"If we open a quarrel between the past and the present, we shall find that we have lost the future."
Winston Churchill (1874 - 1965)
ŠTORIJA O TRI GLAVE NA ZIDU
naškrabano -27.01.2010. srijeda - 21:58
Evo ka ca san i reka u najavi posta ,ovi reljef na zidu u Trogirskon ulici malo me zaškaklja po radoznalosti pa san mora malo proceprkat nebi li sazna cakod više ,a samin timen i ucinija ovi post ovod kako bi i vama natrpa mozak novin podacima o Splitu .......e sad lipi moji nisu ovo baš i neki naznacajni podaci iako onako kad prođete kraj ovega reljefa njanci se ne ošervate da je on tod na zidu .....a prošli ste kraj njega ( baren vi domaci) barenko ijadu puti.
Odma na prvi pogled vidi se da se ovi reljef ne uklapa u građevinu na cijoj se fasadi nalazi,to jest nalazi se na zidu crkve sv.Duha u Trogirskoj ulici.A e pa normalno mora se spomenit Trogir u postu barenko na jedno misto :))))
Evo malo ce mo precizirat di se nalazi ovo o cemu ce ovod bit rici..............................
Više ovi reljef baca na antiku ,ma zapravo on i je prerađena Rimska stela (nadgrobna ploca na kojoj su se prikazivali pokojnici ),a poznato je da je kroz razlicita povisna razdoblja naš svit bija sklon uzidavanju antickih spomenika i raznih fragmenata u svoje objekte.Nje naš svit ni bija lud kad je to cinija , e a tribalo se pofalit sa takvin umecima u zidovima, da svit jema ca gledat ,a u jedno bi se timen ubila jednolicnost zidova.
Tako je ako niste znali i u kampanel (zvonik ) sv.Duje bila uzidana cila jedna serija antickih spomenika koji su nakon rušenja zvonika krajem 19. stoljeca pohranjeni dilon u Arheološkom muzeju u Splitu a dilon u Solinu .U Solinu su dilovi kampanela ugrađeni u Tusculum (podrucna zgrada Arheološkog muzeja) ciju je izgradnju 1894.godine narucija don Frane Bulic za potribe arheologa i njihovog istraživackog rada.E upravo na fasadi Tusculuma možete vidit u manjem dilu ugrađene fragmente antike iz stare Salone ,dok su vecinom ugrađeni dilovi komadi starog srušenog kampanela sv.Duje-originalni dilovi iz srednjeg vika.
Nego ajmo se mi vratit ovom našem reljefu o kojemu je ovod ric.
Na reljefu su prikazana tri lika: odrasli muškarac u sredini,livo djecak a desno djevojcica.Sam reljef je najvjerojatnije kasnije uzidan u fasadu šta se može zakljucit po sloju vezivnog materijala između reljefa i zida u kojem se nalazi.Na donjem dilu ovog spomenika nalazi se polje okvireno dvostruko stupnjevanom profilacijom.U sredini polja je izbušena cetvrtasta rupa u koji je umetnuta metalna plocica s rupon za ubacivanje milodara.na slobodnom prostoru ispod profilacije upisano je: ZA POSVETILISCTA NA OTPUSCTENJE GRIHA
Gornji dio reljefa je sasvim drugacije profiliran,izrađenja je potkovasta niša u kojoj se nalaze spomenute figure muškarca i dice.
-Muškarac u sredini je odjeven u tuniku .Ima dugi tanki vrat i ogromne klempave uši..Naime te uši su u stvari produkt priklesavanja i minjanja ranijeg lika koji je bija na steli.Glava je u velike smanjena dok su uši ostale iste,to jest pripadaju prvoj fazi izrade i onom liku koji je bija prvi na steli.
Nos mu je otucen.Oci i usta su moremo rec jednostavno ugravirani ,to jest bez plasticnog oblikovanja.na glavi se nalazi kapa koja podsjeca malo na dalmatinsku kapu a u stvari je to kapa kakvu su u ono vrime nosili dužnosnici ili vojni casnici .Pa iz prikaza same kape možemo zakljuciti kojem sloju društva je pripadala osoba na reljefu.Muškarac oslanja ruke na ramena dice.
-Djecak je odjeven u tuniku .Ima kratku ricavu kosu .Lice je fino oblikovano a oci i usta su ugravirana kao i kod muškarca.Nos je i njemu otucen.
-Djevojcica je također odjevena u tuniku .Frizura joj je zanimljiva jer se sastoji iz dva dijela.Sprida je uska kratka kosa koja uokviruje celo tako da su joj uši slobodne.Na ton dilu kose nalazi se urezi koji oponašaju pramenove,a straga su također urezi koji se spuštaju preko timena prema zatiljku,ali nisu istog pravca kao oni naprid.Od sredine cela,preko timena pa do zatiljka ide jedna šira traka,ukras .Ovaj ukras je zapravo bija u ono vrime ukrasna traka koja je bila isprepletena od zlatne ili pozlacene žice,a te pletenice mogle su bit riđe ili gušce,ponekad je u njih bilo upleteno drago kamenje.Jedno od tumacenja nošenja ovakvih timenih ukrasa kod djevojcica pripisuje se pripadnicima Izijacke vjerske zajednice to jest kandidatkinjama za prijem u tu zajednicu.Drugio tumacenje ovakvih ukrasa navodi da ukras nema veze sa pripadnosti vjerskoj zajednici vec da je takav ukras bija uobicajano obilježje djevojaka koje su još djevice.Ukras se naziva discriminale .
Sve ovde navedeno daje jasan dojam da je ovaj reljef zapravo prerađeni anticki reljef,ili bolje receno stela-nadgrobni spomenik koji su upotrebljavali niži slojevi Rimskog društva a narocito u 2.i 3. Stoljecu naše ere.
Ova je stela najvjerojatnije bila ostala bez vlasnika ili je bila napuštena vec u antici te je kasnije bila priklesana za nove vlasnike .Zapravo ova je stela imala 3 faze izdare/dorade .Prva je bila ona kad je obrađena od komada kamena.Tu prvu fazu nemože se tocnije datirat jer su uništeni raniji natpisi koji su bili na njoj,ali po obliku može se smjestit u period 2 . i 3. St.n.e.
Druga faza to jest dorada može se malo preciznije smistit i to upravo po nacinu dorade u ranije tetrarhijsko doba,kad se i inace u Dalmaciji zapaža obnova kiparske aktivnosti,osobito portretiranje šta je po svoj prilici ,posljedica boravka brojnih meštara u Dioklecijanovon palaci i njihovog otpuštanja nakon završavanja radova.Stoga se može kazat da je najvjerojatnije posljednje desetljecje 3 . ili rano 4. stoljece doba nastanka ovog malog ,ali ipak dosta važnog ,nadgrobnog spomenika koji prikazuje nježni zagrljaj oca i dvoje dice.
Treca faza dorade smještena je u vrime izgradnje crkve sv.Duha šta se može izcitat iz oblika pisma hrvatskog jezika kojim je napisan tekst na reljefu.
Ajmo se malo vratit na one uklesane likove na steli.Uklesani likovi su u pravili bili portreti vlasnika.Na ovon steli sam raspored prikazanih likova je neuobicajan za ono vrime.U stvari možemo ustvrdit da je na steli prikazan otac u sredini uz kojega stoji njegovo dvoje dice te na koje on oslanja ruke.Ovakvi prikazi obitelji su vrlo cesti ,ali je na takvim prikazima uobicajeno bila prisutna i majka,jer je i ona dio te cjeline...........Ali ipak ova stela s ovakvim prikazom nije usamljen primjer jer slicnu njoj možemo vidit i na istocnom zidu Garagninova vrta u Trogiru di je uzidana stela koja prikazuje starijeg muškarca i malo dite, te je ocito da je i tu rijec o prikazu oca i diteta.
Evo nakon ovoliko bombardiranja sa detalljima nadan se da san van malo približija ovo naše povjesno nasljeđe..............
Blogerska poduzetnost na djelu :))) evo zahvaljujuc čiovki morete vidit i ovu stelu u Trogiru o kojon je bilo rici .....
Prođen tako nekidan kroz grad i normalno da mi odma padne na pamet kako bi bija red po koji post posvetit ovome prilipom gradu . Je da san dušon i srcen uvik osta dite Trogira ali ipak ovi grad je posta dil mene isto onako ka šta san i ja posta dil njega.
Vratu se uspomene brzinon svitlosti na one dane kad smo cinili trke motorima i takmicili se ko ce bolje lec (nagnut) u okuci isprid „bastiona“.....na odlaske u srednju Tehnicku školu autobuson boj 1 ,popularnon jedinicon, koja je tada prolazila isprid Gospe o Zdravlja,kraj teatra pa desno do isprid staroga placa (starog hajdukovog stadiona) i onda prema školi.........e ova crkva Gospe od Zdravja upravo je probudila ideju za ovaj post.........jerbo malo i onih ca su se rodili u Splitu zna njenu povist.....koliko se idejnih rješenja izminjalo dok nije dobila ovaj izgled koji danas ima.......e pa evo malo edukacijskog štiva za sve vas koji jemate volje malo više citat .......e ni loše dikod štakod novega naucit o svome gradu ......a onda i vi koji ste ponekad u prolazu kroz ovi grad moce te kazat da zahvaljujuc onome berlavome Dalmati i vi znate ponešto više o tom dilu Splitske povisti.
Davne 1930.godine raspisan je natjecaj za izradu nacrta nove crkve Gospe od Zdravlja i to uz franjevacki samostan na Dobrome u Splitu . Gradnja ove nove crkve planirana je na mistu postojece barokne crkve iz 18.stoljeca koja svojon velicinon nije udovoljavala potrebama vjernika.Radove na ovaj natjecaj pridalo je sedan arhitekata i inžinjera a njihovi radovi su se kretali od elekticizma do moderne.Povjerenstvo koje je tribalo odlucit koji ce se projekt usvojit nije bilo zadovoljno nijednim od pridloženih projekata pa su stoga uzeti u razmatranje i radovi koji su pristigli nakon zadanog roka.
Uprava samostana bila je najzadovoljnija projektom u duhu neoromanike autora Silvija Sponze te je taj rad predstavljan Odboru za gradnju koji ga je i usvojija. Projekt je nadalje prosljeđen 1931 .godine Ureskom povjerenstvu koje je projekt u više navrata vracalo na doradu jer nije odgovara strogim zahtjevima koji su bili postavljeni za građevinu tog tipa.Interesantno je spomenut da je protivnik ovakvog projektnog rješenja bija i Don Frane Bulić ( nadan se da van ne moran objašnjavat ko je bija ovaj naš povjesnicar , arheolog, i koje su sve njegove zasluge ).
Konacno zbog svih neslaganja oko ovog projekta uprava svetišta bila je prisiljena nac novog projektanta i to Lavoslava Horvata (iz Zagreba)koji je napravija više varijanti projekta buduce crkve u modernistickom stilu.Ponovo je bilo primjedbi i na njegove varijante ali je ipak na kraju prihvacena najjednostavnija od predloženih uz izmjene iste.
Tako se crkva nakon svih nesuglasica oko projekta napokon pocela gradit te bila dovršena tek pocetkom 1937. Godine.
Ova crkva je jedna od prvih primjera naše hrvatske moderne sakralne arhitekture.Kod ove crkve zanimljiv je upravo odustanak od tradicionalne izgradnje crkava kod nas.
U prvom projektu Lavoslava Horvata iz 1932 . godine crkva je tribala imat procelje i bocne strane rastvorene okruglim stupovima .Na vrhu procelja ,u sredini,tribali su se nalazit kipovi Gospe od Zdravlja s Djetetom u narucju i bolesnika koji molu,a na krajevima kipovi sv.Ante i sv.Tereze od Malog Isusa.Unutra je crkva tribala imat trobrodni oblik,razdiljen stupovima s jonskim kapitelima,a sridnji dil je triba bit povišen.U unutrašnjosti su bili predviđeni mramorni oltari i prozori ukrašeni slikama svetaca i imenima donatora.
Godine 1934 uprava Gospe od Zdravlja zatražila je od Horvata novi 2. Izmjenjeni nacrt .Prema ovom novom nacrtu donji dil crkve triba je ostat isti ,zadržano bi bilo i procelje sa jonskim stupovima okruglog presjekai navedenin kipovima.Crkva je tribala zadržat širinu stare crkve sa dodatnim proširenjima po sredini uz malo produženje prema sjeveru.Bocna krila crkve također su tribala bit kao u prvom nacrtu rastvorena stupovima.Ovi drugi projekt triba je bit dosta jeftiniji a i moglo se stupnjevito pristupat izgradnji.
I ovaj projekt nije zadovoljava tadašnju opcinu te je zatražena još jedna izmjena u projektu ali ovog puta radi nedostatka novaca za materijal te je crkva u projektu dodatno pojednostavljena.Okrugli stupovi zamjenjeni su stupovima kvadratnog presjeka bez kapitela.Stupovi su postavljeni i u unutrašnjost .Odustalo se i od gradnje novog zvonika.Na kraju kao rezultat ovog zadnjeg zahtjeva za izmjenama nastala je dvoranska crkva u obliku kakvom je dans poznajemo.Crkva je nešto malo šira od stare koja je srušena :širine 22,duga 36 i visoka 12,5 metara .Odustalo se i od kipova na procelju te je umisto njih 1937 .godine postavljen celicni križ.
Sve u svemu ova crkva uz svu svoju neobicnost ima i neke svoje prednosti kao šta su prostranost,akusticnost i svjetlost. Interesantno bi bilo još dodat da se zbog protivljenja vlasnika uz crkvu odustalo od izgradnje apside pa je tako crkva završava ravnim zidom na kojemu je kasnije naslikano raspelo ( koje opet triba imat poseban osvrt koji nebi sta u ovi post).
Još jedan onako malo interesantniji detalj oko svih ovih izmjena projekta crkve može se nac u utjecaju Ivana Meštovica. Kako kaže ljetopisac fra Vjekoslav Mrđen upravo je Meštorvic savjetova franjevcima narudžbu novog nacrta i to od mladog arhitekte Horvata. Lavoslav Horvat bija je tridesetih godina jedan od bliskih suradnika Meštrovica. I u samom ovom zadnjem projektu koji je prihvacen kao konacan možemo nac utjecaj Meštrovica koji je bija sklon monumentalizmu i neoklacifistickoj arhitekturi u izradi procelja rasclanjenog stupovima kvadratnog presjeka .
evo kad je vec spomenuta u komentarima ova zidna slika nek se zna o cemu govorimo......i sad ono legendarno pitanje " a šta je pjesnik tija rec ?"