Izručenja zarobljenika s bleiburškog polja i okolice u svibnju 1945. III.

03.05.2008., subota

Ona se odnosila na sve zemlje koje
je okupirao Treći Reich, njegove saveznike, kao i domaće pomagače koji su u
svojim zemljama djelovali u službi osvajača i činili zločine te je postala osnovni
međunarodni zakon na osnovi kojega će odgovarati ratni zločinci.5
Kako bi prikazali općenito raspoloženje, treba se vratiti u veljaču 1945., za
konferencijski stol u Jalti (Krim), gdje ideje međunarodnog humanitarnog
prava, kako se čini, također nisu bile u prvom planu. Prema dogovoru potpisanom
između sovjetske vlade i britanskog Commonweltha, te između sovjetske
vlade i SAD-a, odlučeno je da se sve zarobljene osobe koje su pripadale
neprijateljskim
grupacijama i podržavale Treći Reich izruče onoj zemlji protiv
koje su službeno ratovale. Dogovor je službeno postignut samo sa Sovjetima i
zahtijevao je repatrijaciju svih sovjetskih građana (predaja se nije odnosila na
“bijele” tj. carističke emigrante), no očito ga je podržao i “svaki Staljinov štićenik,
uključujući Josipa Broza Tita”.6
Nadiranje Jugoslavenske armije u Julijsku krajinu i Korušku u proljeće 1945.
predstavlja veliki problem za savezničku vojsku i upravo ta otegotna okolnost
predstavlja glavni čimbenik svakoga budućeg savezničkog djelovanja na terenu.
7 Stoga ne čudi da upravo od tog problema, kao ključnog za razjašnjavanje
(ili tek kao izgovor) problematike polazi projekt britanskog Ministarstva obrane
koji je 1988. godine rezultirao spisom “Prethodni izvještaj o jednom istraživanju
u vezi s izručenjem zarobljenog neprijateljskog osoblja Sovjetskom
Savezu i Jugoslaviji iz Austrije, u svibnju 1945. i o navodnoj ‘klagenfurtskoj
zavjeri’”, čiji su autori brigadni generali Anthony Cowgill i Teddy Tryon-Wilson,
lord Thomas Brimelow te povjesničar Christopher Booker.8
5 Venceslav Glišić , “Zločin i kazna”, Drugi svjetski rat, Treća knjiga, Zagreb, Ljubljana, Beograd
1980., 397.-398.
6 Michael MCADAMS, “Yalta and The Bleiburg Tragedy”, Od Bleiburga do naših dana, (gl.
ur. Jozo Marević), Zagreb 1994., 93.-101.; Vidjeti i: Nikolai TOLSTOY, Victims of Yalta, London
1977., 1986.
7 O savezničkom stajalištu Vidjeti: Katarina SPEHNJAK, Britanski pogled na Hrvatsku 1945.
– 1948., Zagreb 2006., 50.-52.
8 Anthony COWGILL, Christopher BOOKER, lord Thomas BRIMELOW, Teddy TRYONWILSON,
Interim Report on Am Enquiry Into the repatriation of Surrendered Enemy Personnel
to the Soviet Union and Yugoslavia From Austria in May 1945 and the Alleged ‘Klagenfurt Conspiracy’
, London, September 1988. Spis je dostupan u Royal United Service Institute for Defence
Studies u Londonu. Spomenuti spis obradio je Darko BEKIĆ, “‘Slučaj Bleiburg’: nova istraživanja,
nova iskušenja”, Časopis za suvremenu povijest (dalje: ČSP), 21/1989., br. 1-3, 197.-214.:
Vidjeti i: D. BEKIĆ, “Blajburški pokolj u Cowgillovu izvještaju”, Start (Zagreb), 3. veljače 1990.,
50.-52.; D. BEKIĆ, “Verzija Cowgillova izvještaja ”, Otvoreni dossier: Bleiburg, (ur. Marko Grčić),
Zagreb 1990., 27.-68.

Prenosimo: Časopis za suvremenu povijest

Izvorni znanstveni članak. Autorica:
MARTINA GRAHEK RAVANČIĆ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska

- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

<	svibanj, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Cerovac komentira

Opis bloga

Linkovi

O autoru

03.05.2008., subota

Izručenja zarobljenika s bleiburškog polja i okolice u svibnju 1945. III.