Hrvatska numizmatika

Osnovni podaci o "frizaticima"

Basic Data About Freisach Denars
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Srednjevjekovni srebrni dinari, koji su bili kovani od početka 12. stoljeća do sredine 13. na slovenskom području (u Koruškoj, Kranjskoj i Štajerskoj) općenito su poznati pod imenom "frizatici" ili "frizatičiki pfenizi". Ovaj naziv ima izvor od grada Friesach (slovenski Breže) u Koruškoj. Grad je bio u ono vrijeme posjed salzburških nadbiskupa. Tamo je nadbiskup Konrad (1124-1147) prvi kovao lijepe velike srebrne dinare, koji su postali više od 100 godina omiljeno platežno sredstvo.

Nakon smrti Konrada kovali su frizatike nadbiskupi Eberhard I. i Adalbert do godine 1200. Oni su emitirali u velikim količinama najpoznatiju tipu frizatičkog novca, na kojem je sprijeda poprsje nadbiskupa sa biskupskim štapom i otvorenom knjigom te natpisom ERIACENSIS, a na zadku (drugoj strani) pročelje crkve sa dva zvonika. Najveći procvat kovanja frizatika je bio pod nadbiskupom Eberhardom II. (1200-1246).

Brzo nakon početka kovanja frizatika u Brežama, oko godine 1150, počeli su po uzoru na frizatike kovati dinare koruški vojvode u Št. Vidu (St. Veit an der Glan) i u Velikovcu (Volkermarkt), bamberški biskupi u Beljaku (Villach) te u Grebinju (Griffen). Rano su počeli imitirati frizatike i u susednjim zemljama: u Hrvatskoj (hrvatski "frizatici'') u Mađarskoj, aquilejski biskupi u Aquilei i gorički grofovi u Lienzu.

Početkom 13. stoljeća su se počele otvarati takozvane "granične kovnice" u Kranjskoj i u Štajerskoj. U onim vremenima su naime po slovenskoj zemlji vodili trgovački putevi iz alpskih krajeva prema Hrvatskoj i Madžarskoj. Trgovačko platežno sredstvo je bilo uglavnom venecijanski i aquilejski novac, što se nije svidjelo feudalcima, koji su imali posjede na slovenskoj zemlji (Koruškoj, Kranjskoj i Štajerskoj). To su bili tuđi rodovi Andechs-Meran, Babenberg i Spanheim te salzburški nadbiskup Eberhard II. Oni su početkom 13. stoljeća osnovali pomenute "granične kovnice" u kojima su kovali dinare po frizatičkom uzorku za potrebe trgovine sa Hrvatskom i Mađarskom.

Na priloženoj karti vidljiv je položaj osnovnih kovnica frizatika u Koruškoj i "graničnih kovnica" uz rijeku Dravu, Savu i donji dio Krke. Uz slovenske nazive gradova su dodani njemački, jer su kadkada na novcima tako napisani.

Koruška
1) Breže (Friesach), kovali salzburški nadbiskupi
2) Št. Vid na Glini (St.Veit) kovali koruški vojvode Spanheim
3) Beljak (Villach) kovali bamberški biskupi
4) Velikovec (Voelkermarkt) kovali koruški vojvode
5) Grebinj (Griffen) kovali bamberški biskupi

Kranjska
1) Kamnik (Stain) kovali feudalci Spanheim i Babenberg
2) Ljubljana (Laibach) kovali feudalci Spanheim
3) Slovenjgradec (Windischgraz) kovali feudalci Andechs-Meran
4) Otok (Gutenwert) kovali feudalci Andechs-Meran i Babenberg
5) Kostanjevica (Landestrost) kovali feudalci Spanheim i česki kralj Otokar II.
6) Brežice (Rann) kovao nadbiskup Eberhard II.
7) Čatež (Tschatssch) pomoćna kovnica Brežica, poznajemo samo jednu tipu novca iz ove kovnice (Baumgarrner br. 98)
8) Rajhenburg, pomoćina kovnica Brežica
9) Sv. Križ (HI. Kreuz ill Santa Crus) kovali feudalci Spanheim.

Štajerska
1) Ptuj (Pettau) kovali zajednički nadbiskup Eberhard II. i vojvoda Leopold VI Babenberški.

U vezi naziva Otok (Gutenwert) treba napomenuti slijedeće: U svim starijim stručnim radovima naziva se Gutenwert-Otok pogrešno Hrvatski brod. Najnovija istraživanja su dokazala, da je srednjevjekovni grad Otok (Gutenwert) bio na poluotoku na Krki te su ga Turci u 15. stoljeću sasma uništili. Tom prilikom se je gradska opština uništenog Otoka preselila u Hrvatski brod na drugoj strani Krke, a novac nakon toga nisu više kovali. Novci Otoka (Gutenwerta) koje poznajemo bili su svi kovani početkom 13. stoljeća u tom gradu, kad je bio još u cvatu.