Zaključak
Hrvatska politička emigracija za slom hrvatskog proljeća smatra najodgovornijim
Josipa Broza Tita. Uz njega okrivljuju vrh JNA, Srbe u Hrvatskoj, kao
i projugoslavenski orijentirane Hrvate. Iako su velikosrpski ideolozi oduvijek
sanjali o velikoj Srbiji, stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, u čemu su ih
Hrvati ‘preduhitrili’, doživjeli su kao “udar iz vedra neba”. Zbog toga “poraza”
sve svoje snage i utjecaj u zemlji i inozemstvu koristili su za dezavuiranje
Hrvata i Hrvatske, proglašavajući sve njihove radnje, od borbe za hrvatski
jezik, Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, zaključke
10. sjednice CK SKH, gospodarske reforme, studentski protest, do pjevanja
starih hrvatskih pjesama i vihorenja hrvatske zastave ekstremnim hrvatskim
nacionalizmom. Hrvatska politička emigracija kontinuirano se suprotstavljala
komunističkom režimu još od svibnja 1945. kad su partizani nad povorkama
vojnika koji su napuštali domovinu, civila i njihovih obitelji izvršili odmazdu
s neviđenim pokoljima zbog njihova ustaškog uvjerenja i odanosti Paveliću i
NDH. Ta komunistička represija, ti pokolji koji su izvršeni u Bleiburgu i na križnom
putu Hrvata, bili su osveta i služili su kao primjer svima koji su bili protiv
tog režima. Taj neizbrisiv egzodus u sjećanjima hrvatskih političkih “ustaških”
emigranata nije bio zaboravljen, što je i sam Bakarić naglasio. Hrvatsko
proljeće pružilo je iskricu nade da se Hrvatska može izdvojiti iz Jugoslavije
i postati slobodna i nezavisna država. No, i Tripalo je priznao “da nije bilo
objektivnih uvjeta za hrvatski revolucionarni ustanak”. Tito je uz pomoć JA
prisilio “Hrvate” da se obračunaju s Hrvatima. Ostavke i politički procesi protiv
hrvatskih intelektualaca, političara i studenata bili su svakodnevna pojava
u političkom životu Hrvatske, ali i Jugoslavije do jeseni 1972. Ostavke je dao
vrh SKH: S. Dabčević-Kučar, M. Tripalo, P. Pirker, S. Bijelić, I. Šibl, Marko
Koprtla, Janko Bobetko; iz vlade: Dragutin Haramija, Vjekoslav Prpić, Makso
Baće, Milivoj Rukavina, a u zatvor je dospjelo i rukovodstvo Matice hrvat-
ske: Franjo Tuđman, Ante Bačić, Joso Ivičević-Bakulić, Šime Đodan, Vlado
Gotovac, Hrvoje Šošić, Bruno Bušić, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić i
Marko Veselica. Na zatvorske kazne osuđeni su i studenske vođe: Dražen
Budiša, Goran Dodig, Ivan Zvonimir Čičak i Ante Paradžik. Svi su oni osuđeni
za krivično djelo protiv države i naroda kontrarevolucionarnim napadom na
državno i društveno uređenje (članak 100. i 109. KZ), a kao otežavajuća “okolnost”
bila im je povezanost s hrvatskom “ustaškom” emigracijom i Hrvatskom
revijom. Iz tog vremena svima je ostao u sjećanju Titov poziv “sudovima, da se
ne drže zakona ‘kao pijan plota’, te su tužioci i suci imali muke u opravdanju
svojih dokaza o protuzakonitom radu optuženih”.
Hrvatska “trilogija”, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog
jezika (1967.), studentski pokret (1968.), Deseta sjednica CK SKH, Magna
charta libertatum (1970.) - hrvatsko proljeće, bila je kamen rascjepa i nesloge.
“Trilogija” je bila istovremeno hvaljena i kritizirana ne samo u partijskom
rukovodstvu Hrvatske, nego i u hrvatskoj političkoj emigraciji. No, ta usporedna
analiza je tema za neku drugu raspravu. Manji broj emigranata bio je
zadovoljan držanjem hrvatskih komunista i njegova vodstva, i iako su smatrali
da je to bila utopija, bili su ‘zadovoljni’ barem i pokušajem. Drugi su bili
nezadovoljni, smatrajući da su izdani i prevareni ostavkama vodećih hrvatskih
političara. Također su bili uvjereni da je sklopljen ‘tajni’ sporazum između Tita
i partijskog rukovodstva Hrvatske koje zbog toga nije završilo u zatvoru.
Ondašnja emigrantska Hrvatska revija, osnovana daleke 1951. u Argentini,
dala je tijekom svog izlaženja izniman i vrijedan doprinos borbi za slobodu i
samostalnost Hrvatske.
Key words: Hrvatska revija, Croatian political émigrés, Croatian spring
movement in 1971.
104 Hrvatski razgovori o slobodi, Drugi simpozij HR, 561./562.
SUMMARY
CROATIAN POLITICAL ÉMIGRÉ VIEWS ON CROATIAN SPRING
MOVEMENT (ARTICLES FROM THE MOST IMPORTANT CROATIAN
ÉMIGRÉ REVIEW HRVATSKA REVIJA)
Using the articles from the most important Croatian émigré review
Hrvatska revija, which was published in Argentina, the author tried to present
views of the Croatian émigrés on political, social and cultural events and
developments in Croatia during the Croatian spring movement in 1971. There
is no doubt that 10th conference of the Central committee of the Croatian
league of communists and 21st conference of the Presidency of the Yugoslav
league of communists were seen as a turning point which led to fall of the
Croatian spring movement and subsequently to persecution of all important
persons who participated in that movement. All these events were covered in
many various articles that were published in Hrvatska revija.
Prenosimo:Časopis za suvremenu povijest
Originalni znanstveni rad:Stajališta Hrvatske političke emigracije o hrvatskom proljeću iznesena u najznačajnijem emigrantskom časopisu Hrvatskoj Reviji
Autor: BERISLAV JANDRIĆ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
Zbog duljine znanstveni rad prenosimo u nastavcima.
|
HRVATI.COM">
