Nastavak (cijelu priču možete skinuti OVDJE)
... Marxu je djevojka pokazala grudi...
Poglavlje treće
Zbunjenost nije mogao sakriti niti kroz bradu, drhtećom joj se rukom potpisao i zatražio da ode nasamo. Cijelo je vrijeme razmišljao o toj djevojci, satima... Već je pao mrak, mnoštvo se razišlo, Engels i Helga su u sobi do njegove ordinirali, a on je morao zapaliti cigaretu van malog, ali simpatičnog hotela na svega dva kata.
Čim je stao na prag ugledao ju je! Tako neiskvarena, blago rumenih obraza, plave kose i plavih očiju. Išla je prema njemu, a on je ponovno drhtao, nije znao što bi.
- Do..br..
- Bok.
Prekinula je njegovo zamuckivanje.
- Ja sam Helena i jako mi se svidjelo što pričate, pratila sam vas i prije, brat mi je mnogo pričao o predavanjima koje ste održavali na njegovom fakultetu.
- Hmmm, da, da.. Jako je bitno da ljudi shvate bit problema koji ih prate i srežu ih u korijenu. To je..
- Hoćete li mi molim vas sve to detaljnije ispričati unutra, malo je hladno, a i ponijela sam vina.
Prekinula ga je riječima od kojih je Karl ponovno zadrhtao, ali srećom Helena je sve izvela sama, primila ga je za ruku i uputili su se u njegovu sobu. Naravno, nije stigao niti progovoriti o svojim idejama u detalje, niti otvoriti vino, a plava vila se oko njega izvila kao zmija. Bilo mu je savršeno, poput utopije o kojoj je svima pričao.
- Zamislite svijet u kojem seks stigne toliko lako i bude toliko iskren, svijet u kojem ljudi čak i same sebe tako lako prepuste drugome. Toliko povjerenja... S ljubavlju Karl Marx... Ne mogu to izbrisati iz glave!
Autogram na njenim grudima bio je toliko ispred njegovo lica, a obasjavala ga je mjesečina, da Karl nije mogao, a da ne gleda konstantno u to. Naravno, gledao je i grudi... Naravno, gledao je i u svoja slova, odnosno riječi, kako bi usporio dolazak (pre)brzog svršetka.
Promijenilo ga je to, ali ne u smislu da se bavi ženama već još više svojim idejama. Još energičnije! Bio je uvjeren da bi ljudi u svijetu koji opisuje bili opušteni, ni najmanje sputani, ali i iskreni. Naravno, tako bi brže izgradili odnos.
- Ma neee frende, kak ne kužiš! Jebote, Helgu sam okrenuo nakon pol sata, a kad sam je ispratio van uletila mi neka mala sa spikom dal sam ja tvoj frend. Ono, reko sam joj da smo i frendovi i partneri, ono da ne ispadne kak se šlepam, ne. Pala je i ona, čovječe! Ko neki jebeni pastuh sam. Kam bumo sad? Kuiš da je odsad najbolje brijat po ovakvim skupovima, muško-žensko? Karl, povijest će nas pamtit ko najveće jebače na području filozofije!
Prepun entuzijazma je bio Friedrich, ali Karl ga je blijedo gledao, nije mogao vjerovati da njegov prijatelj toliko naočigled dokazuje kako je zbog materije njegova svijest promijenjena. Ali, baš zato ga je trebao da nastavi s filozofijom svojom, znao je da će s vremenom shvatit što mu se događa i potom će svoja iskustva prenijeti na papir kao potpunu pobjedu njihove zajedničke ideje!
* Nastavak slijedi
Nastavak
(cijelu priču možete skinuti OVDJE)
Poglavlje drugo
Karl Marx je u naponu snage sa svojim predragim prijateljem Friedrichom Engelsom propovijedao o nečemu što konzervativni svijet nikako nije mogao pojmiti.
- Besklasno društvo je jedino pravo društvo! Kroz cijelu našu povijest odvijaju se borbe klasa!
Trubio je Karl, sav nabrijan, prepun ideja, želje za promjenom svijeta. Kako je vrijeme odmicalo, a njegova mladenačka brada poprimala muškiju dužinu i oblik to je Karl postojao sve markantniji, samopouzdaniji, a i konzervativci su ga više cijenili. Iako se nisu slagali s njime dopuštali su mu da drži govore na fakultetima.
Sve je to isprva bilo suhoparno, studenti, i to samo muški jer žene nisu imale pravo studija na istom mjestu, slušali su i nisu reagirali na pravi način pred svom silinom riječi i ideja kojima ih je obasipao Karl. I tada se upleo Friedrich.
- Karl čuj, ak već brijemo na besklasno društvo, jednakost nacija, religija, ovo, ono.. Zakaj ne bi i na ravnopravnost spolova, ne? Znam jednu malu, Helga se zove, kaj se zapalila za neku emencipaciju, il kak već, žena pa ono... Slušala bi te, a ti bi dobio neke poene. (autor si je uzeo za pravo tamošnji žargon približiti čitatelju zagrebačkim)
Gledao je Karl zbunjeno jer Friedrich ga je sad podsjetio na Hegela! A dobro je znao Friedrich, itekako dobro (!), da je upravo on (!), Karl Marx glavom i posebno bradom (!), Hegelovu dijalektiku postavio na noge! (!!!)
- Materija je ono što utječe na ljudsku svijest i mijenja je, a ne obrnuto! Nisu ovdje bitne žene ili muškarci...
-Čekaj, stani... Pa ak nije bitno ajmo onda i njima sve ovo pričat, ti si uzmi sve zasluge, a meni pusti da čopim Helgu, već sam ionako zakurio frku.
Uvjerio je Friedrich velikog prijatelja Marxa da održe koje predavanje i ženama. Nije za bez veze Engels bio taj koji se bavio filozofskim dijelovima cijele zajedničke ideje. Marx je bio više ekonomist, kao neki računovođa željan da od skupa brojkica na papiru svima podijeli koju, ali svejedno da se pedantno bilježenje istih tih brojkica na papirima nikako ne zanemari jer - materija određuje svijest!
Objavivši da odlazi u predgrađe Triera kako bi održao tamošnjim sufražetkinjama govor o onome u što vjeruje i za što se zalaže, Marx je izazvao pravu paniku. Vjeruje se da se negdje u to vrijeme postavio temelj za Bild i početak žutila u Njemačkoj. Jednostavno su svi nahrupili kako bi čuli i vidjeli što će biti.
Kada je Marx, pokazavši veličinu, zatražio da svi stanu zajedno na jedno mjesto, i novinari, i političari, i policija, i seljaci, i žene, i muškarci... Izazvao je čuđenje, ali i lakše doprijeo do okupljenog mnoštva. Engels je pak mutio s Helgom.
Nakon govora Marx je davao autograme i rukovao se s ljudima, a onda ga je zaskočila jedna mlada dama, vjeruje se preteča groupie djevojaka. Digla je majicu i tražila da joj se Karl potpiše na grudi.
* Nastavak slijedi
Ovo je priča koju sam morao podijeliti na osam dijelova jer je jednostavno predugačka i znam da bi je rijetki u takvom izdanju pročitali. Zato neka ide u virtualni svijet isjeckana na komadiće :)
Poglavlje prvo - Odrastanje na balkanskim stečevinama (Sex je srušio ideju komunizma)
Znate, kad odrastate na brdovitom Balkanu jedna od prvih riječi koje morate naučiti jest komunizam. Uz ustaša, četnik, partizan i Tito, naravno, da se ne bi netko uvrijedio. Do sredine puberteta mlatiš se jer je onaj tamo tvoja suprotnost, ali zapravo nemaš pojma o čemu se radi. Samo oponašaš starije.
Korak po korak stvaraš svoju svijest i eto, ulovio si se da sam hvataš pokoju knjigu, a da ti nije lektira. Prvi lovi 'Kapital', drugi 'Mein Kampf', treći 'Državu', a četvrti pak 'Junake Pavlove ulice' jer je shvatio kako je kroz osnovnu školu nešto propustio. No, Četvrti je time samog sebe izopčio iz društva. Drugi si uzimaju za pravo izopčiti silom sve iz društva, treći objašnjavaju da je to kontra prava tog društva, a prvi upozoravaju na činjenicu da smo svi jednaki i da bi se trebali kao takvi družiti i dijeliti svoje spoznaje.
Na kraju se svi raziđu, a najbrže Četvrti, shvatio je da sve što čita može skinut na netu i da dok nadobudna trojka ratuje tek stečenim znanjem on uzima što je ostalo, curke koje pucaju hormoni. Eh ta ekspanzija interneta! Eh ti hormoni!
Ipak, zadržao bih se na Prvom jer Drugi i Treći kad tad odustanu od svojih pubertetskih 'mušica'. Nekako se najduže zadržava baš Prvi. Karl Marx, komunizam... Sve to ga opčinjava. Zato i jest do kraja srednje škole djevac, ali ne zadugo, fakultet će njegovim svjetonazorima pružiti dodatne motive jer napokon će otkriti istomišljenike - suprotnog spola!
I tek sada slijedi ona prava priča, kako su Prvog promijenili Karl Marx, Friedrich Engels, Max Weber, Tito i jedna osoba koja će ostati iznenađenje! Ne bježite! Ova imena se čine dosadnima, ali samo ako ne znate pravu priču o njima. Uvijek se zanemari legenda o mladiću iz Hrvatske koji je otkrio nešto što se pomno čuvalo kroz stoljeće. Da bi se potom pronašlo pod prašnjavim policama jedne zagrebačke knjižnice. Kako je tamo dospjelo? Stariji poznavatelji tvrde kako je... Ma krenimo ispočetka.
* Nastavak slijedi :)
** Koga zanima sve odmah može skinuti: Sex je srušio ideju komunizma
Život je poput onih baza u bejzbolu, ali ima ih nešto više i home run je nemoguće napraviti. Svaka označava nešto ili nekoga, a zajedničko je svakoj od njih što je posebna, što je obilježila jednu epohu čovjekova života.
Srcu su najbliže baze na kojima stoje bivše ljubavi, izgubljene ili ostavljene, ali i ljudi koje smo izgubili, koji su nas ostavili. Ipak, nešto je specifično, nepromjenjivi su, bez obzira koliko se mi mijenjali.
Oči, osmijeh i glas... To se pamti, samo zaklopite oči i sjetite se jednog običnog razgovora. Nevjerojatno je kako su nepromjenjivi, jednako mladi, sretni i živi. Kako te jednako gledaju, kako se jednako smiju i jednako te dozivaju. I uvijek će biti tu, dovoljno je zaklopiti oči.
„Idi, tu sam, pokrivam ovu bazu, kreni osvajati novu.“ - Uvijek istim očima, istim osmijehom i istim glasom.
Obilježili ste jednu epohu, ići ćemo dalje, ali ne zamjerite ako se okrenemo tu i tamo da pronađemo utjehu u vašim očima, osmijehu i glasu.
Boy's don't cry... But i'm not a boy anymore.
* Posvećeno predragom prijatelju kojeg više nema, kao i nekolicini bliskih mi koji su se poput njega zaputili daleko od ovozemljaskog, a na ovozemljaskom su ostavili upečatljiv i neizbrisiv trag u našim srcima.
Nekad
Bila su tu razna životinjska lica
Veselo žaba je kreketala
Ponosno skakutala Dodo ptica
Jedna drugoj nisu smetala.
Mogli smo naći čudnovate kljunaše
Nazirala se griva strašnog lava
I slonova surla kako svima maše
Dok zemljom trči četa mrava.
Nekad živjeli su svi u skladu
Nisu znali što ih čeka sutra
Kakva nesreća može naići.
Nisu očekivali tešku nepravdu
Koja stići će do jutra
Kad će se osim Dode svi iz sna dići.
* Napisano prijateljici dok je bila mala curica i trebala je iz hrvatskog napisat zadaću, pjesmicu u kojoj se spominju ove životinjice. Naravno, uz neke rime, više se ne sjećam (AB-AB itd.). Ostario sam pa sam sentimentalan :)
Muškarac je lovac, od pamtivijeka, samo što se lovina mijenja od vremena do vremena. Kako je danas sve praktički na pladnju muškarac sav svoj trud ulaže u lov na žene. Što više, što bolje, što... Ne, ovo dvoje je dovoljno da kasnije čoporu prepričava uspjehe. Samo uspjehe, nema neuspjeha.
A zapravo je priča drugačije, lovac je žena, koja točno zna kome dopušta da je ulovi, bez iznimke. Zalutali meci su uistinu toliko rijetki da se niti ne spominju. I tako to ide u krug ima već pokoje desetljeće, otkad je emancipacija normalna stvar i otkad seks prije braka nije nenormalna stvar.
Uglavnom je to i ono najbitnije - seks. Barem lovcu, odnosno onome koji misli da je lovac. Žena je ipak emotivnija, koliko god se trudila biti kruta i zatvorena, točno zna kad je plijen najlabilniji i najotvoreniji.
Kažu da pijan radi što trijezan misli. Da, ali što tek onda radi onaj muškarac koji upravi doživi orgazam? On se otvara, više mu žena kao objekt nije bitna. No, idemo redom. Upoznaju se, pričaju - njemu je u glavi samo kako bi je povalio, ne bi niti prišao do nje inače, jel. Ona pak glumi kako on ipak mora uložiti trud, nije laka. Ali, već itekako zna kuda sve vodi, samo mora kvrcnuti prstima, jel.
I voila! Eto ih u krevetu! Sve je super i sve je za pet, ako žena ima sreće naletjela je na nekog tko nešto i zna, a ako on ima sreće naletio je na neku koju nije sram činiti nešto osim ležanja na leđima. Ali, to je sve životinjska strast, nema tu iskrenosti. Sve do jednog trenutka. Grčenje, užitak, malo mrdanja, vrludanja, stenjanja... Dobri stari orgazam. Ahhh, kakvo opuštanje, blaženi osmijeh na licu.
Ulovljeni ste mladi gospodine u tom trenutku. Poznata poza mlade dame. Nalaktila se iznad vas i promatra, svjesna da je to trenutak kada trebate mir, ali svejedno, ona treba neke odgovore.
- I, jel ti često ovako?
- Kako?
- Paaaa... Ovako, završiš u krevetu s curom koju upoznaš iste noći - ovdje se trudi ispitat koliko je promiskuitetan, potpuno odbacujući ikakvu primisao da je ona učinila upravo isto. No, istina, ona se sad trudi možda naći potencijalnog partnera.
- Paaaa... Ne baš... - zapravo je iskren, danas naći neku koja ti da prvu večer, a nemaš ni kondom je dobitak na lotu. Iako, to bi radio dok god bi mogao, ali ne može.
- Kako misliš ne baš - zna ona da sad ne može lagat i da će ga uhvatit.
On napinje posljednje atome snage, zna da možda ima jebačicu za stalno, samo da ne zajebe, samo da se ne prepusti umoru.
- Gle, rijetko kad uopće uletim trebi dok sam vani, fakat mi je nekaj zazvonilo dok si me pogledala i rekao sam si da ovu curu moram nekak imat. I tu ne mislim na seks, fakat sam odmah skužio vibru - izvukao se?
Nikako! Uhvatio se, postao je lovina, crna udovica ga je riješila. Lagao je, a ona je to prihvatila kao istinu, uvalila mu broj, uzela njegov i sutra idu pogledati film koji pokušava danima s nekim pogledati, a usput i otići na „nevinu“ cugu s njenom frendicom, a poslije natrag u njen stan.
Njemu odgovara, nek' je seksa! A što poslije orgazmičnog spokoja? Voliš li njenu dosadnu frendicu koja vas analizira jer je ljubomorna što njena frendica ima dečka? Voliš li ljubavne drame? Voliš li njeno omalovažavanje intelektualnih dometa nogometaša i navijača? Ne voliš naravno! Ali trpiš jer si upao u zamku i razmišljaš svojom glavom punih desetak minuta prije nego zaspiš nakon seksa.
I nakon što ti se prestane dizat' na dotičnu nakon nekog vremena... No, to je priča za sebe.
Kad sklizne odjeća sklizne i posljednja obrana prije konačnog čina dvoje pohotnika. No, sklizne i maska koja skriva svaki naš nedostatak, a muškarci i žene jedni na druge gledaju pod različitim povećalima kad maska padne.
Dok 'bare', muškarci diskretno skreću pogled na donji ili gornji dio na ženi, zamišljajući kako li je samo dobro to imati pod rukom, a i ne samo rukom. Oprezni su da svoju pohotu ne razotkriju i vrebaju trenutak kad će žena ostati razgolićena.
Ritual je uspio, malo alkohola, puno komplimenata i evo njih u stanu. Prva sumnja probudit će se u muškarcu onda kad žena i u polupijanom ili pijanom stanju zatraži gašenje svjetla.
- Ma ne treba nam svjetlo, nemaš se čega sramiti - govori muškarac sebično, dok slinavo pogledava prema svemu što ga čeka, predstavljajući sebe kao figuru koja odgovara svakom porivu i maštariji novog plijena.
Žena ipak ne odustaje, neugodno joj je biti pod svjetlima pozornice, a i u većini slučajeva se razočarala u partneru pa kada je već pregazila principe i bacila mu se u šape istu noć kada ga je i upoznala zašto da to pokvari.
Mjesečeve zrake ipak su u trenucima strasti otkrile što su ruke, usne i jezik sumnjali.
- Jebote, znao sam da je stavila nešto u taj grudnjak, a i guzica joj je izvan traperica puno veća. Jel' to vidim celulit? Zaštooo - razočarano su mu proletile misli, ali odmah se utješio da je ionako za jednu noć i da nije toliko loša koliko se malo trudio, a puno pio.
Dok je muškarac slavodobitno i samodopoadno u mislima uzdizao sebe, a kritizirao nju ona nije ostala dužna.
- Zar puno tražim, ako je već za jednu noć nek je i iznad prosjeka. A i ovaj trbuh, zar može biti mlohaviji. Ali, dobro da misli kako je za jednu noć, odigrat ću na kartu svetice – smislila je ona opaki plan i lagano rukama počela odgurivati svog 'apolona' pravdajući se kako nije takva cura i da se ne može opustiti.
Naglo se misli mijenjaju, celulit muškarac više ne vidi, sise su mu savršeno ogromne, a ona je najbolje što mu se u životu desilo. Ona se ipak paljenjem svjetla i razgovorom samo još više začudila što čini.
- Mislim da je kriv alkohol – rekla je i pomislila kako stvarno je jer sad kad se otrijeznila vidi što je pred njom.
Muškarci ne smiju preispitivati ono što im se ponudi na pladnju jer uvijek se obije njima o glavu. Žene lakše nađu nekoga za jednu noć i ako ste vi taj stisnite je objeručke. Barem tu jednu noć.
Prijateljima se uvijek možete pohvaliti da je bila 'vrh vrhova'.
Žene ne bi smjele naivno vjerovati nepoznatom muškarcu i njegovom pokušaju sklapanja prijateljstva jer prijateljstvo između heteroseksualnih muškaraca i žena još nije dokazano, ali muškarčeva težnja za sexom sa ženom kojoj priđe u nekom klubu jest.
A i muškarac teže može sakriti svoje nedostatke, zaplešite malo prisnije s njime, tada ćete otkriti što vas zanima i neće vas razočarati. Barem izgledom, za ono drugo dajte i drugu priliku.
Ovo nije samo jedna od priča. Ovo je jedna ljetna priča, priča koja se vrati zajedno sa ljetom, samo sa ljetom...
Došla je do mene, skroz do kreveta. Prvo mi se motala oko ušiju, provocirala iako sam pokušavao spavat. Stavljao sam jastuk preko glave, preumoran sam bio, nisam imao vremena vrtit se oko nje.
Ali kad bih stavio jastuk preko glave počela bi me grist po rukama, leđima, guzi, svuda! Nije mi dala mira.
Stvarno sam već bio razdražen skroz, užas živi, nema nimalo obraza! Kao i sve njene vrste!
Poludio sam i rukama je micao, bacao jastuk po njoj, ali nije ju bilo briga, izmaknula bi se, čekala da legnem, pokušam zaspat i onda opet!
Sad me doticala po glavi, leđima, guzi, nogama, pa opet grickala! Ali pokušavam spavat, ne mogu podnijeti to trenutno, nikad ne mogu, mrzim to, mrzim je!
Sad sam već počeo opako psovat, njena vrsta mi je uvijek bila poznata. Naporna, htio sam je daleko od sebe, ali uvijek bi me našle, uvijek bi se vrtile oko mene, kao da sam magnet za njih.
Pile bi mi krv!
Puhala mi je oko uha, pravio sam se da spavam, probao sam ostati miran, ali onda me ugrizla za uho, skočio sam u zrak! Skočio iz kreveta...
Uzeo sam šlapu i probao je udarit, obuzeo me bijes. Izmaknula se, ali drugi put sam uspio, udario sam je kao nikada nikoga. Nije mi žao, tako joj i treba, nek' se jebe!
Od nje je ostala samo ogromna krvava fleka na zidu...
Mrzim komarce!
Evolucija čini svoje...
Tko bi prije više tisuća godina rekao da će matrijarhat nestat? Nitko, pogotovo ne žena!
Ipak, nestao je, a dugo se držao patrijarhat. Pišem u prošlom vremenu - ali ne i svršenom, na sreću dijela muškaraca željnih dominacije - jer žena je u slobodnom svijetu odavno emancipirana, ravnopravna i jaka. Više nismo jači spol, ali i dalje smo ružniji.
Sukladno tome evolucija je izbacila metrosexualce kao svoj najnoviji brand. Muškarce koji su shvatili da muško više nema vrijednost u svoj svojoj prirodnosti pa su postali žene s kurcem. Depiliraju se, mažu kremicama, ali i dalje su ružni, jebi ga.
' Što napraviti ' - pita se svaki muškarac?
' Treba se preokrenuti potpuno u žene ' - kaže unutarnji glas.
Ne smije se stati na rozim košuljicama, tangicama, pirsevima u nosiću i depilaciji prsa! Treba popraviti hod, možda ponekad nabaciti i suknjicu, sukladno tome i depilirati nogice, furati petice!
Ali zajeb! Ta evolucija i njena igra.
Muškarci će tijekom ovoga stoljeća postati žene, ponašat će se kao žene, a žene će postati kao muškarci. Bez obzira što će one počet radit na baušteli, što će nas doživljavat kao objekte i što će se prestat šminkat i depilirat - i dalje ćemo biti ružniji. Izgledat će kao u doba Spartanaca.
Sve to mi je sinulo u potpunosti nakon što sam se sjetio stare reklame za čipi čips.
Vidim scenu.
Hoda muško u novim Prada cipicama na petu, u D&G suknjici, Valentino bluzici, Max Factor šminka po cijelom licu, Versace parfem cijelu okolicu blaži mirisom, frizurica uredna, lijepo sređena i bez izrasta, naočalice Dior, torbica DKNY i hoda ponosno. Kad li..
Prolazi kraj gradilišta, a tamo nekolicina neobrijanih žena u kombinezonima. Kratko ošišane, znojne i prašnjave jedu parizer i piju pivu.
Vide ljepotana i počnu fućkat, vikat.
' Imaš jebene noge! Al otkud rastu nije ni čudo! Zatresi tom guzom macane! ' - viču prostakuše žensturače.
Najdominantnija od njih sviju ubaci mu se u putanju, finog zadaha komplimentira 'uf kak bi te htjela među svojim nogama', a on smušen i sav užasnut nudi toj ženskurači Orbit i pristojno kaže "gdje su vas učili odgoju, u štali?", na što se je krenula salva smijeha od strane promatračica.
Prostakuša se nakesi i spremno uzvrati ' nisam odgojena u štali, al rado bi te zajahala konjiću moj' i prođe mu rukom punom žbuke i mrvica kruha kroz kosu.
'Jooj, makni se!' - vikne muškarac i ubrza korak, lagano cupka petama i pokušava pobjeći.
No, ne uspjeva mu pa vadi mobitel velik kao pola prsta i prijeti da će pozvati policiju.
Prostakuša žensturača ne reagira, samo šalje pusice i pravi se kao da ga lovi, na što on još više ubrzava, skida cipele i otrči brzinom vjetra.
Prostakuša žensturača umirući od smijeha uzvikne:
' Hej hej, stani malo, grickaj klitoris! '.
- Sada na revoluciji evolucije potpuno je nejasno kada vam netko kaže ' budi muško '.
Sad znam da ništa ne znam! - viknuo je Sokrat.
Nije to zaključio jer je shvatio da što više proučava filozofiju i pojedine znanosti zapravo još manje zna.
Ne, on je imao svoj mali kutak u kojem je držao radove i u koji nije volio da mu drugi ulaze i ometaju.
Ipak, njegova žena ga je konstantno ometala kad bi bio zadubljen u pojedine probleme. To bi ga redovito bacalo iz takta i smireno bi objašnjavao kako bi volio da ga tih sat-dva jednog dana pusti na miru da uživa u poslu i novim spoznajama.
No, ometanje njegove žene ponavljalo se iz dana u dan te je Sokrat, miran i mudar, odlučio dio tadašnjeg posla odnijeti ispod drveta i tamo ga proučavati.
Otkrio je neke sitnice u ljudskom moralu, pričao s učenicima i čitajući ih ko knjigu odgovarao unaprijed. Po povratku doma, krenuo je u svoj kutak ostaviti bilješke tog dana, a kad ono šok!
Sve premješteno, uređeno, pola radova fali, sve miriši, vaze pune cvijeća na stolu, zdjela puna voća na stolu. A on ljut, viče, traži ženu. Nalazi je i pita da zašto ona to radi, zašto mu je sve pobacala, premjestila, poremetila.
Ona smješkom odgovara da je bilo previše neuredno i kako mu je drage volje učinila uslugu.
Lud, odjuri, priča sam sa sobom ispod drveta, gleda drvo, vuče ga želja da se popne gore i provede ostatak života skriveno u krošnji. Zaključi da je prestar za to, smiri se, dođe doma, legne kraj žene, ona ga zagrli i utonu u san kao da ništa nije bilo.
U polusnu je samo promrmljao: "Sad znam da ništa ne znam."
Žena se na to trgnula iz sna, poljubila ga i rekla: "Ma sutra ćeš već naći rješenje za svoj problem ljubavi moja najpametnija!".
Svi znamo da je popio otrov....
Znači, poanta je da je žena puno kompleksnija od znanosti. Žena je znanost, a postoji na milijune žena. Zamislite, znanost se grana na nekoliko podgrana, pa na još podgrana. Eto, to je žena, a sad zamislite milijune i milijune tih istih žena, svaka znanost za sebe.
Teško da ih majmuni kao mi možemo shvatit. A što si imamo za zamjeriti, nije ih mogao shvatiti ni Sokrat!
Ali, kada već spominjemo majmune vratimo se priči. Sad kad se dokazalo kako su žene prekompleksne za nas, treba objasnit i zašto...
Prije otprilike godinu i pol pronađena je Selam, prva žena, najstarije ljudsko biće.
To otkriće pobija navode kak je prvo nastao muškarac, pa žena, pa su oni pojeli jabuku, pa su protjerani iz raja, pa su dobili slobodnu volju... Ne, priča je 'trunkicu' drugačija.
Evolucijom, čudom, čime već, nastala je žena. Prekrasna, jedinstvena, ŽENA! Hodala je svijetom, zabavljala se kako je htjela, nije imala puno briga, a to joj je ujedno i bila najveća briga!
Stoga si je pronašla mjesto gdje će joj biti dom. Cijeli taj dom je uredila, bilo joj je sve po volji, a i dom je stajao taman kraj njenog najdražeg drveta, jabuke.
Tako bi ona svaki dan prije odlaska u prirodu papala svoju jabučicu, veselo skakutala i šetala šumarkom. I svaki, al svaki dan prošla bi pored drveta na kojem sjedi jedan majmun.
Uvijek bi joj taj majmun dobacivao nešto, gađao je korama banane, a onda namigivao.
"Fuj!" - rekla bi i svaki puta pomislila "koje li odvratno stvorenje! Dlakavo, smrdljivo, neuredno!"
Ista epizoda viđala bi se svaki dan, i dan nakon, i dan nakon, i dan nakon... Monotonija i sklad jednostavno su bili predosadni.
"Jebeš raj!" - mislila si je ona... Jabuka joj se zgadila, htjela je nešto konkretno, ali bilo ju strah da se ne uprlja dok lovi malu svinjicu ili kokicu za papicu...
Tad joj je sinulo!!!
Odlučila je otići do onog drveta na kojem sjedi ono ružno biće. Kad je stigla malo se dublje zagledala u njegove teleće okice pa zastala i probala dokučiti što huhtanjem, namigivanjem i gađanjem korama banane to primitivno stvorenje želi postići.
Nije joj trebalo dugo, shvatila je kak se stvorenju ona sviđa.
"Sad će bit još lakše!" - veselo je uskliknula i pružila jabuku majmunčetu. Mamila ga da dođe dolje, proba jabučicu.
Dok je majmunče zagonetno gledalo kako je odjednom to prekrasno biće tako pristojno i kako mu odjednom pruža pažnju ona je u glavi već sve organizirala.
"Pa kad malo maknemo te sve dlake, redovito ga operemo, uredimo bit će tip top. A kad mu uz to ponekad dam da uđe u moje odaje sve će slušat. Bar mi neće više biti dosadno!" - smislila je master plan.
Majmun kao majmun, popušio je, sišao s drveta i zagrizao tu jebenu jabuku!
Naoblačilo se i nastala je neviđena oluja, kao da nebo oslikava majmunov izlazak iz raja!
Nije dugo prošlo, a majmun je bio ošišan, uredan, nije smrdio, poskrivečki je morao njuškat svoje izlučevine. No sve je trpio jer ona mu je davala, a to je najbitnije.
"Jebeš tu i tam koji ožiljak pokupljen u lovu, građenju nove sobe, police, ona mi da!" - tješio se majmunčić.
Prolazile su godine i majmun je sve teže udovoljavao njenim prohtjevima, dok je žena, s godinama sve poletnija tupila još više i više. Jadan je morao i skakutati i loviti sve više jer stigla su neka nova bića, nalik njemu i nalik njoj, a jela su kao i on i ona...
Kako u ono vrijeme nije bilo Viagre majmun je naišao na probleme, shvatio je da više ne može uzeti što mu se pruža. Shvatio je i da više u trenucima kad žena nešto zahtjeva kod njega nema negacije.
Shvatio je na kraju - kakav je majmun! Sanjao je svoje drvo, htio je svoje drvo, htio je svoj raj, ono prekrasno stvorenje zbog kojeg je sišao nestalo je.
Sad je jedino lijepo bila ta banana, daleko od dosadnih malih mutanata i dominantne gospodarice!
Stoga je odlučio otići natrah na svoje drvo, no kad je došao pred njega shvatio je kako je prestar popeti se gore.
A i banana mu je imala gadan okus.
Okrenuo se i vratio doma...
| studeni, 2009 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Meni se dušo od tebe ne rastaje
vanja.dezelic@gmail.com