U potrazi za samim sobom...

Tko još nije čuo za bijele tigrove? Dosta su popularni, ali neke preciznije informacije o njima ljudi često ne znaju. Što uzrokuje njihovu boju? Da li se radi o albino tigrovima? Postoje li uopće albino tigrovi? Jesu li oni ugroženi kao takvi? Imaju li svi tigrovi pruge, ili mogu biti i sniježnobijeli?
Nastavite li čitati, saznati ćete odgovore na ova i druga pitanja s kojima ljudi često nisu upoznati...(usput rečeno, ovaj tigar mi je omiljena životinja)
Bijeli bengalski tigrar poseban je po svojim neuobičajnim obilježjima. Ružičastog je nosa, bijele do kremaste boje krzna, i crnih, sivih ili čokoladnih pruga. Oči su mu obično plave, ali mogu biti i zelene ili žučkasto smeđe boje. U svijetu postoji nekoliko stotina bijelih tigrova, ali taj broj se svake godine povećava. Zbog svoje posebne boje, postali su popularne atrakcije u zološkim vrtovima. Iako se vjeruje suprotno, oni nisu sami po sebi ugrožena vrsta, jer ne spadaju u nikakvu podvrstu(ugroženi su bengalski tigrovi, općenito)!

Što se tiče njihovog podrijetla, neki smatraju da samo kod bengalskih tigrova može nastati ta boja, dok drugi vide smatraju da su zapravo miješanog Bengalsko/Amurskog podrijetla.
Boju uzrokuje recesivni gen, što znači da je to zapravo negativno obilježje.
Često se smatra da žive u Sibiru, gdje im boja pomaže da se uklope u snijeg, što nije točno, potječu iz Indije. Bijela se pojavljuje i kod nekih podvrsta amurskih i sibirskih tigrova, ali iznimno rijetko, a i takvi primjerci su vjerojatno križanci s bengalskim tigrom.
Dakle, u principu, takva boja pojavljuje se samo kod bengalskih tigrova, a šanse za to su jako male. U prirodi, na 10 000 rođenja, rodi se jedno bijelo mladunče. Zanimljivo je da, zbog gena koji prouzrokuje bijelu boju, dva bengalska tigra uobičajne boje mogu dobiti mladunče bijele boje, ali mladunče dvaju bijelih tigrova uvijek će biti bijelo!
Postoje i sniježnobijeli(nisu albino) tigrovi, no oni su vrlo rijetki, a u današnje vrijeme neki su nastali dugotrajnim selektivnim razmnožavanjem bijelih tigrova. Neki imaju vrlo blijede pruge, koje se vide samo pod određenim kutom ili svjetlom. Nažalost, kod bijelih tigrova koji potječu od oba takva roditelja(razmnožavanje u zatočeništvu), može doći do problema u genetskom kodu, zbog premale raznovsnosti u genima, odnosno sparivanja tigrova bliskih rodbinskih odnosa. Tako nastaju razne deformacije i zdravstveni problemi(česta je razrokost). Zato neki odgovorniji zološki vrtovi odbijaju pariti dvoje takvih tigrova koji su u bližem srodstvu, i traže načine da spare one iz različitih porodica(uspješno), ali njihov broj je malen. Drugi to i dalje rade zbog velike potražnje, jer cijena takvog tigra iznosi oko 60 000 američkih dolara!


Usprkos uobičajnom vjerovanju, bijeli bengalski tigrovi nisu albino tigrovi, jer onda ne bi uopće imali pruge. Do sada nisu pronađeni nikakvi dokazi albinizma kod tigrova. Boja pruga(svjetlija ili tamnija) ovisi o utjecaju drugih gena.
Svi bengalski tigrovi su vrlo ugrožena vrsta. 2005. godine na svijetu ih je bilo samo oko 4580(sjetimo se da se u prirodi otprilike na 10 000 običnih bengalskih tigrova rodi jedan bijeli)! Ugroženi su zbog krivolova, posebno zbog toga što u tradicionalnim istočnjačkim medicinama koriste razne pripravke s tigrovim komponentama(vjeruju u njihovu veliku ljekovitost – smatraju da npr. pripravcima od tigrovih kostiju ili zubiju mogu dobiti «snagu tigra»), koje su zbog toga na crnom tržištu vrlo cijenjene.

Ako ikada budete u prilici da kupite takve pripravke, molim vas da to ne činite jer tako podržavate krivolov i podupirete nestajanje bengalskih tigrova!
Njihova boja zapravo je loše obilježje, jer im otežava kamuflažu u prirodnoj okolini, ali to ne znači da ne zaslužuju naše poštovanje kao i sve ostale životinje. Posebna boja čini ih i primamljivim plijenom krivolovaca, što ih dodatno ugrožava.
Bengalski tigar samo je jedna od vrsta koju smo mi, svojim destruktivnim djelovanjem, doveli do ruba egzistencije. Zašto? Iz praznovjerja, želje za moći onih koji kupuju takve pripravke, a iz pohlepnosti onih koji ih prodaju i nabavljaju... Nije li krajnje vrijeme da zastanemo i zapitamo se što to činimo?