|
|
četvrtak, 26.07.2007.
Stari brojevi časopisa "dinar"
 Srpsko numizmatičko društvo na svojoj internet stranici (www.snd.org.yu) redovito objavljuje svoj časopis "dinar" u PDF formatu. No kako je moguće skinuti samo posljednji broj časopisa, ovdje donosimo sve brojeve koji su dosad objavljeni na stranici SND-a (od 21 do 28):
br. 21 - 2003.g. (7,75 MB)
br. 22 - 2004.g. (6,09 MB)
br. 23 - 2004.g. (7,28 MB)
br. 24 - 2005.g. (11,5 MB)
br. 25 - 2005.g. (6,23 MB)
br. 26 - 2006.g. (24,6 MB)
br. 27 - 2006.g. (8,97 MB)
br. 28 - 2007.g. (21,0 MB)
Svi brojevi nalaze se u PDF formatu i kompresirani su u RAR datoteke (za dekompresiju je potreban WinRAR arhiver).
Datoteke se nalaze na Rapidshare.com i za skidanje je potrebno učiniti sljedeće:
U prikazanom izborniku kliknuti na "FREE".
U prazno polje utipkati prikazane brojeve i/ili slova i kliknuti na "DOWNLOAD".
Rapidshare.com ne dozvoljava istovremeno ili uzastopno skidanje (mora proteći barem 1 sat između dva skidanja), ali tome možete doskočiti tako da nakon svakog skidanja prekinete vezu i ponovno se spojite na internet i skinete sljedeću datoteku.
Izvor: www.snd.org.yu
Ključne riječi: numizmatika, časopis, dinar, Srpsko numizmatičko društvo, stari brojevi
Keywords: numismatics, magazine, dinar, Serbian numismatic society, old numbers
|
- 23:53 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 23.07.2007.
O prvom makedonskom papirnom novcu
Ovaj tekst motiviran je prvenstveno željom da široj javnosti pruži informacije o prvom makedonskom paprinom novcu izdanom tijekom 1944, godine. Novčanice o kojima će se u ovom tekstu govoriti vrlo su rijetke, a informacije o njima gotovo da i nema. Neke od činjenica bit će navedene prvi put u području notafilije no potrebno je dodatno istraživanje da bi se stvorila cjelokupna slika o tome kako su emitirane i rabljene te novčanice.
Makedonija (autori teksta govore o današnjoj Republici Makedoniji) prije Drugog svjetskog rata bila je u sastavu Turske (do 1913.), Srbije (1913.-1915.), Bugarske (1915.-1918.) i Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije (u sastavu Srbije 1918.-1929. i u sastavu Vardarske banovine 1929.-1941.). U svakom od navedenih razdoblja u Makedoniji je rabljen novac one države u sastavu koje se ona tada nalazila.
Neposredno nakon Prvog svjetskog rata provedeno je pečatiranje bugarskih, austrougarskih i njemačkih novčanica tada važećim pečatima kotara (srezova), okruga, štedionica itd. Na tim je pečatima često bilo navedeno i ime grada u kojem je pečatiranje bilo izvršeno. Pečatiranje je obavljano i u makedonskim gradovima pa stoga postoje novčanice koje nose pečate s imenima makedonskih gradova. Bez obzira gdje je pečatiranje obavljeno, navedene novčanice bile su službeno sredstvo plaćanja na cijelom području Kraljevine SHS i ne mogu se držati lokalnim, gradskim ili teritorijalnim novcem. Stoga se, bugarske, austrougarske i njemačke novčanice iz razdoblja Prvog svjetskog rata koje nose pečate s imenima makedonskih gradova, prema mišljenju autora, ne mogu držati makedonskim novcem, nego novcem s makedonskim obilježjima. Navodimo da je ovo mišljenje autora i ne mora biti općenito prihvaćeno.
Vidi cijeli članak.
Autori: dr.sc. Branko Glišić, Kostadin Hristov
Izvor: Obol, br. 58, Zagreb, 2006.
Ključne riječi: numizmatika, papirni novac, Makedonija, drugi svjetski rat, lev, 1944.
Keywords: numismatics, banknotes, Macedonia, WWII, lev, 1944
|
- 15:07 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
petak, 20.07.2007.
O nostrifikaciji novčanica Austrougarske banke u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
 Nakon razdruženja Austro-Ugarske Monarhije poslije 29. 10. 1918., novčanice Austrougarske banke zadržale su se u kolanju u državama nasljednicama i dalje, u Kraljevstvu SHS neke čak do 1922.
U siječnju 1919. Kraljevstvo SHS obavlja prvu nostrifikaciju zatečenih novčanica, propisujući ovjeru samo onih novčanica emitiranih do 1916. godine, ali ne i kasnija izdanja. Nostrifikacija je obavljena neorganizirano, pa je ovjeren i dio novčanica nepredviđenih za ovjeru, već povučenih iz kolanja ili emitiranih i poslije 1916. Stoga je studenome 1919. obavljena i druga nostrifikacija, znatno organiziranija, te su tada sve ovjerene, a za to prvom nostrifikacijom nepredviđene novčanice povučene iz kolanja. Istodobno je administrativnim državnim odlukama krunska novčanica znatno devalvirana u odnosu na srbijanski dinar, unatoč činjenici stoje iznos ovjerenih novčanica u kolanju ostao gotovo isti, a iznos novčanica srbijanskog dinara u kolanju više je nego udvostručen.
Vidi cijeli članak.
Autor: Ivan Škrabo
Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 59, Zagreb, 2006.
Ključne riječi: numizmatika, papirni novac, Austro-Ugarska, Kraljevina SHS, krune, nostrifikacija
Keywords: numismatics, banknotes, Austria-Hungary, Kingdom of SCS, kronen, nostrification
|
- 15:11 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 16.07.2007.
Drijantila - carica suvladarica ili samo supruga cara uzurpatora Regalijana
 Ovim se radom hoće dokazati da je Drijantila bila suvladarica Regalijanova, a ne samo njegova žena.
Njezina kraća biografija temelji se na spisima i kronikama starih rimskih povjesničara, kroničara i analista te na novovjekoj, uglavnom numizmatičkoj literaturi, od koje je najpreciznija i najopširnija Goeblova studija.
Još nije objavljen niti jedan rad koji bi se bavio isključivo tim pitanjem.
Stoga sam problem pokušao riješiti uglavnom samo na temelju numizmatičkog materijala.
Služio sam se kvantitativnom i kvalitativnom analizom svih 60 poznatih primjeraka suvladarskog "carskog' bračnog para.
Glavni zaključci temelje se na ovim činjenicama: 1. Više je Drijantilinih antoninijana nego Regalijanovih antoninijana, 2. Na svim svjetovno-medijskim reversima legenda završava s AVGG kao kraticom za augustorum, 3. "Nabožna" legenda na reversima Drijantilinih moneta posvećena je jedino božici Junoni, 4. Postoji antoninijan kojemu je revers otkovan istom matricom i za Regalijana i za Drijantilu, 5. Na reversu je otkovan, dosta rijedak, prikaz oboje iz bračnoga para kako se drže za ruke.
Vidi cijeli članak.
Autor: Ladislav Korčmaroš
Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 57, Zagreb, 2004.
Ključne riječi: numizmatika, kovani novac, antika, Drijantila, Regalijan
Keywords: numismatics, coins, antic, Driantilla, Regalian
|
- 19:52 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
srijeda, 11.07.2007.
Na kovanici od 5 lipa nije hrast lužnjak?
Botanička dvojba: sumnja se da je na hrvatskom novcu prikazano krivo drvo.
Na poleđini kovanice od pet lipa prikazan je znameniti slavonski hrast lužnjak, ili bi barem trebao biti jer tako piše, no po nekim elementima upitno je je li akademski kipar Kuzma Kovačić, koji je izradio sve hrvatske kovanice, najpreciznije prikazao tu vrstu hrasta.
Naime, Večernjakova čitateljica, koja se očito dobro razumije u botaniku, poslala nam je mail u kojem tvrdi da djelo Kuzme Kovačića s kovanice ne prikazuje hrast lužnjak, nego kitnjak. Odgovor na pitanje jesmo li još od 1993. godine, otkad je ta kovanica u optjecaju, u zabludi, potražili smo u Botaničkom zavodu zagrebačkog PMF-a.
Stručnjak u nedoumici
Donji žirovi s prikaza na kovanici doista više nalikuju na plod hrasta kitnjaka nego lužnjaka analizirao je kovanicu pod povećalom dr. botanike Miško Plazibat. Točno se vidi razlika između gornjih plodova s grane na kovanici koji imaju peteljku i nisu skupni, što odgovara hrastu lužnjaku, no donji su skupni i bez peteljke, što doista jest obilježje hrasta kitnjaka kazao je dr. Plazibat.
Umjetnička perspektiva
Ipak, dr. Plazibat ne bi rekao da je hrast lužnjak na kovanici pogrešno prikazan:
Znanost se problematikom hrasta bavi već stotinu godina i još nisu pronađeni svi odgovori.
Teško je ustvrditi je li na kovanici prikazan lužnjak, čiji žirovi rastu na zasebnim grančicama. Kod kitnjaka žirovi doista rastu na grani na kojoj i lišće, baš kao što izgledaju donji žirovi na kovanici. No umjetnik je možda žirove lužnjaka prikazao "u perspektivi".
Autor: Ivan Živković
Izvor: www.vecernji.hr / Yahoo grupa "Hrvatska numizmatika"
Ključne riječi: numizmatika, kovani novac, Hrvatska, 5 lipa, hrast lužnjak, quercus robur
Keywords: numismatics, coins, Croatia, 5 lipa, oak, quercus robur
|
- 19:20 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
subota, 07.07.2007.
Raznolikosti kod probnih otkova Nezavisne Države Hrvatske iz 1941. godine
 U broju 47 "Obola" od listopada 1995. godine(str. 12, 13, 14) pisao sam o pronađenim izvornim odljevima od bronce iz 1941. godine prijedloga lica i naličja za odkove od 25 i 50 banica i lica prijedloga za odkove od 2 i 500 kuna našeg velikana male plastike Ive Kerdića.
Na temelju spoznaja dostupnih mi probnih kovanaca NDH s godinom oznake 1943. i pronađenih izvornih odljeva držim, da danas 55 godina poslije postoji malo vjerojatnosti o pronalaženju nekih novih saznanja i argumenata za ista s toga područja. No, nikad se ne zna ...
Iz takvog zaključivanja pokušati ću komparativno obraditi sve dostupne mi probne otkove VREMENSKIM SLIJEDOM.
Pod brojem 1159 od 25. rujna 1942. godine izašla je ZAKONSKA UREDBA O IZDAVANJU SITNOG NOVCA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE, kojom se državni rizničar ovlašćuje dati kovati sitni kovani novac i staviti ga u kolanje. Istom ZAKONSKOM ODREDBOM ovlašćuje se državno rizničar da privremeno dok ne budu u kolanju dovoljne količine sitnog kovanog novca, može staviti u kolanje sitni papirni novac od 5, 2, 1,0.50 i 0.25 kuna. Vidi cijeli članak.
Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol - glasilo HND, br. 48, Zagreb, 1996.
Ključne riječi: numizmatika, kovani novac, Nezavisna Država Hrvatska, probni otkovi, raznolikosti
Keywords: numismatics, coins, Independent State of Croatia, trial strikes, differences
|
- 21:33 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
