petak | 23.02.2007.

De cultu Graeco (O kulturi Grka)

Roma post bella Punica potestatem maximam terra marique habebat. Nunc legiones Romanae ex omnibus partibus orbis terrarum pulcherrima et optima opera artificiosa apportant. Cultus Graecus Romanos docebat: potentia militaris Graecorum minor, sed ingenium artis, philosophiae litterarumque maius erat. Sic Graecia capta paulatim agrestem Romam sine armis capiebat.

Prijevod:
1. Rim je nakon punskih ratova imao najveću vlast na kopnu i na moru.
2. Sad rimske legije iz svih dijelova svijeta donose najljepše i najbolje umjetničke radove.
3. Kultura Grka poučavaše Rimljane: vojnička moć Grka bijaše manja, ali narav umijeća, filozofije i književnosti veća.
4. Tako osvojena Grčka postupno osvajaše surov Rim bez oružja.



Riječi:
cultus -us m. kultura; obrazovanost; njega; štovanje
potestas -atis f. moć; vlast
terra marique na kopnu i na moru
nunc sad
legio -onis f. legija
maxime najviše
ex iz
pars, partis f. dio, strana
optimus 3 jedan od najboljih; najbolji
opera -ae f. rad, trud; djelatnost
orbis -is m. krug (o. terrarum svijet)
artificiosus 3 umjetnički
apporto 1. nositi, donositi
doceo 2. poučavati
minor manji
potentia -ae f. moć
militaris -e vojnički, ratnički (ars m. vojničko umijeće, res m. vojništvo)
ingenium -ii n. narav, duh, nadarenost
ars, artis f. umijeće, umjetnost, vještina
philosophia -ae f. filozofija
littera -ae f. slovo (pl. litterae -arum f. književnost)
captus 3 osvojen, obuzet
paulatim pomalo, postupno
agrestis -e surov, divlji
arma -orum n. oružje
capio 3. hvatati, uzeti, osvojiti
Graecia -ae f. Grčka
sine + Abl. bez
Graecus -i m. Grk
litterarumque - zamjenjuje et; uvijek dolazi na kraju riječi

- 22:38 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

četvrtak | 22.02.2007.

kinder surprise...

Alernacije fonema i fonemskih skupina

Morfološki je uvjetovano nepostojano A i E, prijeglas, navezak, zamjena l sa o (vokalizacija), palatalizacija, sibilarizacija, jotacija te alternacije ije,je,e i i.
Fonološki je uvjetovano jednačenje suglasnika po mjestu i zvučnosti, stapanje i ispadanje suglasnika.

Nepostojano A je ono A koje se gubi i ponovno javlja u različitim obilicima iste riječi.

Zamjena l sa o (vokalizacija)-u nekim oblicima imanica na –lac : mislilac-mislioca
-ispred sufiksa –ba : dijeliti-dioba
-u muškom rodu gl. pridjeva radnog : pitao-pitala
-u nominativu jednine imenice muškog roda : kotao-kotla
Vokalizacija se ne provodi u nominativu jednine i genitivu množine koje završavaju na –lac (ronilac,donosilac-ronilaca,donosilaca).

Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj velari k,g,h u nekim oblicima riječi ispred samoglasnika e i katkada ispred i prelaze u palatale č,ž,š. Dental c ispred samolasnika e i katkada ispred i prelazi u č i dental z ispred samoglasnika e prelazi u ž.

SibilarizacijaVelari k,g,h ispred samoglasnika i prelaze u sibilante c,z,s.
IZNIMKE : osobna imena i prezimena, imenice odmila, imenice na :cka,ćka,čka,tka,zga, neka zemljopisna imena (Krki, Kartagi)

Jotacijat+j=ć / d+j=đ / h+j=š / s+j=š / z+j=ž / g+j=ž / c+j=č / k+j=č / l+j=lj / n+j=nj
Stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi palatalni suglasnik.
Kako prepoznati je li PALATALIZACIJA ili JOTACIJA???
Staviti gl. u 3.l.mn. prezenta i vidite je li došlo do promjene. Ako promjene nema (npr. peći-peku), onda je to palatalizacija. Ako promjena postoji (npr. mahati-mašu), onda je to jotacija.

Oblik jotacije : usneni suglasnici b,p,m i v se nađu ispred glasa j, umeće se l. UMETNUTO L ili EPENTETSKO L = EPENTEZA

FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE
JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI :
zvučni : b d g z ž dž đ - - -
bezvučni : p t k s š č ć f c h
neutralni : m,n,nj,j,l,lj,r,v
Primjeri : rob+stvo=ropstvo, uz+put=usput, svat+ba=svadba, naruč+ba=narudžba
Iznimke ovog pravila (u pismu) : suglsničke skupine dc,dč,dć,ds,dš, prijedlozi ispod i iznad te kada je potrebno radi jasnoće (podtekst)

JEDNAČENJE=ASIMILACIJA
-težnja za izjednačavanjem dvaju suglasnika koji se neđu jedan do drugoga. Prvi se ravna prema drugome.

JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE :
Sudjeluju :
-zubni glasovi (z,s)
-prednjonepčani glasovi (č,ć,dž,đ,lj,nj,š,ž)
-usneni glasovi (b,p,m)
-zadnjonepčani glas (h)
slijep-sljepoća / snijeg-snježan
složenice : jedanput, stranputica

STAPANJE SUGLASNIKA
Kada se jedan uz drugog nađu dva ista suglasnika, oni se stapaju u jedan suglasnik.
preddvorje-predvorje
-često se događa zbog neke glasovne promjene:
pet+deset=ped+deset
bez+žični=bez+žični
iz+sipati=is+sipati
Ne provodi se (u pismu) u superlativu pridjeva koji započinju zvončanikom j (najjači) i u nekim složenicama radi jasnoće (dvadesettrećina).

ISPADANJE SUGLASNIKA :
-zbog lakšeg govora
Uvijeti :
1.d i t ispred c i č / suca,oca,sveca
2.d i t ispred sufiksa –ština / sloboština, Buzeština
3.d i t u suglasničkim skupovima st,št,zd,žd ispred nekog drugog suglasnika (osim r i v)
korist+na=korisna, kazališni,odrasla,godišnji,nužna
4.s u sufiksu –ski kada se ovaj sufiks nađe iza suglasnika č i ć
ribič+ski=ribički Gospić+ski=gospićki

2 Načela:
MORFOLOŠKO (etimološko, korijensko) načelo- bilježenje riječi s obzirom na to kako je nastala
-primjeri: ljudski, hrvatski
FONOLOŠKO načelo- piši kako govoriš!
-primjeri: zadaci, gladka, predvorje=pred + dvorje

nutnadam se da će poslužit svrsi...nut


+UPDATE
dodan prijevod teksta 'De Scipionibus'
:)

- 21:24 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

nedjelja | 18.02.2007.

Njemacki

rijeci (27.-30.str.)

Empfänger, die – primatelj
Straße, die – ulica
Hausnummer, die – kucni broj
Postleizahl, die – postanski broj
Ort, die – mjesto; selo; gradic
Stadt, die – grad
hier – ovdje, tu
Strände, der – plaza
etwas – nesto
etwa – oko
richtig - tocan, ispravan
falsch - netocan
Spaß, der - sala; zabava; razonoda
brauchen - trebati
Stadtplan, der - plan grada
Hotelführer, der - popis hotela
Kulturprogramm, das - kulturni program
gerne - rado
Tag, der - dan
auf + D/A - na
wiedersehen - ponovno vidjeti
Aufenthalt, der - boravak
Entschuldigung, die - isprika; oprosti, oprostite
Frage, die - pitanje
Schloss, das - dvorac; brava
nehmen - uzeti
einfach - jednostavno
Sachertorte, die - Sacher torta, zaherica
dann - onda; tada
direkt - izravan, direktan, neposredan
Schlosseingang, der - ulaz u dvorac
Weg, der - put
erklären - objasniti
Aussichtsterrasse, die - terasa s pogledom
Turm, der - toranj
wunderschön - divan, prekrasan
Ausblick, der - vidik, pogled u daljinu
offen - otvoren
für + A - za
nett - simpatican, drag
Junge, der - decko
schon - vec
schön - lijep
Dienstagmorgen, die - utorak ujutro
Bühne, die - pozornica, bina
stehen - stajati
Dänemark - Danska
spielen - igrati (se)
sprachen - govoriti
Russisch, das - ruski jezik
Chinesisch, das - kineski jezik
Antwort, die - odgovor
Theaterprobe, die - kazalisna proba
Programm, das - program
international - međunarodni, internacionalni
Projektwoche, die - tjedan projektne nastave
ungefähr - oko
Finnland
Italien
Lehrer, der - ucitelj
dabei - kod toga, pri tome
Zusammenarbeit, die - suradnja, zajednicki rad
Verständigung, die - sporazumijevanje
funktionieren - funkcionirati, djelovati
sagen - reci
Zukunft, die - buducnost
notwendig - potreban, nuzan
arbeiten - raditi
Gruppe, die - grupa
Workshop, der - radionica, seminar
reden - govoriti
Umweltschutz,der - zastita okolisa
Rassismus, der - rasizam
Vermeidung, die - izbjegavanje
Gewalt, die - nasilje; sila; vlast
Papiermuseum, die - muzej papira
Jugendgericht, das - sud za mlade prijestupnike
Moschee, die - dzamija
interviewen - intervjuirati
Fotoapparat, der
unterwegs - putem
Treffen, das - susret
alle - svi
kennen - poznavati, znati
erkennen - prepoznati; shvatiti
Rot, das - crvena boja
Blau, das - plava boja
Pink, das - ruzicasta boja
wahr - istinit, stvaran, pravi
bekannt - poznat
Wörterbuch, das - rjecnik
Schritt, der - korak
Wegerklärung, die - objasnjavanje puta; putokaz
suchen - traziti
Kaffehaus, das - kafic
zwischen + D/A - izmedju
Vokabel, die - pojedina rijec (osobito strana), vokabular
leicht - lagan
Grenze, die - granica

- 23:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Biologija

Danas život na zemlji nastaje samo u prethodnopostojećeg.Iz nežive tvari ne može se izgraditi živi sastav.Teorije o postanku život1)Rana vjerovanje- u Bibliji se postanak života pripisuje Bogu stvoritelju. Iz druge kulure stvaranje živog svijte pripusuju božanstvima i nadnaravnim silama.Svim tim tumačenjem zajedničko je to da su nastala prije nego su otkrivena osnovna fizikalna kemijska i bioločka načela na kojima počiva živo.2.komnološka teorija o postanku život.ubraja se u znanstvene teorije – smatra da je život na Zemlji od meteorita. Prigovori a) ŽIVA KLICA NE BI MOGLA IZDRŽATI sve sile koje vladaju u svemirub)Nije se odgovorilo na pitanje Kako je nastao živpt. 3.Teorija o samoniklonosti života- Smatra se da živa bića mogu nastati samo iz sebe. Mnogi su znanstvenici nastojai to pobiti: 1. Redi3: spolantzari,3. Poster. IV. Suvremena Gledališta- temelje se na znanstvenim istraživanjima tragoma o tome što se nekad dogodilo npr: a) fosili govore o nekadašnjim organizmimab) emrionalni razvoj govori o srodnosti organizama isto kao i građa i molekula-i stanica Aleksandar Oparin-(ruski znanstvenik 1936) pretpostavio je da su prve organske molekule na zemlju nastale ABIOTIČKi tj. Bez sudjelovanja živih organizama. Stanly Miler POTVRDIO je ovu preptostavku pokusom 1953. godine u svom laboratoriju ponašao je uvjete koji su vjerojatno vladali na zemlji prije 4 milijardi godina. Smjese vodika, vodene pare i metana i amonijaka izložio je djelovanje elektriciteta i UV zraka. Dobio je malo organske molekule- NUKLEOTIDE i AMINOKISELINE: Dokazao je da su male ORGANSKE MOLEKULE mogle nastati i prije nego su postojali organizmi. Nakupljuanjem malih molekula u nekadađnjim procesima nastaju PROTOBIONTI- MIKRISKOPSKI MJEHURIĆI OBAVIJENE JEDNOSTAVNOM OPNOM. Oparin je eksperimentirao sa takvim kapljicama koje su nazvane Kaorcevati(izmješao je proteine, nukleonske kiseline i polisaharide, te fosfolipide). U pošetku je postojala mješavina Nukleotida i njihovim povezivanjem nastaju polinukleotidi.. Nukleotidi se u početku povezuju nasumce, ali kada je u početku nastao prvi nukleotid, on je odrešivao redosljed povezivanja nukleotide u sljedečim polimerima. Takvi polimeri su preteže nasljedne tvari stanice. Neki molekularni Biolozi smatraju da je RNA bila prva u nastanku život. Ona je djelovala i kao Enzim. Rna se mogla samo UMNOŽAVATI. Danas sposobnost umnožavanja ima samo DNA: u nastanu prvih stanica najvažniju ulogu ima NASTAJANJE membrane. PATOGENE BAKTERIJE= bakterije koje zadavaju bolest.
DOKAZ DA JE DNA MOLEKULA NASLIJEĐA
1938. Griffit je izveo pokus sa bakterijama Streptococus Pneumoniae i utvrdio pretvorbu ili transormaciju bakterija. 1944. Avery je na temelju griffitovog pokusa utvrdio koju tvar uzrokuje transformaciju bakterije. Utvrdio je da KOMADIĆ DNA IZLAZI IZ MRTVE PATOGENE BAKTERIJE i ugrađuje se u DNA ne patogene bakterije pa se ona pretvara u PATOGENU. Dna je donijela novo svojstvo ( svojstvo patogenosti) tj. DNA = GEN! Pokus sa bakterijom Escherichia Coli dokazao je da je nasljedna tvar virua molekula DNA.
GENSKA UPUTA ZA SINTEZU BJELANČEVINA
Nasljedna uputa zapisana je u nizu NUKLEOTIDA u molekuli DNA a ostvaruje se SINTEZOM BJELANČEVINA. DNA sadrži plan građe, funkcije i razvoja CIJELOG ORGANIZMA. VAŽNOST GENA je u tome da kontrolira SINTEZU BJELANČEVINA u STANICI: kada se 2 lanca DNA razdvoje, vidi se niz baza koje strše. One čine GENSKU ŠIFRU ( uputu) . Šifra se sastoji od manjih jedinica - šifriranih riječi ili kodova. KOD čine 3 baze za redom.
D-P-D-P-D
I I I
A T C (Kod trplet baza)
Pošto se cjelokupna veličina DNA nalazi u jezgri, a sinteza bjelančevina se odvije u CITOPLAZMI, mora postojati način za koje GEN iz JEZGRE kontrolira tu sintezu. To se vrši preko posrednika, a to je GLASNIČKA RNA: Ona nastaje u jezgri na jednom od LANACA DNA ( Na pricipu komplimentarnosti) i preuzima informacije. Proces prenošenja informacije sa DNA na glasničku RNA zove se Prepisivanje ili TRANSKRIPCIJA: Glasnička RNA odlazi u Citoplazmu i klzi kroz RIBOSOM. U CITOPLAZMI se nalazi druga vrsta RNA- TRANSPORTNA RNA koja ima grupu baza nazvanu ANTIKODON ( KOMPLEMENTARANE JE KODONU GLASNIČKE RNA). Zadatak transportne RNA JE DA PRENOSI AMINOKISELINE DO RIBOSOMA: Za svaku od 20 Aminokiselina postoji SPECIFIČNA TRANSPORTNA RNA. U Ribosomu se spoje kodon i glasničke RNA i antikodon Transportne RNA a AMINOKISELINA se istovremeno otpušta od transportne RNA i povezuje s DRUGIM AMONIKISELINAMA u molekulu BJELANČEVINA. TO se zove PREVOĐENJE ili TRANSLACIJA. U kodonima RNA ovisi : BROJ, VRSTA i REDOSLJED u molekuli bjelančevina. Svaka troka baza je kod za jednu AMINOKISELINU. DNA IMA KOD, gRNA IMA KODON, tRNA IMA ANTIKODON. SVRHA GENSKE ŠIFRE= CENTRALNA DOGMA BIOLOGIJA. DNA->gRNA->proteini.
VIRUSI
Virusi su ČESTICE( nemaju stanicu). Na granici su živog i ne živog svijeta. Izvan žive stanice KRISTALIZIRAJU- veza sa neživom prirodom, a u živoj stanici se razmnožavaju (JEDINO SVOJSTVO ŽIVOTA).- ne rastu, ne hrane se i ne maju vlastitu ENERGIJU. GRAĐA: Virusna čestica građena je od 1 NUKLEINSKE KISELINE ( DNA ILI RNA ) i Proteinskog omotača. Pokazuju Razmnožavanje kao svojstvo života i to u TUĐOJ STANICI čju ENERGIJu koriste za UMNOŽAVANJA novih spojeva. Mogu se vidjeti samo ELEKTRONSKIM MIKROSKOPOM. ( SUBMIKROPSKE su ČESTICE). PODJELA: I. BILJNI- napadaju biljne stanice i sadrže RNA ( npr. Virus mozaika duhana- VMP je prvi otirkiveni virus)
II.Životinjski- napadaju životinje i sadrže ili DNA ili RNA i PROTEINSKI OMOTAČ ( prvi koji je otkriven je virus SLINAVKE i ŠAPA, a zatim prvi virus kod čovjeka – VIRUS ŽUTE GROZNICE)
III. BAKTERIJSKI VIRUSI ili BAKTERIOFAGI – NAPADAJU stanice i imaju glavicu, vrat i prijanjalke. U glavici je DNA a omotač glavice, vrat i prijanjalke SU OD BJELANČEVINA.
RAZMNOŽAVANJE: U živoj stanici tako da virusna nukleinska kiselina tj. GEN upravlja sinterom tvari potrebnih za virus koristeći energiju stanice.
UZGAJANJE(Kultivacija): u Laboratoriju samo na živim stanicama( na stanicama bubrega majmuna ili emriju starom 12 dana).
Viroze: Bolesti izazvane virusima npr. Gripa, zaušnjaci, velike boginje, bjesnoća, herpes, sida, dječja paraliza. Te se bolesti ne mogu liječiti antibioticima. Zarazu suzbija obrambeni sustav organizama, a protiv najtežih viroza se cijepimo ( protiv dječje paralize i prema potrebi bjesnoće).
INTERFERON: je protein kojeg izlučuje stanica napadnuta virusom a služi u borbi protiv virusa ( može se koristiti kao lijek protiv virusa)
Postoje još zaraznije čestice od virusa. To su : I. Viroidi- molekule RNA, II. SATELITNE RNA- gole molekule RNA koje uzrokuju biljne bolesti ( ne upravljaju SINTERZOM BJELANČEVINA, III. Prioni- Male molekule proteina koje uzrokuju bolesti čovjeka, životinja, npr. Goveđe ludilo.
U živom svijtu postoje 2 TIPA STANICA: I. PROKARIOTSKA ( Protovi) – jednostavnije građena stanica BEZ FORMIRANE JEZGRE I ORGANELA. Organizmi koji imaju ovakvu stanicu su PROKARIOTI- Čine carstvo Monera ( bakterije, CIANOBAKTERIJE i mikoplazme)
II. Eukariotska(Eucit)- slo
Enije građena stanica SA FORMIRANOM JEZGROM i ORGANELIMA.
Organizmi koji imaju ovakvu stanicu su EUKARIOTI- Spadaju u castvo BILJAKA, GLJIVA, ŽIVOTINJA i PROTISTA. Mikoplazme su najmanje i najjednostavnije stanice. Njima su vjerojatno bile slične preteće današnjih stanica.
BAKTERIJE
-bakterije su MIKROORGANIZMI vidljivi svijetlosnim mikriskopom i spadaju u carstvo MONERA. GRAĐA: I. STANIČNA STIJENKA – Građena od PEPTIDOGLIKANA MOREINA ( ne od Celuloze). To su polisaharidi i Peptidni Lanci. Štiti stanicu da se ne rasprsne u Hipotoničnoj otopini, a tu se nalaze i tvari koje su za domaćina otvrovne.
II. Stanična membrana- lipoproteinska
III. Nukleoid- nakupina DNA – odgovara jezgri u EUKARIOTSKOJ STANICI. Nukleid sadrći prstenastu molekulu DNA.
IV. KAPSULA ili ČAHUra- sluzavi omotač koji služi za pričvrščivanje za podlogu- zubni plak.
V. Bičevi – služe za POKRETANJE- nalaze se kod nekih bakterija
VI. Pili- kratki IZDANCI slični bičevima i također omogučuju pričvrščivanje za podlogu – SPOLNI PILI omgogućuju spajanje DVIJU BAKTERIJA u procesu KONJUGACIJE.
VII. RIBOSOMI- jedini organeli u stanici, najsitniji a služe za sintezu bjelančevina
VIII. PLAZMID- imaju ga neke bakterije, to je mala kružna molekula DNA sa svega nekoliko gena ( 2-300) i daje bakteriji neka korisna svojstva npr. Otpornost na antibiotike.
Razmnožavanje:1.DVOSTRUKOM DIOBOM- kada iz jedne stanice nastaju dvije (genetički jednake) = KLON. Najrpije se podijeli nukleoid, a zatim citoplazma.
2.KONJUGACIJA – je oblik razmnožavanja kod kojeg dolazi do mješanja gena npr. Escherchia coli- bakterija ima PLAZMID (f+) spoji se sa citoplazmatskim mostom sa bakterijom koja nema plazmid (f-) kopija plazmida prelazi iz bakterije f+ u bakteriju f- i donosi joj novo svojstvo.
3.TRANSFORMACIJA= pretvrodba, kada komadić iz DNA ulazi iz okoliša u stanicu i ugrađuje se u bakterijski kromosom i donosi nove osobine bakteriji
4.TRANSKDUKCIJA- prenošenje gena iz bakterije u bakteriju virusima
PREPOZNAVANJE
Posoji metoda po GRADMu- danski liječnik
Zbog razlike u građi stanične stijenke bakterij različito primaju boju. Postoje:
a) GRAM+ - imaju JEDNOSTAVNIJU strijenku sa mnogo MUREINA- PEPTIDOGLIKAN, primjer:bacilus sufilus
b)GRADM- -imaju složeniju stijenku sa manje mureina i otpornije su na DJELOVANJE ANTIBIOTIKA, primjer: Escherichija coli
UZGAJANJE(kultivacija)
-u laboratoriju na hranjivim podlogama
-smjese tvari potrebne za rast i razmnožavanje bakterija
Mogu biti:TEKUĆE I KRUTE

Za ukurćivaje tvar AGAR-AGAR ( polisaharid iz crvenih algi) na hranilištima nastaju kolonije bakterija raznih oblika i boja koje su vidljive golim okom.

Spore. Kad se bakterija nađu u nepovoljnim uvjetima prelaze u čahuricu-spou( to je sporulacija) i tako preživljavaju nepovoljne uvjete ( tada se ne hrane, ne rastu, ne razmnožavaju).
Disanje: bakterije mogu biti AEROBNE-uz prisutstvo kisika i ANAEROBNE-bez prisutstva kisika
ISHRANA:
1. AUTOTROFNA(SAMOHRANJENJE)
a)FOTOSINTETSKA. Stvaraju hranu pomoću sunćeve energije a sadrže bakterioklorofil
b)KEMOSINTETSKA- za proizvodnju hrane dobivaju energiju vršeći neke druge kemijske procese( sumporne, željezne, manganove bakterije)

2. HETEROTROFNE A)Sakrofiti-žive na trulježi i uzrokuju TRULJENJE ( razgrađuju bjelančevine na NH3 i NHO=. Uzrokuju i vrenje. Razgrađuju složene organeske spojeve na jednostavne uz oslobađanje energije( octeno vrenje, mliječno vrenje)
b) PARZITI- žive na štetu domadara i uzrokuju bolesti biljaka, životinja i čovjeka. TO SU PATOGENE BAKTERIJE
c)Simbioniti-žive u zajednici sa DOMADAROM( oba organizma imaju koristi) npr. – Escherichia coli u crijevu čovjeka proizvodi vitamine K i B12. Neke bakterije kod biljojeda razgrađuju CELULOZU. Neke žive u kvržicama na korijenju djeteline i vežu dušik iz zraka što je korisno biljci, a biljka za uzvrat bakterije hrani.
STERILIZACIJA-uništavanje svakog oblika života pa i SPORA djelovanjem visoke temperature
-postiže se najčešće kuhanjem a najdjelotvornija je sterilizacija pod pritiskom pare kad se povećava temp. vrelišta vode npr. u AUTOKLAVU

BAKTERIJSKE BOLESTI
-neke poznate su: SIFILIS-neka spolna bolest
TUBERKULOZA-najčešće napada pluća
TETANUS-zli grč
KOLERA-crijevna bolest
TIFUS-crijevna bolest
UPALA PLUĆA
KUGA
DIFTERIJA
-bolest nastaje zbog oštećenja tkiva kojim se bakterija hrani ili zbog otrova (TOKSINA) koje bakterija izlučuje
-ANTIBIOTICI-tvari koje uništavaju bakterije jer koče rast i razmnožavanje
-izlučuju ih neki drugi mikroorganizmi
-prvi otkriveni bio je PENICILIN kojeg izlučuje ZELENA PLIJESAN (gljivica) – KISTAC ili Penicilinum notatum. Otkrio ga je Alexandar Fleming 1928.
ANTIBIOGRAM-metoda otkrivanja najdjelotvornijeg antibiotika
-nahranjivu podlogu se stave diskovi filter papira, natopljeni u razne antibiotike, oko njih se nasadi kultura bakterija. Najdjelotvorniji je onaj antibiotik oko kojeg je najveća zona bez bakterija tj. zona INHIBICIJE- zona kočenja rasta i razmnožavanja

- 16:17 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

četvrtak | 15.02.2007.

Bella Punica, Pyrrhi victoria, De scipionibus

De Scipionibus

Familia Cornelia temporibus belli Punici notissima Romae et celeberrima erat. Publius Cornelius Scipio Africanus post acerrimas pugnas postremo de hostibus triumphabat. Scipio dux difficillimas clades Carthaginiensibus faciebat. Publius Cornelius Scipio Aemilianus fortunam simillimam habebat: post tertium bellum Punicum etiam de Carthaginiensibus triumphabat.
Aemilianus severior quam Scipio Maior victor erat: iussu Aemiliani Carthago crudelissimo modo funditus deleta est. Sic finis Carthaginis, asperrimae studiis belli, miserrimus et humillimus erat.

Prijevod:
O Scipionima
1. Obitelj Kornelija u vrijeme punskog rata bijaše najpoznatija i najslavnija u Rimu.
2. Publije Kornelije Scipion Afrički nakon najoštrijih bitaka naposljetku trijumfiraše nad neprijateljima.
3. Vođa Scipio je zadao najteže poraze Kartažanima.
4. Publije Kornelije Scipion Emilijan je imao sličnu sudbinu: nakon trećeg punskog rata također je trijumfirao nad Kartažanima.
5. Emilije bijaše stroži pobjednik nego Scipion Stariji: po zapovijedi Emilijana Kartaga je uništena iz temelja na najokrutniji način.
6. Tako kraj Kartage, najžešći prema nastojanjima ratovanja, bijaše najjadniji i vrlo ponižavajuć.


Riječi:
familia -ae f. obitelj
Cornelius -ii m. Kornelije (rimski rod)
tempus -oris n. vrijeme
Punicus 3 punski, kartaški
noto 1. bilježiti, pamtiti
notabilis -e znatan, znamenit
celeber -bris -bre slavan, glasovit
Publius -ii, m. Publije (rimsko ime)
Scipio -onis m. Scipion (ime više poznatih rimljana)
Africanus 3 afrički
acer acris acre oštar, žestok
pugna -ae f. bitka
postremo naposljetku, napokon
hostis -is m. neprijatelj
triumpho 1. slaviti trijumf, trijumfirati
difficilis -e težak
clades -is f. gubitak, poraz
facio 3. feci factum činiti raditi
Aemilianus -i m. Emilijan
similis -e sličan
tertius 3 treći
etiam i, također
severus 3 strog
quam kako, koliko, nego
Maius -i m. svibanj
victor -oris m. pobjednik
iussu po zapovjedi
crudelis -e okrutan, nemilosrdan
modo poput, kao (modo...modo...- sad...sad)
funditus iz temelja, stubokom
deletus 3 razoren, uništen (part. perf. od deleo 2.)
finis -is m. granica, kraj
asper -era -erum razjaren, grub, surov, zagrižljiv
studium -ii n. učenje, rad, nastojanje
miser -era -erum jadan, bijedan
miseria -ae, f. bijeda, nesreća
miserabilis -e vrijedan žaljenja
humilis -e ponizan, neznatan, slab
(in) temporibus - u vrijeme
Romae - u Rimu
de hostibus - nad neprijateljima



Pyrrhi victoria


Pyrrhus, rex Epirotarum, familiaris Alexandri Magni, dux egregius erat et paeninsulam Italicam capere cupiebat. In pugna apud Ausculum vincit Pyrrhus Romanos sed multi etiam Epirotae gladiis Romanis cadunt. In senatu Romano Appius Claudius Caecus censor ardenti oratione animos Romanorum ad bellum contra Pyrrhum incitabat.
Itaque bellicosi Romani magnam fortitudinem et perseverantiam non solum in victoriis ostendebant, sed etiam in clade ad mortem pro patria parati erant. Novi et novi milites Romani rursus ad acies quasi cupidi perniciei instabant. Postremo Pyrrhus, etsi victor, in Epirum cum exercitu se recipere debebat. Sic "Pyrrhi victoria" per multa saecula usque ad tempora nostra difficilem et inutilem victoriam significabat.

Prijevod:
Pirova pobjeda
1.Pir kralj Epirana, Rođak Aleksandra Velikog i bijaše odličan vojskovođa i želješe osvojiti talijanski poluotok.
2.U bitci kod Aucula Pir pobjeđuje Rimljane ali mnogi Epirani padaju zbog rimskih mačeva.



Bella Punica

Antiqua fama de origine inimicitae inter Carthaginienses et Romanos narrat. Sic odium Carthagininsuim adversus Romanos originem suad in tristi morte Didonis reginae habebat. At Hanibal, duc omnium ducum clarissimus et peritissimus, dum puer erat, patri suo aeternum odium, forius ratione, in Romanos vovebat. Secundum bellum Punicum gravius omnibus et periculosius Romanis erat. Hannibal enim, sapientior et audacior quam pater Hamilcar, magnum exercitum cum elephantibus trans Alpes in Italiam ducebat. Fortissimi Carthaginienses peritius quam Romani pugnabant. Multas clader Romani in propria terra accipiebat. Postremo cives Romani magno timore capti calamabant:" Hannibal ad portas!"

Prijevod:
1. Stara (drevna) glasina pripovjeda o postanku neprijateljstva Kartažana i Rimljana.
2.Tako je mržnja Kartažana imala svoj početak u tužnoj smrti kraljice Didone.
3.Ali Hanibal, vođa svih vođa najslavniji i najvještiji bijaše dječak, zavjetovao se svome ocu na Rimljane ( ovdi nešto ne valja, pa ko ima točan prijevod, nek ispravi).
4. Drugi Punski rat bijaše teži od svih i Rimljanima opasniji.
5. Hanibal naime, ovažniji i mudriji od oca Hamilcara, vodio je veliku vojsku sa slonovima preko Alpa.
6.Najhrabriji Krtažani boriše se vještije nego Rimljani.
7. Velike bitke (poraze) Rimljajni pretrpiše u svojoj zemljiž
8.Poslije rimski građani velikim strahom vikahu: " Hanibal pred vratima!"


Rijeci:
antiquus 3 drevan, star
fama –ae f. glasina, vijest
origo –inis f. izvor, početak
inimicitia –ae f. neprijateljstvo
inter (s ak.) među, između; za, kod, sred
Carthaginienses –ium m. Kartažani
narro 1. pripovijedati, kazivati
odium –ii n. mržnja
adversus 3 protivan neprijateljski
adversus (s. ak.) prema, protiv
suus 3 svoj, svoja, svoje
tristis –e tužan
mors mortis f- smrt
regina –ae f. kraljica
Hannibal –alis m. Hanibal (vojskovođa Kartažana (Punjana))
omnis –e sav svaki
peritus 3 vješt, iskusan
clarus 3 slvan, znamenit
dum čim, dok, kada
puer –eri m. dijete, dječak, mladić
aeternus 3 vječan
fortis –e hrabar
ratio –onis f. razum, pamet, razlog
voveo2. vovi, votum zavjetovati (se)
secundus 3 drugi sljedeći
Punicus 3 punski, kartaški
bellum –i n. rat
gravis –e težak
periculosus 3 opasan, pogibeljan
sapientia –ae f. mudrost
audacia –ae f. odvažnost, drskost
pater –tris m. otac
Hamilcar –aris m. Hamilkar
exercitus –us m. vojska
magnus 3 velik
multus 3 mnogobrojan, mnogi
elephans –antis m. slon
trans (s ak.) preko
Alpes –ium f. Alpe
duco 3. voditi povesti
Italia –ae f. Italija
pugno 1. boriti se
clades –is f. gubitak, poraz
proprius 3 vlastit, svoj
terra –ae f. zemlja
accipio 3. primati, primiti, čuti, doznati
timor –oris m. strah, bojazan
capio 3. hvatati uzeti, osvojiti
clamo 1. vikati, zvati
porta –ae f. vrata

- 15:22 - Komentari (11) - Isprintaj - # -

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.