Kantu
Zvijezde. I nebo nada mnom. Pribadače boje zvijezda i boje krvi. Nema bolje stvari od spavanja ispod zvijezda očiju širom otvorenih. Na Farskoj. Rakija. Medica i šljivovica. Kontinent i otok. Z mora i s kopna. Vukomerić. Moby i Portishead. To je trenutno svijete sve što mi trenutno pada na pamet. I želim da tako ostane. Bez ikakva smisla. Jer da sve ima smisla ovo ne bi ni pisao, a kamoli sjedio ispred komp. Pogleda u prozor, ali samo prozor. I to ne prozor nego jebeno ogledalo. Sam si. Pa šta. Svi smo ponekad i jebeno nam zna bit super, a zna bit i očajno.
Živio Kőnigsberg. Svakom treba osama. Da se lakše nosi sa sobom, a ponajviše s drugima. Sve je možda i nije relativno. Jedno je sigurno. Ja ću uvijek ostat ja u kojim god se stanjima gubio. Labilan, depresivan, euforičan, ravnodušan, ali vječno nasmijan
|