srijeda, 05.08.2009.

DOBRO,RECIMO DA BI TO TAKO FUNKCIJONIRALO,NO KAKO DOÆI DO TAKVOG DRUŠTVA?

Tijekom povijesti bilo je razlièitih pokušaja stvaranja takvog društva.Niti jedan od tih pokušaja nije trajao duže od par godina.Zapravo,jedini pokušaj koji je bio najbliži tom cilju dogodio se u Španjolskoj,izmeðu 1936.i 1939.godine.O tome su napisane mnoge knjige,te se èesto navodi kao vrlo uspiješan primjer,meðutim,sve skupa bilo je kratkog vijeka,jer su komunisti (po Staljinovom nareðenju) slomili svaki pokušaj daljnje društvene promjene koja se tamo dogaðala.
No,neæemno se zadržavati na povijesnim primijerima - o tome možete proèitati i pronaæi cijeli niz druge literature.
Sasvim jasno da do društvenih promjena ne dolazi "preko noæi".Na taj naæin se mjenja vlast,no ne i društveno ureðenje,jer postoji sustav vrijednosti se ne može promijeniti od danas do sutra.Dakle rijeè je o procesu.Taj proces možda najbolje opisuje rijeè (koja se u posljednjih deset godina sve èešæe pojavljuje) r-evolucija.
Za razliku od revolucije,koja znaèi promjenu "preko noæi",barem u onom klasiènom shvaèanju te rijeèi,revolucija ukljuèuje proces prije same promjene,samu promjenu i vrijeme nakon promjene,jer neprestano traje i pitanje je da li ikad prestaje.Taj proces se dogaða postupno,dug je i obuhvaèa sve segmente života,tražeæi prvo osobnu promjenu kod svake pojedine osobe u društvu,što zapravo postupno vodi i društvenoj promjeni,kao konaènom cilju.On ukljuèuje primjenu novog sustava vrijednosti na svakidašnje situacije,prakticirajnja novih oblika organizacije i razne društvene,ekonomske i sl."eksperimente", kojima bi se pokazalo kako je uistinu moguæe organizirati život na drugaèiji naèin,ali i koji bi pokazali nek od moguèih puteva za postizanje samog cilja.


Quickpost this image to Myspace, Digg, Facebook, and others!
Pokušaj postizanja nagle promijene,kada se malo bolje pogleda,u ovom trenutku bi (baš kao i u povijesti) znaèio ogroman društveni sukob,prvenstveno zbog postojeèeg vrijednosnog sustava koji ne prihvaæa niti najmanje promijene,a kamoli neke druge koje bi ga u cijelosti dovele u pitanje.Pokretanje takvog društvenog sukoba bi znaèilo rat,a kao konaèan ishod tog rata imali bi nametnuti sustav vrijednosti,bez obzira na to tko bi bio poražena,odnosno pobijednièka strana.Time bi zapravo svi bili poraženi,a društvo bi ostalo (u vrijednosnom i organizaciskom smislu) tamo gdje se nalazi danas - jedni bi vladali,drugi bi izvršavali.
To ipak ne znaèi da se treba prepustiti apatiji i uvijerenju kako danas nije moguèe bilo što promijeniti.Èak naprotiv,nužno je svim moguèim i prihvatljivim sredstvima pokušati približiti sebe i druge tom društvu ravnopravnosti i potpune slobode.Novi sustav vrijednosti zahtijeva i nove modele dijelovanja.Razni proojekti solidarnosti,uzajamne pomoæi,nehjerarhijske organizacije,alternativne edukacije,zaštite prirode,alternativnih naèina proizvodnje,itd. su samo jedan od naèina dijelovanja.Takoðer,nužno je opet i iznova dovoditi u pitanje sve nametnute autoritete i strukture,te svojim primijerom nuditi alternativna riješenja,a ne prihvaæati kompromisne situacije koje nas na kraju,iz kompromisa u kompromis,odvode u krajnju poslušnost i pretvaraju u neèije podanike.Ne treba imati podanike i ne treba biti podanik.To je jednostavna filozofija.
Naš svakodnevni život i dijelovanje nas odvode u jednom ili drugom smijeru.Time,zapravo,sami biramo što želimo,unatoè èinjenici da smo ponekad prisiljeni uèiniti neke stvari i protiv svoje volje.To nikog ne treba sprijeèiti u pokušaju ostvarivanja drugaèijih ciljeva.Ne,baš naprotiv,to nas može ohrabriti da se još jaèe potrudimo promijeniti takvo stanje stvari.
Sve to je dug i ponekad težak proces,ali ako u njemu ne sudjelujemo,biti èe još dužii teži.


Quickpost this image to Myspace, Digg, Facebook, and others!