faraonn
08.03.2006., srijeda
Sve po starom
|
Kad munje grudima šaraju, zauvjek i neizbrisivo, Sinajski. Pogled mi traži, odakle to ljepota, tako rano, mir moj potresa. Spokoj zauvjek izgubljen, propinje se, kao kobra, za skok spremna. Ne žalim zbog nemira probuđenih, ne tužim za drskost, neutješno. Samo se ljutim, što tako daleko, a tako poznato, po navici staroj, na mjestima nezasticeno. A daljina se protegla u nemoći. U pogledu molitva, a ne želja. Ispod ušiju zapeklo, kao nekad davno.  |
