nedjelja, 23.12.2007.

Ime HIPPY proizlazi:
# od pridjeva "hip" u znaèenju: onaj koji zna,
koji razumije

# takoðer rijeè "hip", ali u znaèenju
bedro-zbog traperica

# iz "happy" = sretan

# najlogiènija teorija: iz engleskog izraza
"hipster" što je u pogrdnom smislu oznaèavalo
bijele Amerikance koje su se družili i bili ukljuèeni u život i
kulturu svojih crnih sugraðana (to je vrijeme kada u Americi cvjeta
rasna diskriminacija).



HIPPY POKRET

Hippy pokret javlja se 1966. godine 20.
stoljeæa na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu, te se proširio na èitavu
Ameriku i Europu. Tih, šezdesetih godina
svijet je izgledao kao prilièno mraèno mjesto. Postojala je
blokovska podjela svijeta na istoèni i zapadni. Vijetnamski rat bio
je toèka na kojoj se poèela buditi graðanska svijest, poèelo je
snažnije suprotstavljanje službenoj amerièkoj politici i stilu
života.

U hippyja se pojavljuje stav:"mi i oni. Mi smo, dakako,
ljudi, a oni su (straight people) svinje i mi smo protiv
njih. Èitav se svijet zapravo dijeli na prosvijeæene (nas) i
neprosvijeæene (njih), ali, što je u svemu najbitnije, bez obzira
na rasu i vjeru. Podjela je iskljuèivo kulturna."

Hippyji su bili mladi ljudi, otprilike do 25 godina, uglavnom
podrijetlom iz dobrostojeæih obitelji, koji su odbacili njihov
naèin života i i materijalistièki sustav vrijednosti i
suprotstavljaju mu „vrijednosti biæa“.

Napustili su škole i radna mjesta te se preselili na ulicu
živjeti sa istomišljenicima. Prezirali su amerièki naèin života i
smatrali su da on samo ograðuje ljudsku slobodu i postavlja granice
u ljudskom razmišljanju i kreativnosti. Napustivši udobnost,
raskoš, površan život odraslih, izabrali su jednostavan, priprost i
prirodan život.

Hippyji ne priznaju nacije. Žele mirnim
putem, prakticirajuæi bratstvo, srušiti svakodnevne granice koje
dijele ljude: nacionalne granice, rasne, vjerske, spolne, klasne, a
i one ideološke. Zamišljali su svijet bez ikakvih razlika meðu
ljudima, bez religija, nacionalnosti, materijalnosti koje dijele
ljude.

Voljeli su prirodu i borili su se za njezino oèuvanje. Borili su
se za vjeèni mir u svijetu i ljubav meðu svim ljudima. «Mržnja i
rat ustupit æe mjesto miru i ljubavi. Sve æe se podjele utopiti u
bratstvu ljudi, a svuda æe odjekivati glazba», to je bilo njihovo
zamišljanje svijeta nakon hippy pokreta, tako je izgledao hippy
svijet. Neki hippyji želju za promjenom izražavaju nomadskim
životnim stilovima, odricanjem korporativnih utjecaja, potrošnje i
Vijetnamskog rata, prihvaæanjem ne-kršæanske religijske kulture
(ukljuèujuæi Istoènu filozofiju) i sa kritiziranjem Zapadnih
vrijednosti.

Hippyes su:


1. vegeterijanci
2. nudisti
3. zalažu se za prirodnu medicinu
4. reforma oblaèenja
5. seksualne reforme
6. ekonomske socijalne, kulturne i religijske reforme
7. sloboda za žene, djecu i životinje



Loša je strana hippy pokreta bila droga
koja je najviše zbog hippyja preplavila svijet. Od šezdesetih
godina 20. stoljeæa halucinogenim drogama eksperimentirali su
milijuni mladih ljudi pretežno u zapadnim zemljama oponašajuæi
rock zvijezde da bi "spoznali sami
i sebe i svijet oko njih onakav kakav zaista jest".
Sigurno je da je poveæanom interesu za halucinogene droge
pridonijelo otkriæe djelovanja LSD-a kojeg je
kozumirao ogroman broj ljudi. Ipak, velik broj hippyja ne uzima
LSD. Odbija ih ovisnost koju zaziva uzimanje te droge. Ozbiljniji
hippyji sve više teže tome da vlastitim duhovnim traganjem dosegnu
stanje prosveæenosti i punine. I sami Beatlesi su u poèetku pjevali o LSD-u, da bi
ga kasnije zamijenila joga. Ipak, otprilike
90% hippyja je pušilo marihuanu, koja
je u to vrijeme takoðer postala jako popularna. Hippyji su
prouèavali istoènjaèke filozofije naroèito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga,
inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom oèuvanju.
Promovirali su i tzv. Flower Power filozofiju umjesto rata
i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeæa. Flower Power
je bio slogan kojeg su koristili hippyji kasnih 60-ih i ranih 70-ih
kao simbol nenasilne ideologije. Mjesto sastajanja za pokret Flower
Power bio je u Amsterdamu, u clubu
zvanom Paradiso. Flower Power je takoðer ukljuèivao razne
akcije tinejdžera, kao što su davanje cvijeæa policajcu ili
stavljanje cvijeæa u revolvere i pištolje kao znak mira, a ne rata.
Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil,
mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su
pokušali realizirati ideje i vjerovanja. Snagu ljubavi, bratstva i
solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »Vodite ljubav, a
ne rat.« Hippyji slave otvorenost u nastupu, preziru skrivanje
pravih emocija i licemjerstvo. U svakom trenutku treba odbaciti bol
i nezadovoljstvo, svaku prisilu, pa èak i rad, jer ni on nije
ugodan. Pitanje ljubavi u hippy ideologiji nije samo pitanje
seksualnih sloboda i ljudskih prava nego i slavlje života, ljudske
topline, oslobaðanje od tabua, poštivanje drugih i njihove volje,
preispitivanje patrijahata... Ljubav je posebna vrsta moæi. No,
neki su tvrdili kako je to nezreli oblik ljubavi i da je iz
hippyjevskog otkriæa seksualnosti danas ostalo mnogo
spolno prenosivih bolesti...
LSD


PSYCOBILI MASHROOMS


IZGLED(mada to svi veæ znamo)
Obavezna je bila duga kosa s trakom oko èela. Odjeæa je uvijek
bila svijetlih èak krièavih boja kombinirana na najrazlièitije
naèine što je ostavljalo prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su
se traperice, ali i šarene trapez hlaèe, široke košulje, èesto
indijske, široke haljine i suknje, a èesto se odjeæa ruèno
izraðivala i bojila. Služila je ukidanju statusnih razlika, a su
izgledom govorili da su djeca, a ne muškarci ili žene. Kosa je
simbol pobune, slobode, induividualnosti, ponosa. Duga je,
lepršava, divlja, razbarušena i neukrotiva, baš kao i priroda. Kosu
i vrat su ukrašavali cvijeæem. Obuæa je takoðer bila originalna,
indijanske mokasine, minimalistièke sandale i sl., meðutim hippyji
su najèešæe hodali bosi što je znaèilo naèin povezivanja sa
prirodom. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola
kao peace-simbol (predstavlja otisak nožice goluba i
simbolizira mir), ying-yang, tzv. smilea, ali i
ekscentriènih »ukrasa« kao npr. ovèja zvona. Hippy na mržnju
odgovara razumijevanjem i ljubavlju, bacajuæi cvijeæe svome
neprijatelju. Cvijet simbolizira ljubav. Cvijet je lijep, prirodan,
divlji i opojan, a oznaèava i nježnost i otvorenost. Tijelo nesmije
biti mišiæavo i jako, veæ upravo nježno, mlitavo i nenasilno.
Beživotnost tijela i nespretnost pokreta dokazuju dosljednost
nepripadanja grubom i okrutnom svijetu plastiènih straight-ova.
Uostalom, duh je iznad materije, iznad tijela.


GLAZBA
Glazba koja se vezuje uz hippy pokret uglavnom je acid rock. Rock nije više samo teenagerska plesna glazba,
on je definitivno glazba revolucije koja predstavlja izraz
nezadovoljstva i nade za novu generaciju koja želi “živjeti
umjesto da preživljava”, “voljeti umjesto da
tolerira”, “hodati umjesto da trèi”, “otkrivati
umjesto da uèi”. Slušali su: Janis
Joplin, Grace Slick, Bob Dylan, The
Beatles, Rolling Stones,
The Who, Iron Butterfly, Frank Zappa, Jefferson Airplane,
The Greatful Dead, Big Brother and Holding
Company...

OKUPLJANJA



Pojam Sumer of love u 20-om stoljeæu obilježava poèetak
socijalnog, politièkog i seksualnog osloboðanja u modernom društvu.
Prvo hippyjevsko okupljanje Human Be In bilo je u sijeènju
1967. u Golden
Gate parku u San Franciscu. Došlo je više od 50 000 ljudi.
Human Be In bio je fokusiran na poboljšanje ljudskih shvaæanja,
kulturnu i politièku decentralizaciju, na zajednièki i društveni
život, ekološku svijest graðana. Sveti trolist velikih rock
festivala zapoèet je Montereyom (16-18. lipanj 1967.), nastavljen
Woodstockom (15-17. kolovoza 1969.) te
završen Wightom (26-30. kolovoza 1970.). Tih godina rock ima sve
više poklonika, a dvorane su se pokazale neadekvatnim prostorima
kako za poklonike tako i za sudionike - trebalo je naæi veæi
prostor gdje bi novi apostoli rocka pokazali svu svoju kreativnost,
snagu i razuzdanost. Premda je era ljetnih festivala i masovnih
okupljanja zapoèela sa scenom San Francisca, sve se definiralo
upravo na tri spomenuta mjesta. Monterey je otkrio svijetu
kreativne domete Doorsa, Janis, Hendrixa, Grateful Dead, Simona
& Garfunkela i dr. Na tom mjestu sve se dogaðalo za i u ime
glazbe... Woodstock je bio skup pomalo umornih heroja koji su na
velikom mjestu meðu brojnim poklonicima djece cvijeæa
dostojanstveno ostavili buntovne šezdesete u ropotarnici
povijesti... Wight - premda održan u sedamdesetima po svemu pripada
šezdesetim - bi se mogao nazvati britanskim odgovorom na Woodstock,
no bilo je oèito da dolazi neko novo vrijeme (show bussines!?) u
kojima æe vrijediti nova pravila gdje idealima neæe biti
mjesta...

ZA KRAJ
Hippy pokret nije dugo trajao. Politièka i gospodarska realnost,
problemi s drogama kao i komercijalizacija pokreta potrošili su
snove hippyja o boljem vrlo brzo. U High Ashburryju 1969. je bilo
100 000 bjegunaca od kuæe, nezaposlenih i zdravstveno nezaštiæenih.
Ekonomski razvijeno društvo to je još moglo podnijeti. U
sedamdesetima veæina je revolucionarnih zamisli zamrla. Djeca
cvijeæa su se umorila od slobode ili su možda jednostavno
ostarjeli, a njihovi su ih roditelji prestali financijski
pokrivati. Uglavnom, otkaèene glave su se uozbiljile i shvatile da
moraju zaraðivati za život ako žele preživjeti. Revolucija je
prošla, a svijet se nije bog zna kako promijenio. Hippy komunu, kao
jedan od oblika udruživanja, karakterizira idejno i kulturno
zajedništvo, ali i individualnost (na granici anarhije) te gotovo potpuno odsustvo ekonomskih
interesa. Takav spoj, u uvjetima materijalno i tehnološki usmjerene
civilizacije, ne obeæava dugotrajnost. Kad se svemu tome pridoda
još i nesposobnost èlanstva za odricanja, žrtvu ili fizièki rad,
kao i èinjenicu da društvo iz kojeg su pobjegli (i u koji se mogu
vratiti) ipak nudi dovoljno slobode i egzistencijalne sigurnosti,
brzi kraj je neizbježan. Za najveæi dio naraštaja, hippyzam je bio
prolazna moda. Istina, moda koja je ponešto promijenila i èiji
odjeci još traju, ali je zapravo samo trenutku prilagoðena vjeèna
potreba za otporom, slobodom i ugodom. Kao i svaka moda i ova je
privukla mnoge kojima ništa nije bilo jasno, ali su željeli
sudjelovati, u ovom sluèaju napušiti se i pjevati. Na samom izmaku
šezdesetih više ništa nije bilo kako prije. Završavala je još jedna
glazbena revolucija obilježena brojnim velikanima
rock'n'rolla. U sedamdesete se ušlo bez Jimija, Janis i
Jima (sve troje je odnijela droga, no, kao što je netko rekao
"kreativnost traži uništavanje") te ostavilo
nasljeðe ljetnih rock dogaðanja koji se (s iznimkom Live Aida
sredinom osamdesetih) više nikad nisu ponovili. No èitav slijed
dogaðaja je postavio nove liberalnije poglede i stajališta u ovom
svijetu te otvorio vidike masi

PEACE,LOVE & :)


pomoæ uzeta iz wikipedije :)