ZEU ZELENO MEĐIMURJE

https://blog.dnevnik.hr/ekomedjimurje

petak, 23.03.2007.

Eko* Kako nastaje duga

Duga je sunčeva svjetlost raspršena u svoj spektar boja i skrenuta u oko promatrača kroz kapi kiše. Dugu sačinjava skupina gotovo kružnih lukova boja koji imaju zajedničko središte.

Ova predivna pojava uvijek iznova začuđuje i oduševljava promatrača. Možda nikada niste primijetili, ali kada gledate dugu, sunce vam je uvijek iza leđa. Središte duginog luka uvijek je u pravcu nasuprot sunca, a kiša je u smjeru duge.

Kad se svjetlost sunca lomi kroz kišu, svaka njena kap djeluje poput malene prizme, raspršivanjem bijele sunčeve svjetlosti u cijeli spektar. Refleksija utječe na stvaranje luka. Naime, boje spektra se odbijaju od stražnje strane svake kapi kiše kao od zakrivljenog ogledala pod kutem od 42 stupnja i tako oblikuju obojani luk.

Precizna objašnjenja kako duga nastaje i zašto je ona u obliku luka zalaze u područje znanosti optike. Prvo detaljno fizičko objašnjenje predočio nam je Rene Descartes daleke 1637. godine. On je pojednostavio proučavanje duge preoblikujući ga u proučavanje jedne kapi vode i njene interakcije sa svjetlosnim zrakama. On piše: ''S obzirom da se takav luk ne pojavljuje samo na nebu, već i u zraku oko nas, gdjegod da su kapi vode osvijetljene suncem, kao što možemo vidjeti u nekim fontanama, odlučno sam zaključio da se ona stvara načinom na koji svjetlosne zrake djeluju na te kapi i prenose ih do naših očiju. Nadalje, znajući da su kapi okrugle, kako je već dokazano, i uvidjevši da se izgled luka ne mijenja s obzirom na njihovu veličinu, dobio sam ideju da stvorim jednu jako veliku kap da bih je mogao bolje proučiti. '' Nadalje, Descartes detaljno opisuje svoje eksperimente i zaključke do kojih je došao, koji su vrlo vjerodostojni i napredni.

Dugin luk je zapravo kružan, no Zemljino tlo nas ometa da vidimo puni krug. Što je Sunce niže na horizontu, to ćemo vidjeti više kruga – točno u suton, vidjet ćemo pola kruga, a vrh luka je 42 stupnja nad horizontom. Što je više sunce na nebu, to je niži luk duge.

Tradicionalni opis duge je da je ona sačinjena od sedam boja. To su crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. U stvarnosti, duga je niz bezbroj boja u rasponu od crvene do ljubičaste. Neke od njih ljudsko oko ne može ni vidjeti.

Često se na nebu pojave dvije duge odjednom. Druga duga, koja je najčešće mnogo slabijeg intenziteta boja, rezultat je još jedne refleksije zbog koje zrake svjetlosti napuštaju kapljicu pod nešto širim kutem od uobičajenih 42 stupnja. Boje sekundarne duge izvrnute su u odnosu na primarnu dugu.

Moguće je da se svjetlost reflektira više no jednom, ali pod normalnim uvjetima 'daljnje' duge nisu vidljive. Čistoća duginih boja ovisi o veličini kišnih kapi. One veće daju jarke i jasne boje, a manje kapi, promjera desetinke milimetra, proizvode 'pastelnije' duge.

Postoje i lunarne duge. Pun mjesec je dovoljno svjetao da mu se svjetlost lomi u kapima kiše poput sunčeve. Naravno, mjesečina je mnogo bljeđa pa je tako i s lunarnom dugom.

Izvor: Revija "Odisej"

- 17:00 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.