Marketing
Osnovni podaci o "frizaticima"
Basic Data About Freisach Denars
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Srednjevjekovni srebrni dinari, koji su bili kovani od početka 12. stoljeća do sredine 13. na slovenskom području (u Koruškoj, Kranjskoj i Štajerskoj) općenito su poznati pod imenom "frizatici" ili "frizatičiki pfenizi". Ovaj naziv ima izvor od grada Friesach (slovenski Breže) u Koruškoj. Grad je bio u ono vrijeme posjed salzburških nadbiskupa. Tamo je nadbiskup Konrad (1124-1147) prvi kovao lijepe velike srebrne dinare, koji su postali više od 100 godina omiljeno platežno sredstvo.
Nakon smrti Konrada kovali su frizatike nadbiskupi Eberhard I. i Adalbert do godine 1200. Oni su emitirali u velikim količinama najpoznatiju tipu frizatičkog novca, na kojem je sprijeda poprsje nadbiskupa sa biskupskim štapom i otvorenom knjigom te natpisom ERIACENSIS, a na zadku (drugoj strani) pročelje crkve sa dva zvonika. Najveći procvat kovanja frizatika je bio pod nadbiskupom Eberhardom II. (1200-1246).
Brzo nakon početka kovanja frizatika u Brežama, oko godine 1150, počeli su po uzoru na frizatike kovati dinare koruški vojvode u Št. Vidu (St. Veit an der Glan) i u Velikovcu (Volkermarkt), bamberški biskupi u Beljaku (Villach) te u Grebinju (Griffen). Rano su počeli imitirati frizatike i u susednjim zemljama: u Hrvatskoj (hrvatski "frizatici'') u Mađarskoj, aquilejski biskupi u Aquilei i gorički grofovi u Lienzu.
Početkom 13. stoljeća su se počele otvarati takozvane "granične kovnice" u Kranjskoj i u Štajerskoj. U onim vremenima su naime po slovenskoj zemlji vodili trgovački putevi iz alpskih krajeva prema Hrvatskoj i Madžarskoj. Trgovačko platežno sredstvo je bilo uglavnom venecijanski i aquilejski novac, što se nije svidjelo feudalcima, koji su imali posjede na slovenskoj zemlji (Koruškoj, Kranjskoj i Štajerskoj). To su bili tuđi rodovi Andechs-Meran, Babenberg i Spanheim te salzburški nadbiskup Eberhard II. Oni su početkom 13. stoljeća osnovali pomenute "granične kovnice" u kojima su kovali dinare po frizatičkom uzorku za potrebe trgovine sa Hrvatskom i Mađarskom.
Na priloženoj karti vidljiv je položaj osnovnih kovnica frizatika u Koruškoj i "graničnih kovnica" uz rijeku Dravu, Savu i donji dio Krke. Uz slovenske nazive gradova su dodani njemački, jer su kadkada na novcima tako napisani.
Koruška
1) Breže (Friesach), kovali salzburški nadbiskupi
2) Št. Vid na Glini (St.Veit) kovali koruški vojvode Spanheim
3) Beljak (Villach) kovali bamberški biskupi
4) Velikovec (Voelkermarkt) kovali koruški vojvode
5) Grebinj (Griffen) kovali bamberški biskupi
Kranjska
1) Kamnik (Stain) kovali feudalci Spanheim i Babenberg
2) Ljubljana (Laibach) kovali feudalci Spanheim
3) Slovenjgradec (Windischgraz) kovali feudalci Andechs-Meran
4) Otok (Gutenwert) kovali feudalci Andechs-Meran i Babenberg
5) Kostanjevica (Landestrost) kovali feudalci Spanheim i česki kralj Otokar II.
6) Brežice (Rann) kovao nadbiskup Eberhard II.
7) Čatež (Tschatssch) pomoćna kovnica Brežica, poznajemo samo jednu tipu novca iz ove kovnice (Baumgarrner br. 98)
8) Rajhenburg, pomoćina kovnica Brežica
9) Sv. Križ (HI. Kreuz ill Santa Crus) kovali feudalci Spanheim.
Štajerska
1) Ptuj (Pettau) kovali zajednički nadbiskup Eberhard II. i vojvoda Leopold VI Babenberški.
U vezi naziva Otok (Gutenwert) treba napomenuti slijedeće: U svim starijim stručnim radovima naziva se Gutenwert-Otok pogrešno Hrvatski brod. Najnovija istraživanja su dokazala, da je srednjevjekovni grad Otok (Gutenwert) bio na poluotoku na Krki te su ga Turci u 15. stoljeću sasma uništili. Tom prilikom se je gradska opština uništenog Otoka preselila u Hrvatski brod na drugoj strani Krke, a novac nakon toga nisu više kovali. Novci Otoka (Gutenwerta) koje poznajemo bili su svi kovani početkom 13. stoljeća u tom gradu, kad je bio još u cvatu.
Nekoliko najznačajnijih tipova frizatičkog novca
Breže, za vreme Eberharda I. i Adalberts, pre god. 1200 (Najpoznatiji tip frizatika)
Breže, Eberhard II. (1200-1246)
Št.Vid ob Glini, Hermann (1161-1181)
Št.Vid ob Glini, Bernhard Spanheim (1202-1256)
Beljak, bamberški biskup Otto II. (1177-1196)
Velikovec, kralj Otokar II. brakteat (1270-1276)
Kamnik, Henrik IV. (1205-1228)
Ljubljana, Bernhard (1202-1258) kovan po akvilejskom uzorku
Slovenjgradec, Henrik IV. (1204-1228)
Kostanjevice, Bernhard (1202-1258)
Otok, Babenberžani (1229-1246)
Otok, sa natpisom GUTENVVERT
Brežice, Eberhard II. (1200-1246)
Ptuj, Leopold VI. i Eberhard II. (oko 1220)
Hrvatski frizatik hercega Andrije II. (1205-1235)
Akvilejske imitacije frizaškog tipa Biskup Gottfried (1182-1194) Na knjizi kojeg drži biskup na desnom novcu ima natpis GOTI
Mongolski napad na Madžarsku, godine 1241, koji je za dugi niz godina posve uništio tu državu, te onda nastojanja kralja Bele da sredi novčane prilike, učinile su kraj trgovini i "Graničnim kovnicama". Kad je trgovina sa Madžarskom opet oživila, našla je druge puteve, a ulogu frizatika je preuzeo bečki filir.
U poslednje vreme osjeća se porast interesa sabirača za frizatike. Tome su pridonijeli veliki nalazi tih dinara kod Zrenjanina, kod Gajevog sela u Bosni, najnoviji u Hrvatskom Zagorju. Sabiranje novca frizatičkog tipa nije lako. Ima mnogo tipova i bezbroj varijanata. Komadi iz hrvatskih i madžarsklh nalaza, koji su bili zakopani većinom kod navala Mongola godine 1241, slabo su iskovani, obrezani, teško je naći među njima jedan lijepi i čitki komad. A sabirač, koji zavoli to područje, može naći u tome mnogo zadovoIjstva. Baš velika količina tipova i varijanata, interesantni natpisi i srednjevjekovna simbolika su ono, što privlači. Treba svakako imati stručnu literaturu. Najvažniji su slijedeći radovi:
1) Arnold Luschin: Friesacher Pfennige, Numismatische Zeitschrift, Wien, 1923
2) Egon Baumgartner: Das Eriacensis-Gepraege und seine Beischlaege, Num,Zeitschrift, Wien, 1935
3) Egon Baumgartner: Die Bluetezeit der Friesacher Pfennige, Numismatische Zeitschrift, Wien, 1949, svezak 73
4) Egon Baumgartner: Die Friesacher Grenzmuenzung, Num. Zeitschrift, Wien, 1959, svezak 78
5) Egon Baumgartner: Die Friesacher Grenzlandmuenzung, Num. Zeitschrift, Wien, 1961, svezak 79
6) Wflhelm Fritsch: Anhang zu E. Baumgartner "Die Bluetzeit der Friesacher Pfennige" Num. Zeitschrift, Wien 1961, svezak 79
7) D.M.Metcalf: The Coinage of South Germany in the Thirteenth Century, Spink + Son LTD, London,1961
Autor: Albin Pogačnik, Kranj
Izvor: Bilten, glasnik HND, br. 24, Zagreb 1973.
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr
111
Post je objavljen 12.01.2013. u 19:03 sati.