Primjedbe 2007.
Hrvatski politički leksikon, London 1988.
Dvije godine radio sam na Hrvatskom političkom leksikonu koji je ugledao svijetlo dana 1988.god. Kako na ovom blogu već dulje vremena obrađujem povijesne teme odlučio sam ovdje u idućih nekoliko dana donijeti „Primjedbe uz prvo izdanje…“, gdje objašnjavam način i razloge izbora pojedinih leksikonskih jedinica a zatim i predgovor Leksikonu u kojem sam pokušao dati pregled hrvatske političke povijesti od prapočetaka do 1971.god.
PRIMJEDBE UZ PRVO IZDANJE HRVATSKOG POLITIČKOG LEKSIKONA
Ovu knjigu namijenio sam hrvatskoj mladeži, kako u domovini tako i u iseljeništvu, da joj bude trajnim priručnikom i pratiocem političkoj djelatnosti, svjedokom bogatstva, raznolikosti i bitnih podataka glavnih tokova razvoja hrvatske političke misli. Nastojao sam da s dovoljno jasnoće za nestručnjaka, a to znači za nedostatno obaviještena, ukažem na ukupnost povijesnog tijeka, na one glavne odrednice i smjernice, koje su hrvatski narod na njegovu državnom i etničkom prostoru očuvale kao politički narod.
S obzirom da je ovo ne samo prvi leksikon u hrvatskoj političkoj publicistici, nego je uz to i djelo pojedinca, čini mi se uputnim objasniti kriterije po kojima je sastavljen.
Svako vrijeme, što je posve normalno, nosi sobom i vlastito shvaćanje svih bitnih pitanja svijeta, pa i političkih. Zbog 'toga se upravo nametala nužnost suvremene obradbe skupljene građe, ne toliko u tehničkom, koliko u političkom smislu. Prvi korak prema tome bio je uspostavljanje kroatocentričnosti kao temeljnoga mjerila vrijednosti ljudi i događaja. Već tu misao bilo je teško provesti, budući da naša politička historiografija upravo vrvi smjernom naklonošću prema stranom gospodaru, te najčešće pokazuje daleko više razumijevanja za strane interese, nego li za hrvatske. U uvjetima našeg samokažnjavanja, okrenuta je ona svim mogućim uzvišenim i časnim idejama, dinastijama, interesima, zaboravljajući pri tome osnovno pitanje hrvatske državnosti i slobode. Zbog toga je pod mjerilom kroatocentričnosti ocjena osoba ili događaja nešto drugačija nego što je to uobičajeno i prihvaćeno.
Uzimajući u obzir pojedine osobe, bilo je uglavnom zanimljivo i spomena vrijedno samo ono što se odnosi na politiku (akcije ili kontrakcije) i što je s njezina stajališta mjerljivo. U prvi izbor ušle su osobe koje su na političke tokove vršile bitan utjecaj, bez obzira na njihovo podrijetlo. Namjera je autora bila obuhvatiti sve osobe toga prvog kruga. U drugom je redu uvršten izbor osoba koje, doduše, nisu vršile bitan utjecaj, ali su karakteristične za određena razdoblja. Posebna pozornost posvećena je ovdje muslimanskim Hrvatima, ali i predstavnicima pojedinih narodnosnih skupina koje su imale svoje vlastite, od matice naroda odvojene zakone razvitka (Bunjevački, Gradišćanski Hrvati).
U trećem krugu obrađen je suženi izbor onih osoba koje su manje važne ili pak imaju vrlo malo utjecaja na glavne političke tokove, a uzete su u obzir jer zastupaju raznolikost i kolorit hrvatske politike. Osobe svjetskoga značenja, o kojima se može naći dostatno podataka u zapadnim enciklopedijama i leksikonima (Hitler, Staljin, Mussolini, Churchill, Roosewelt, itd.) namjerno nisu uvrštene. Isto vrijedi za opće pojmove (socijalizam, kapitalizam, feudalizam, , liberalizam, itd.).
Politički pojmovi prvoga reda, tj. oni koji su bitni za razvoj hrvatske političke misli, uneseni su u leksikon, bilo da se radi o ugovorima, koalicijama, osnivanjima stranaka ili država, političkim manifestacijama, a opisani su što je moguće kraće, s bitnim podacima. Kod manje važnih pojmova vršen je izbor, i to prema njihovoj današnjoj važnosti.
Krivo bi bilo mjeriti važnost pojedinca, stranke, novine i sl., obrađenih u ovom leksikonu, prema prostoru koji im je posvećen jer je opseg teksta ovisio ne samo o raspoloživim podacima, nego također o pitanju njihove vrijednosti i aktualnosti.
Nastojao sam nakon svake leksikonske jedinice navesti ne samo rabljenu literaturu, nego sam, prema mogućnosti, naveo što više podataka, kako bih zainteresiranim čitateljima omogućio što temeljitiji studij pojedine leksikonske jedinice,
Pri tome sam, s obzirom da je ovaj Leksikon namijenjen u velikoj mjeri Iseljenoj Hrvatskoj, nastojao navesti i onu literaturu koja se može naći u inozemnim, osobito prekomorskim, sveučilišnim ili nacionalnim knjižnicama. Pri tome mi je od velike pomoći bio priručnik A. Miter "Croatica" (Toronto 1985.).
U pripremi ovog Leksikona koristio sam, kao temelj, slijedeća djela:
Znameniti i zaslužni Hrvati, Zagreb 1925.
J.Horvat:"Politička povijest Hrvatske", Zagreb 1936.
J.Horvat: "Politička povijest Hrvatske (1918.-1929.), Zagreb 1938.
Naša domovina, I/ II, Zagreb 1943.
Rječnik historije države i prava, Zagreb 1968.
Enciklopedija hrvatske kulture, Zagreb 1980.
Hrvatska Revija, Buenos Aires - Barcelona, 1951.-1988.
Nova Hrvatska, London, 1970.-1988.
Također želim zahvaliti gospodi Vladi Vdoviću, dr. Ernestu Baueru, Krunoslavu Sigetiću i Hrvoju Vukeliću koji su, djelomično i1i u cijelosti, pročitali rukopis ovog Leksikona, te mi pružili korisne savjete. Posebno zahvaljujem dr. Milanu Blažekoviću za njegovo temeljito recenziranje rukopisa.
Hrvatska politička povijest puna je padova i poraza, ali i zanosa, idealizma i političke dalekovidnosti. Hrvatska politička povijest isto je tako neprekidan slijed političke misli, koja se razvijala u različitim okolnostima tijekom stoljeća, te je njezin razvitak bio podložan određenim zakonitostima. Razvoj hrvatske političke misli treba promatrati kao dio europske političke misli, te ju je samo tako moguće shvatiti. Bilo bi pogrešno i sudbonosno, kad mladi naraštaji ne bi vodili računa o slijedu hrvatske političke misli, o povijesno i društveno uvjetovanim odrednicama, te kad ih ne bi uzimali u obzir. Hoće li za naše mlade generacije i njihovu političku djelatnost povijest biti magistra vitae ili ne, presudno je pitanje budućnosti. Posluži li ovaj leksikon tome cilju, ispunjena je njegova namjena.
|
HRVATI.COM">
