Pregled posta

Štorija o gradnji crkve Gospe od Zdravlja

Prođen tako nekidan kroz grad i normalno da mi odma padne na pamet kako bi bija red po koji post posvetit ovome prilipom gradu . Je da san dušon i srcen uvik osta dite Trogira ali ipak ovi grad je posta dil mene isto onako ka šta san i ja posta dil njega.

Vratu se uspomene brzinon svitlosti na one dane kad smo cinili trke motorima i takmicili se ko ce bolje lec (nagnut) u okuci isprid „bastiona“.....na odlaske u srednju Tehnicku školu autobuson boj 1 ,popularnon jedinicon, koja je tada prolazila isprid Gospe o Zdravlja,kraj teatra pa desno do isprid staroga placa (starog hajdukovog stadiona) i onda prema školi.........e ova crkva Gospe od Zdravja upravo je probudila ideju za ovaj post.........jerbo malo i onih ca su se rodili u Splitu zna njenu povist.....koliko se idejnih rješenja izminjalo dok nije dobila ovaj izgled koji danas ima.......e pa evo malo edukacijskog štiva za sve vas koji jemate volje malo više citat .......e ni loše dikod štakod novega naucit o svome gradu ......a onda i vi koji ste ponekad u prolazu kroz ovi grad moce te kazat da zahvaljujuc onome berlavome Dalmati i vi znate ponešto više o tom dilu Splitske povisti.

Davne 1930.godine raspisan je natjecaj za izradu nacrta nove crkve Gospe od Zdravlja i to uz franjevacki samostan na Dobrome u Splitu . Gradnja ove nove crkve planirana je na mistu postojece barokne crkve iz 18.stoljeca koja svojon velicinon nije udovoljavala potrebama vjernika.Radove na ovaj natjecaj pridalo je sedan arhitekata i inžinjera a njihovi radovi su se kretali od elekticizma do moderne.Povjerenstvo koje je tribalo odlucit koji ce se projekt usvojit nije bilo zadovoljno nijednim od pridloženih projekata pa su stoga uzeti u razmatranje i radovi koji su pristigli nakon zadanog roka.

Uprava samostana bila je najzadovoljnija projektom u duhu neoromanike autora Silvija Sponze te je taj rad predstavljan Odboru za gradnju koji ga je i usvojija. Projekt je nadalje prosljeđen 1931 .godine Ureskom povjerenstvu koje je projekt u više navrata vracalo na doradu jer nije odgovara strogim zahtjevima koji su bili postavljeni za građevinu tog tipa.Interesantno je spomenut da je protivnik ovakvog projektnog rješenja bija i Don Frane Bulić ( nadan se da van ne moran objašnjavat ko je bija ovaj naš povjesnicar , arheolog, i koje su sve njegove zasluge ).

Konacno zbog svih neslaganja oko ovog projekta uprava svetišta bila je prisiljena nac novog projektanta i to Lavoslava Horvata (iz Zagreba)koji je napravija više varijanti projekta buduce crkve u modernistickom stilu.Ponovo je bilo primjedbi i na njegove varijante ali je ipak na kraju prihvacena najjednostavnija od predloženih uz izmjene iste.
Tako se crkva nakon svih nesuglasica oko projekta napokon pocela gradit te bila dovršena tek pocetkom 1937. Godine.

Ova crkva je jedna od prvih primjera naše hrvatske moderne sakralne arhitekture.Kod ove crkve zanimljiv je upravo odustanak od tradicionalne izgradnje crkava kod nas.

U prvom projektu Lavoslava Horvata iz 1932 . godine crkva je tribala imat procelje i bocne strane rastvorene okruglim stupovima .Na vrhu procelja ,u sredini,tribali su se nalazit kipovi Gospe od Zdravlja s Djetetom u narucju i bolesnika koji molu,a na krajevima kipovi sv.Ante i sv.Tereze od Malog Isusa.Unutra je crkva tribala imat trobrodni oblik,razdiljen stupovima s jonskim kapitelima,a sridnji dil je triba bit povišen.U unutrašnjosti su bili predviđeni mramorni oltari i prozori ukrašeni slikama svetaca i imenima donatora.

Godine 1934 uprava Gospe od Zdravlja zatražila je od Horvata novi 2. Izmjenjeni nacrt .Prema ovom novom nacrtu donji dil crkve triba je ostat isti ,zadržano bi bilo i procelje sa jonskim stupovima okruglog presjekai navedenin kipovima.Crkva je tribala zadržat širinu stare crkve sa dodatnim proširenjima po sredini uz malo produženje prema sjeveru.Bocna krila crkve također su tribala bit kao u prvom nacrtu rastvorena stupovima.Ovi drugi projekt triba je bit dosta jeftiniji a i moglo se stupnjevito pristupat izgradnji.
I ovaj projekt nije zadovoljava tadašnju opcinu te je zatražena još jedna izmjena u projektu ali ovog puta radi nedostatka novaca za materijal te je crkva u projektu dodatno pojednostavljena.Okrugli stupovi zamjenjeni su stupovima kvadratnog presjeka bez kapitela.Stupovi su postavljeni i u unutrašnjost .Odustalo se i od gradnje novog zvonika.Na kraju kao rezultat ovog zadnjeg zahtjeva za izmjenama nastala je dvoranska crkva u obliku kakvom je dans poznajemo.Crkva je nešto malo šira od stare koja je srušena :širine 22,duga 36 i visoka 12,5 metara .Odustalo se i od kipova na procelju te je umisto njih 1937 .godine postavljen celicni križ.

Sve u svemu ova crkva uz svu svoju neobicnost ima i neke svoje prednosti kao šta su prostranost,akusticnost i svjetlost. Interesantno bi bilo još dodat da se zbog protivljenja vlasnika uz crkvu odustalo od izgradnje apside pa je tako crkva završava ravnim zidom na kojemu je kasnije naslikano raspelo ( koje opet triba imat poseban osvrt koji nebi sta u ovi post).
Još jedan onako malo interesantniji detalj oko svih ovih izmjena projekta crkve može se nac u utjecaju Ivana Meštovica. Kako kaže ljetopisac fra Vjekoslav Mrđen upravo je Meštorvic savjetova franjevcima narudžbu novog nacrta i to od mladog arhitekte Horvata. Lavoslav Horvat bija je tridesetih godina jedan od bliskih suradnika Meštrovica. I u samom ovom zadnjem projektu koji je prihvacen kao konacan možemo nac utjecaj Meštrovica koji je bija sklon monumentalizmu i neoklacifistickoj arhitekturi u izradi procelja rasclanjenog stupovima kvadratnog presjeka .

evo kad je vec spomenuta u komentarima ova zidna slika nek se zna o cemu govorimo......i sad ono legendarno pitanje " a šta je pjesnik tija rec ?"


Post je objavljen 15.01.2010. u 19:58 sati.