Cerovac komentira

< svibanj, 2008 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

27.05.2008., utorak

Bosanski duh u književnosti (?)


Pod utjecajem povoljnije političke klime, u Zagrebu je u
ožujku 1967. donesena Deklaracija o nazivu i položaju
hrvatskog književnog jezika, u kojoj je naglašena opasnost
unitarističke koncepcije o stvaranju jedinstvenog državnog
(srpskog) jezika.72 Srpski književnici reagirali su dokumentom
nazvanim Predlog pitanja za razmišljanje, tražeći da Televizija
Beograd izbaci latinicu iz programa i služi se samo ćiriličnim
pismom. Zalagali su se i za veću uporabu ćirilice u Srbiji, da
književni jezik bude srpski jezik i da se on upotrebljava u srpskim
školama i ustanovama u Hrvatskoj.73 U isto vrijeme, u
ožujku 1967. Muhamed Filipović objavio je tekst pod
naslovom Bosanski duh u književnosti – šta je to? Naglasio je
da je narodni duh uvijek povijesni duh. 50 Filipović je naveo da
se do tada pojam «bosanska književnost» primjenjivao
uglavnom na djela srpske literature, a po njemu to su djela
muslimanskih pisaca.74 Filipović je bosanski duh najprije
definirao kao univerzalno, općeljudsko, izvan nacionalno,
izvan konfesionalno trajanje, pa ga sveo na bošnjačko-muslimansko
kulturno, odnosno književno nasljeđe. Sve ovo
događalo se u specifičnim političkim okolnostima.

Enver Redžić među prvima se u socijalističkoj Jugoslaviji
zalagao za bosansku nacionalnost bosanskih i hercegovačkih
muslimana. Njegove stavove iznesene u časopisu Pregled
u travnju 1970., osporavala je službena politika CK SK BiH, a
s njim su polemizirali Kasim Suljević i Salim Ćerić. Kasnije su
ti tekstovi objavljeni i kao knjiga.75 Salim Ćerić osporavao je

Redžićevu tezu o bosanskoj nacionalnosti muslimana argumentima
da je veliki dio područja koji danas čini BiH dugo bio
izvan srednjovjekovne bosanske države, što je negativno
utjecalo na formiranje bosanskog etniciteta kao cjeline.
Stjepan Vukčić Kosača u XIV. stoljeću odcijepio je
Hercegovinu i stvorio posebnu državu, konačno, piše Ćerić:
«Ni naziv bosanski (bošnjački) jezik ne uvjerava u postojanje
jedinstvenog bosanskog naroda», i dodaje: «Uzalud E. R., u
nastojanju da dadu veću uvjerljivost svojoj tezi svuda pominju
samo ‘Bosna‘, ‘Bosanci‘, ‘bosanski‘, a izbjegava
‘Hercegovina‘, ‘Hercegovci‘, ‘hercegovački‘, on nije mogao da
dokaže postojanje bosanske nacionalnosti.»76

Ćerić piše da pristalice bosanske nacionalnosti vjeruju da
će država Bosna i Hercegovina morati logikom postojanja
pripomoći stvaranje nove, šire bosanske nacionalnosti i nastavlja:
«Zato, po njima, treba planirati budućnost na dugi rok,
na stotinu, možda dvjesta godina unaprijed, kada će u državi
Bosni konačno postojati kao njena osnovna snaga, bosanska
nacionalnost. Na tome treba raditi obazrivo, polako i strpljivo.
Ići od malog: na primjer, ukinuti ime Hercegovina, napraviti taj
«bezazleni» potez, tek iz razloga praktičnosti, da je naziv
republike kraći; onda, umanjivati «grijehe» muslimanskih
predaka, umanjivati njihova razmimoilaženja sa Srbima i
Hrvatima, da bi se kod ovih stvarala povoljnija klima prema
Muslimanima; prikupljati prošle manifestacije bosanske svijesti,
uveličavati njihovo koheziono značenje i popularizirati ih;
uveličavati značenje svih kohezionih događaja uopće, specijalno
narodnooslobodilačke borbe; budući sporovi sa
Socijalističkom Republikom Srbijom i Socijalističkom
Republikom Hrvatskom oko materijalnih i drugih pitanja, kojih
će svakako biti, odvajaće automatski bosanskohercegovačke
Srbe i Hrvate od sunarodnika u maticama, i razvijati osjećaj
među njima da su bliži Muslimanima u BiH nego sunarodnicima
u drugim republikama, što će praktično stvarati povoljnu 51
klimu za novu bosansku nacionalnost; raditi na unifikaciji
bosanskog jezika kao još jednog elementa budućeg razlikovanja
Srba i Hrvata sa sunarodnicima van Bosne i
Hercegovine. A pošto će i inače sve veća industralizacija
smanjivati selo i izolacije a povećavati grad i miješanja, na
radnom mjestu, u privatnim i društvenim kontaktima, brakovima,
ujednačavati jezik, kulturu i mentalitet, eto, jednog lijepog
dana, nove bosanske nacionalnosti. Tek tada će bosanskohercegovački
Muslimani definitivno odahnuti!»77

Ćerić je pišući o neprihvatljivosti ideje o bosanskoj
nacionalnosti za sve narode SR BiH i SFRJ naveo:
«Sugerisanjem ideje o bosanskoj nacionalnosti jedna relativna
manjina, muslimanska, želi da se nametne kao osnovni
historijski, najpouzdaniji faktor državnosti SR BiH. To izaziva
nezadovoljstvo kod Srba i Hrvata u SR BiH. To aktivira protiv
SR BiH velikonacionalističke srpske i hrvatske snage izvan
SR BiH, a sve skupa otežava njen politički položaj (…) Ta teza
ne vodi računa ni o već ustaljenoj tradiciji dviju pokrajina,
Bosne i Hercegovine, koja ne trpi unifikaciju.»78 I već spominjani
Todo Kurtović osvrnuo se na prijedloge da se Muslimani
izjasne kao Bosanci. Zaključio je da bi to neminovno konfrontiralo
Srbe i Hrvate u Bosni prema Muslimanima, jer bi značilo
da oni nisu Bosanci, nego pripadnici svojih nacija.»79 Zbog
jasnog stava i čvrstoće vlasti KPJ muslimani su postali
Muslimani, a ne Bosanci i konfrontacija naroda u BiH oko
imena i prava na državu odgođena je za neko drugo vrijeme.

Da je problem samo odgođen, a ne riješen pokazuje upravo
fascinantna preciznost kojom je Salim Ćerić predvidio
događaje vezane za stvaranje bosanske nacije.

Prenosimo:

Originalni znanstveni tekst. Autor dr. Ivica Lučić

National security and the future Vol.6 No.3-4. (01.09.2005.)

Podaci o autoru na kraju teksta.
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #