U poratnom je razdoblju komunistička vlast neutralizirala većinu svojih
političkih oponenata koji su dijelom fizički uklonjeni, a dijelom eliminirani
iz javnog života. Sljedećih godina režim je učvrstio svoju vlast uz pomoć klijentelističkih
odnosa i “socijalnog pakta” koji je širokim slojevima poboljšao
život i dao socijalnu sigurnost u zamjenu za gubitak političke slobode, integrirajući
ih tako u sustav. Svaki društveni sloj imao je svoj sustav “privilegija”.
Radnici su imali, neovisno o tome jesu li članovi komunističke stranke ili ne,
“privilegij” sigurnog zaposlenja, plaćene godišnje odmore i objekte za rekreaciju
u vlasništvu njihovih poduzeća. Krvni/rodbinski odnosi i lokalne/zavičajne
veze igrali su iznimno važnu ulogu. U nekim poduzećima, svi su zaposleni
dolazili iz jednog (udaljenog) mjesta. Tehnička inteligencija bila je u sličnoj
situaciji kao i radništvo. Seljaci su živjeli izvan ovog sustava, tj. nisu uživali
iste društvene i političke privilegije kao radništvo, ali režim je i njima dao
nagradu za lojalnost zaštitom od natjecanja sa stranim proizvodima, visokim
uvoznim carinama za poljoprivredne proizvode. Kritička stajališta dolazila su
iz krugova manjeg dijela društveno-humanističke inteligencije. Glavnu ulogu
artikulacije nezadovoljstva slabije obrazovanih slojeva stanovništva preuzele
su različite vjerske institucije od kojih se svojim opozicijskim stajalištima isticala
Rimokatolička crkva. U poratnom su razdoblju klijentelizam i “socijalni
pakt” činili glavne temelje stabilnosti i u drugim zemljama državnog socijalizma.
Nasuprot većini drugih istočnoeuropskih država, sustav u Jugoslaviji
ponudio je određeni pluralizam, više otvorenosti prema Zapadu i više prostora
za djelovanje tržišta. Osobito od kraja šezdesetih godina, jugoslavenski je
model samoupravnog socijalizma davao više mogućnosti izražavanja različitih
mišljenja od real-socijalističkih poredaka u zemljama Varšavskog ugovora.
Uvjeti za opoziciju i protest bili su u tom smislu puno lakši. Unatoč povoljnijim
prilikama za opoziciju efekti političkog nezadovoljstva bili su razmjerno
slabi. Sustav ih je amortizirao dajući ograničenu mogućnost javnog izražavanja
i dopuštajući nezadovoljnicima da napuste zemlju. Vidljivo je da i u socijalističkoj
Jugoslaviji funkcioniraju osnove teorije društvenih pokreta i teorije
krize. Dok je sustav bio totalitaran, disidenti i opozicija nisu imali nikakvu
šansu. Pokazalo se da se spremnost na pobunu povećavala s porastom očekivanja
stanovništva, koji su željeli živjeti bolje. “Apetiti” su nesumnjivo porasli
otvaranjem prema Zapadu te zahvaljujući ekonomskim i političkim reformama
iz druge polovice šezdesetih godina. Zbog nemogućnosti zadovoljavanja
naraslih ekonomskih i socijalnih potreba razvio se osjećaj relativne prikraćenosti
koji je, osim u većem dijelu studentskog pokreta “68., imao nacionalno
obilježje. Većina disidenata i opozicionara artikulirala je osjećaj nacionalne
prikraćenosti. Nacionalna emancipacija i demokracija pojavili su se kao
dva lica jedne te iste medalje. Diktaturu u dvije najrazvijenije bivše jugoslavenske
republike: Sloveniji i Hrvatskoj, srušile su stranke ili koalicija strana
ka koje su igrale ulogu nacionalnih pokreta. U Srbiji se stara komunistička
politička garda uspjela dulje održati upravo zato što su Miloševićevi komunisti,
kasnije preimenovani u socijaliste, svojoj vladavini osigurali nacionalističku
velikosrpsku “legitimaciju” te su pokrenuli rat protiv Hrvatske i Bosne
i Hercegovine.
Inicijative iz civilnog društva i nevladine udruge tek su se nakon uvođenja
višestranačja te zahvaljujući konsolidaciji demokracije u Sloveniji i Hrvatskoj
izborile za ulogu legitimnih i važnih čimbenika demokratske politike i društva.
U ostalim državama nastalim nakon raspada SFRJ one još uvijek traže
svoje mjesto u političkom sustavu, a politički poredak još nema obilježja konsolidiranih
demokracija.
Izbor iz literature:
- Akmadža , Miroslav, “Oduzimanje imovine Katoličkoj crkvi i crkvenodržavni
odnosi od 1945. do 1966. godine. Primjer Zagrebačke nadbiskupije”,
Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb 2003.
- Banac , Ivo, Sa Staljinom protiv Tita, Zagreb 1990.
- Bilandžić , Dušan, Jugoslavija poslije Tita (1980 - 1985), Zagreb 1986.
- Bilandžić , Dušan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb 1999.
- Bijelić , Borislav, “Omladinsko-studentska glasila kao mediji artikulacije
ideja studentskog pokreta u Jugoslaviji 1968. godine”, Časopis za suvremnu
povijest /dalje: ČSP/ (Zagreb), 20/1988., br. 3, 107.-119.
- Bonacci Skenderović , Dunja, “Radio Slobodna Europa o sukobima
jugoslavenskih vlasti i časopisa Praxis (1972. - 1975.)”, Dijalog povjesničara/
istoričara 8, (ur. Hans-Georg Fleck, Igor Graovac), Zagreb 2004., 279.-297.
- Bougarel , Xavier, “Bosnian Muslims and Yugoslav Idea”, Yugoslavism.
Histories of a Failed Idea 1919 - 1992, (ed. by Dejan Djokić), London 2003.,
100.-114.
- Cipek , Tihomir, “Istraživački alati. Njemačka historiografija o Hrvatskom
proljeću”, Dijalog povjesničara/istoričara 7, (ur. Hans-Georg Fleck, Igor
Graovac), Zagreb 2003., 435.-451.
- Cipe K, Tihomir, “The Croats and Yugoslavism”, Yugoslavism. Histories of
the Failed Idea 1918 -1992, (ed. by Dejan Djokić), London 2003., 71.-83.
- Cipek , Tihomir, “Stoljeće diktatura’ u Hrvatskoj”, Hrvatska politika u XX.
stoljeću, Zagreb 2004., 283.-305.
- Comparative Perspective on Social Movements, (ed. by Dough McAdam,
John D. McCarthy, Mayer N. Zald), Cambridge 1996.
- Čuvalo , Ante, The Croatian National Movement 1966 – 1972, New York
1990.
- Dabčević Kučar , Savka, 71- hrvatski snovi i stvarnost, Zagreb 1997.
- Danilović , Rajko, Upotreba neprijatelja. Politička suđenja u Jugoslaviji
1945 - 1991, Beograd 2002.
- “Dosje verbalni delikt“, Nedjeljne informativne novine (NIN), 27. VII.
1986.
- Dragović Soso , Jasna, “Intellectuals and the Collapse of Yugoslavia:
the End of the Yugoslav Writers’ Union”, Yugoslavism. Histories of the Failed
Idea 1918 - 1992., (ed. by Dejan Djokić), London 2003., 268.-285.
- Duda , Igor, “I vlakom na vikend. Prilog socijalnoj i kulturnoj povijesti
slobodnog vremena u Hrvatskoj krajem 1960-ih”, ČSP, 34/2002, br. 3, 659.-
678.
- Dukovski , Darko, Rat i mir istarski. Model povijesne prijelomnice 1943.
– 1955, Pula 2001.
- Đukić , Slavoljub, Slom srpskih liberala, Beograd 1990.
- Ferdinand , Peter, Communist Regimes in Comparative Perspective,
London 1991.
- Gabrič , Aleš, Socialistična kulturna revolucija: slovenska kulturna politika
1953 - 1962, Ljubljana 1995.
- Gabrič , Aleš, “Vloga intelektualca kot političnega subjekta v enostranskem
sistemu”, Slovenija 1848 - 1998: iskanje lastne poti, (ur. Stane Granda,
Barbara Šatej), Maribor 1998., 158.-167.
- Goati , Vladimir, Politička anatomija jugoslavenskog društva, Zagreb
1989.
- Gordogan (Zagreb, 2004.), (ur. Branko Matan), tematski broj posvećen
1968., br. 2-3 (46-47), 20.-80.
- Haberl , Othmar Nikola, “Parteiorganisation und nationale Frage
in Jugoslawien”, Philosophische und soziologische Veröffentlichungen des
Osteuropa-Instituts an der Freien Universität Berlin, Vol. 13, Berlin 1976.
- Höpken , Wolfgang, “Krisenursachen und Krisenverläufe: Die
Kroatische Krise 1970/71“, Zeitgeschichte Osteuropas als Methoden - und
Forschungsproblem, (ed. B. Bontwetsch), Vol. 13., Berlin 1984., 27.-46.
- Horvat , Marijan, “Prepovedi in zaplembe tiskane besede v Sloveniji
1945 -1990.”, Temna stran meseca. Kratka zgodovina totalitarizma v Sloveniji
1945 - 1990., (ur. Drago Jančar), Ljubljana 1998., 126.-139.
- Hudelist , Drago, Tuđman: biografija, Zagreb 2004.
- Irvine , Jill A., “Introduction. State-Society Relations in Yugoslavia, 1945
- 1992.”, State-Society Relations in Yugoslavia, 1945 – 1992”, (eds.: Melissa K.
Bokovoy et all), New York 1997., 1.-24.
- Jandrić , Berislav, “Nacionalna i socijalna struktura ibeovaca na Golom
otoku 1949 - 1952.”, ČSP, 25/1993., br. 2-3, 183.-202.
- Jandrić , Berislav, “Djelatnost sljedbenika rezolucije Informbiroa u
Hrvatskoj 1948 - 1953.”, ČSP, 26/1994., br. 2, 317.-336.
- Jandrić , Berislav, “Studentske demonstracije od 3. do 11. lipnja 1968. i
stavovi članova Saveza komunista Hrvatske Filozofskog fakulteta u Zagrebu o
tome”, Dijalog povjesničara/istoričara 5, (ur. Hans-Georg Fleck, Igor Graovac),
Zagreb 2002., 391.-407.
- Jandrić , Berislav, “Uloga Matice hrvatske u događajima 1971. godine”,
Dijalog povjesničara/istoričara 7, (ur. Hans-Georg Fleck, Igor Graovac),
Zagreb 2003., 415.-431.
- Jandrić , Berislav, “Oblici oporbenog djelovanja i sklopu komunističkog
sustava (djelovanje hrvatske političke emigracije)”, Hrvatska politika u XX.
stoljeću, Zagreb 2004., 389.-412.
- Jareb , Mario, “Hrvatska politička emigracija 1928 - 1990.”, Hrvatska politika
u XX. stoljeću, Zagreb 2004., 307.-336.
- Jokić , Momčilo, Tajni dosije Josip Broz, Aranđelovac 2004.
- Klein , George, “The Role of Ethnic Politics in the Czechoslovak Crisis
of 1968 and the Yugoslav Crisis of 1971”, Studies in Comparative Communism,
Vol. 8, br. 4, 1975., 339.-369.
- Kleines Lexikon der Politik, (ed. Nohlen , Dieter), München 2001.
- Kljajić Imširović , Jelka, “Disidenti i zatvor”, Republika (Beograd),
br. 196, 1998., http.www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/196/196_
14.HTM
- Kisić Kolanović , Nada, “Problem legitimiteta političkog sustava u
Hrvatskoj nakon 1945.”, ČSP, 24/1992., br. 3, 177.-196.
- Kisić Kolanović , Nada, “Vrijeme političke represije: ‘veliki sudski
procesi’ u Hrvatskoj 1945 -1948.”, ČSP, 25/1993., br. 1, 1.-23.
- Kisić Kolanović , Nada, Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja, Zagreb
1996.
- Krišto , Jure, Katolička crkva u totalitarizmu, Zagreb 1997.
- Kržišnik Bukić , Vera, Cazinska buna 1950, Sarajevo-Ljubljana 1993.
- Kušan , Jakša, Bitka za novu Hrvatsku, Rijeka 2000.
- Lilly , Carol S., “From Propaganda to Pornography: Party, Society and
Culture in Postwar Yugoslavia”, State-Society Relations in Yugoslavia, 1945 -
1992., (eds.: M. Bokovoy et all), London 1997., 139.-162.
- Linz , J. Juan, “Autoritäre Regime”, Lexikon der Politik, (ed. by Dieter
Nohlen), München 2001., 26.-29.
- Marković , Dragan-Kržavac , Savo, Liberalizam od Đilasa do danas,
Beograd 1978.
- Marković , Predrag J., “Studentski pokret u Jugoslaviji 60-tih godina
20. veka: između nacionalizma i internacionalizma, između reformizma
i dogmatizma”, Dijalog povjesničara/istoričara 7, (ur. Hans-Georg Fleck, Igor
Graovac), Zagreb 2003., 393.-412.
- Maticka , Marijan, “Hrvatsko seljaštvo i politika kolektivizacije (1945. -
1953.)”, Spomenica Ljube Bobana 1933. - 1994., Zagreb 1996., 365.-374.
- Maticka , Marijan, “Opskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do
1953. godine”, Zbornik Mirjane Gross, Zagreb 1999., 387.-401.
- Maticka , Marijan, “Hrvatska iskustva s parlamentarizmom u 20. stoljeću”,
Hrvatska politika u XX. stoljeću, Zagreb 2004., 177.-179.
- Maticka , Marijan, “Hrvatski prosinački događaji 1971. i svjetska javnost:
primjer pariškog Le Mondea”, ČSP, 38/2006., br. 3, 1121.-1130.
- Mihajlov , Mihajlo, “Disidentstvo - stvarnost i legende”, Republika
(Beograd), br. 181, 1998., http.www.yurope.com/zines/republika/arhiva/
98/181/181_19.HTM
- Mihajlov , Mihajlo, “Stepenovanje stradanja. Odgovor Zagorki
Golubović i drugima”, Republika, br. 187, 1998., http.www.yurope.com/zines/
republika/arhiva/98/187/187/_17.HTM
- Neubert , Erhart, Geschichte der Opposition in der DDR 1949 - 1989,
Berlin 1997.
- Popov , Nebojša, Contra fatum. Slučaj skupine profesora Filozofskog fakulteta
u Beogradu 1968 - 1988., Beograd 1989.
- Pusić , Vesna, “Korijeni hrvatskog političkog identiteta”, Erasmus, br. 15.,
1996., 3.-8.
- Radelić , Zdenko, Hrvatska seljačka stranka 1941 – 1950, Zagreb 1996.
- Radelić , Zdenko, Božidar Magovac: S Radićem između Mačeka i
Hebranga, Zagreb 1999.
- Radelić , Zdenko, Križari: Gerila u Hrvatskoj 1945 - 1950, Zagreb
2002.
- Radelić , Zdenko, “Hrvatska: komunisti i oporba nakon rata 1945.”,
Hrvatska politika u XX. stoljeću, Zagreb 2004., 413.-456.
- Radelić , Zdenko, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., od zajedništva do
razlaza, Zagreb 2006.
- Radić , Radmila, Država i verske zajednice 1945 - 1970., I - II, Beograd
2002.
- Ramet , Sabrina, Nationalism and Federalism in Yugoslavia, 1963 – 1982,
Bloomington 1984.
- Ramet , Sabrina, Balkan Babel. The Disintegration of Yugoslavia from the
Death of Tito to the War for Kosovo, Boulder Colo. 2002.
- Schöpflin , George, Politics in Eastern Europe 1945 – 1992, Oxford UK
& Cambridge USA 1993.
- Spehnjak , Katarina, “Socijalistički savez i demokracija - ‘jedan ili više
kandidata’? Analiza izbora za Sabor i Saveznu skupštinu 1953. godine”, ČSP,
22/1990., br. 3, 99.-119.
- Spehnjak , Katarina, “Seljački otpor politici obveznog otkupa u
Hrvatskoj 1949. godine”, ČSP, 27/1995., br. 2, 209.-232.
- Spehnjak , Katarina, “’Brionski plenum’ - odjeci IV. sjednice CKSKJ iz
srpnja 1966. u hrvatskoj političkoj javnosti”, ČSP, 31/1999., br. 3, 463.-489.
- Spehnjak , Katarina, “Većeslav Holjevac u političkim događajima u
Hrvatskoj 1967. godine”, ČSP, 32/2000., br. 3, 567.-594.
- Steindorff , Ludwig, “Der Kroatische Frühling. Eine soziale Bewegung
in einer sozialistischen Gesellschaft”, Der Balkan. Eine europäische Krisenregion
in Geschichte und Gegenwart, (hg. Jürgen Elvert), Stuttgart 1997., 197.-210.
- Šute , Ivica, “1971. kao uvod u 1991.”, Hrvatska politika u XX. stoljeću,
Zagreb 2004., 457.-469.
- Vidović , Mirko, Sakrivena strana mjeseca: zapisi o Titovim tamnicama,
München-Barcelona 1977.
- Višnjić , Čedomir, Partizansko ljetovanje. Hrvatska i Srbi 1945 - 1950,
Zagreb 2003.
- Tripalo , Miko, Hrvatsko proljeće, Zagreb 1990.
- Tuđman , Franjo, Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972., Zagreb
2003.
- Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske
1945. - 1952., sv. 1., 1945.-1948., sv. 2., 1949.-1952., (prir. Branislava Vojnović),
Zagreb 2005. i 2006.
- Zorn , Aleksandar, Črna stran meseca. Temna stran meseca. Kratka zgodovina
totalitarizma v Sloveniji 1945 - 1990, (ur. Drago Jančar), Ljubljana
1998., 261.-276.
- Zubak , Marko, “The Croatian Spring: Interpreting the Communist
Heritage in Post-Communist Croatia”, East Central Europe/L’Europe du Centre
Est, Eine wissenschaftliche Zeitschrift, Budapest 2005., vol. 32, no 1-2, 191.-
226.
SUMMARY
DISSIDENTS, OPPOSITION AND RESISTANCE – CROATIA AND
YUGOSLAVIA, 1945-1990
The analytical framework for this discussion of the opposition, dissidents,
and activities of opponents of the communist regime in Yugoslavia is derived
from the typologies of the historian and political theorist Erhart Neubert.
Following the Second World War, the regime used repressive measures to prevent
the functioning of older political parties and it liquidated all forms of violent
resistance to the regime by the early 1950s, by which time the first dissident
circles appeared within the ruling communist party. The relative economic
liberation and political decentralization that took place in the following
years created, however limited, a greater sphere for the public activity of politicians
and the humanist intelligentsia. This development reached its limit in
the 1970s, when party purges removed liberals and nationalists and brought
older cadres back to the fore.
The system of social privileges that the regime developed tended toward
the integration of key social strata. Civil society began to develop only as the
collapse of the system of social privileges was immanent. The role of representative
of the interests of the politically dissatisfied classes, who were also less
educated, was played throughout the period by the religious institutions. The
framework of activity of the opposition and dissident circles varied among
the individual Yugoslav republics, and it is clear that this activity as a whole
differed from that of the countries of the “Eastern Bloc.” On the territory of
Yugoslavia as a whole, it was in scope, due to its relative openness to the west,
more or less focussed on the articulation of national aims. As far as opposition
and dissidence in Croatia is concerned, the national question was at the
core of its conflict with the regime, while liberal-democratic values, civil and
human rights (unlike the case of Czechoslovakia or Hungary for example)
were of secondary importance.
Ovdje prenašamo u nastavcima originalan znanstveni rad Disidenti, opozicija i otpor – Hrvatska i Jugoslavija 1945. - 1990. Autori:
Katarina Spehnjak
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
Tihomir Cipek ,
Fakultet političkih znanosti, Zagreb, Republika Hrvatska
Časopis za suvremenu povijest
|
HRVATI.COM">
