari kapitalizma ne mogu osporiti da je kapitalizam zaslužan za veliki gospodarski i tehnološki napredak kakav nije zabilježen nikad u povijesti.
Kapitalizam je iz potpunog siromaštva izvukao na stotine milijuna ljudi te im omogućio relativno stabilan i lagodan život.
No sve ove zasluge ne znače uopće da je kapitalizam pravedan sustav.
U isto vrijeme kapitalizam je uništio okoliš, uništio pojedine kulture pa i narode te stvorio ogromne razlike u bogatstvu između malobrojne elite i ostalog naroda.
Kapitalizam je oduvijek praćen zvijerskim ratovima i sukobima te surovom eksploatacijom radne snage.
Sve to dovelo je do toga da se danas često postavlja pitanje o pravednosti i ispravnosti kapitalizma te njegovoj mogućnosti da osigura društveni napredak.
Odgovoriti na pitanje da li je kapitalizam pravedan nije lako.
Prvo je problem što ne postoji univerzalna pravednost. Ono što je pravedno za jednog pojedinca ili grupu ne znači da je pravedno za drugog pojedinca ili grupu.
Tako je isto i s pitanjem pravednosti kapitalizma. Kritičari imaju svoj stav a pristalice svoj.
Pristalice kapitalizma na pravednost gledaju kao na mogućnost slobodnog pristupa tržištu.
Dakle za njih je pravednost slobodan pristup tržištu a od pojedinca i njegovih sposobnosti zavisi kako će on to iskoristiti.
Činjenicu da svi nemaju istu početnu poziciju i jednak pristup resursima kao što su kapital i obrazovanje ( utjecaj nasljedstva) objašnjavaju prirodnom neravnopravnošću koju je nemoguće potpuno ukloniti a koja nije tolika da se na tržištu ne bi dala ispraviti.
Kao primjer navode veliki broj poslovno uspješni ljudi koji nisu rođeni u bogatim obiteljima.
S druge strane kritičari kapitalizma kao najveću nepravdu sustava ističu veliku razliku u materijalnom bogatstvu između malobrojne bogate elite i ostalog naroda. Kritičari ističu da tržište nikako nije slobodno već da velike korporacije i financijske institucije svojim utjecajem na politiku kroje zakone i propise koji su isključivo u njihovom interesu što na kraju i dovodi do velikog nesrazmjera između bogatih i siromašnih.
Veliki broj kritičara tvrdi da je sama bit kapitalizma nepravedna. Naime kapitalizam počiva na prisvajanju viška vrijednosti tuđeg rada. U prijevodu poslodavac eksploatira radnika.
S tog aspekta nemoguće je govoriti o pravednosti kapitalizma.
Objektivno kapitalizam nije pravedan ali daje mogućnost pojedincu da uz svoje sposobnosti rad i trud bude uspješan bez obzira na startnu poziciju.
Uvijek ostaje nepravedna činjenica da kapitalizam počiva na izrabljivanju i prisvajanju viška vrijednosti radnika od strane poslodavca.
Humanizacija kapitalizma
Ako na temelju gore izloženoga zaključimo da je kapitalizam nepravedan sustav onda mu moramo naći alternativu ili naći način kako ga učiniti pravednijim i svima prihvatljivijim.
Nakon propasti komunizma postalo je jasno da prava alternativa kapitalizmu trenutno ne postoji.
Dakle ostaje nam raditi na tome da kapitalizam učinimo što pravednijim i humanijim sustavom
Jedna od najvećih snaga kapitalizma je njegova velika fleksibilnost te mogućnost da se prilagodi zahtjevima vremena u kojem se nalazi.
Kapitalizam je preživio prvi i drugi svjetski rat, veliku depresiju te nema razloga sumnjati da neće i ovu trenutnu krizu.
Pritom se kapitalizam uvijek prilagođavao zahtjevima vremena u kome se nalazio. Npr nakon drugog svjetskog rata kapitalizmu je zaprijetio komunizam a narod je otvoreno tražio velika socijalna i ekonomska prava. Kapitalizam se svemu tome brzo prilagodio i to na načina da je uspostavljenja socijaldemokracija. Dakle kapitalizam se tada humanizirao i uspješno odgovorio na zahtjeve vremena u kojem se nalazio.
Nema sumnje da će kapitalizam preživjeti i ovu trenutnu krizu, samo je pitanje u kojem smjeru će se kretati i na koje načine će se prilagoditi zahtjevima vremena i naroda.
Politika smanjivanja radnih i socijalnih prava je samo privremeni odgovor na krizu koji neće dati nikakve rezultate niti će riješiti probleme vremena u kojem živimo.
Povijest nas uči da nakon destruktivne slijedi progresivna politika.
Napredak društva može se usporiti ali ne i u potpunosti zaustaviti.
Dakle nakon propasti politike štednje slijedi nova humanizacija kapitalizma i progresivni pokreti koji će donijeti novi iskorak u poštivanju ljudski socijalnih i ekonomski prava.
Kao što rekoh napredak društva se ne može zaustaviti.
Oznake: kapitalizam, pravda, pravednost
ponedjeljak, 18.08.2014.
Nema Rusa na Jadranu
Kao sezonac već više godina radim u jednom malom turističkom mjestu na plavom Jadranu.
Dakle isto mjesto, isti posao, ista plaža.
Tijekom sezona upoznao sam mnogo turista koji svake godine dolaze na naš Jadran. Ima ih mnogo zanimljivih i interesantnih ali jedan ruski par će mi zauvijek ostati u sjećanju.
Par već više sezona dolazi na Jadran. Radi se o curi i dečku u kasnim dvadesetim. Osim što su jako imućni i lijepi ostali su mi u sjećanju zbog svojih pogleda na svijet, društvo, vezu i seks.
Par ima svoj dogovor a to znači da tijekom godine nema varanja i šaranja, ali zato za vrijeme odmora daju jedno drugom potpuno slobodu te mogu slobodno varati i šarati do mile volje.
Dakle cura i dečko ljetuju zajedno ali se mogu "ispucati" do mile volje s kim i koliko žele bez da to utječe na njihovu daljnju vezu.
Za Ruskinju pouzdano znam da se "ispucala" za rusa ne mogu garantirati.
Inače par bi došao početkom osmog mjeseca te se zadržavao na Jadranu petnaestak dana. Kako je prošla Gospa a još nisu došli pretpostavljam da ove godine neće gostovati na Jadranu.
Dali im je dosadila Hrvatska, ili su pak u pitanju vize i sankcije EU prema Rusiji, to izgleda neću saznati.
Uglavnom
Nema Rusa na Jadranu.
Pozdrav s Jadrana.
Nakon sezone opet se vraćam političkim temama.
| < | kolovoz, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Listopad 2015 (1)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (3)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (3)
Srpanj 2014 (1)
Lipanj 2014 (5)
Svibanj 2014 (5)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (11)
Veljača 2014 (14)
Siječanj 2014 (7)
Prosinac 2013 (5)
Studeni 2013 (6)
Listopad 2013 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Biznis je za poštene,
a politka za plemenite.
Blog o politici, ekonomiji, društvu i društvenim znanostima.