** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

World Haiku Association
------------------------

The 39th WHA Haiga Contest (11/2006)

haiga-1

haiga-2


Ako zelite pregledati i preostale haiga radove:
http://www.worldhaiku.net/ -> klikni pod "haiga"



Dolje u prilogu je moj osvrt na umjetnicki opus Zeljka
Sepica.


UMJETNICKI OPUS...

Nemir i strast ispod mirne povrsine, u sebi Zeljko Sepic krije snazne emocije i mnogo strasti. Erotican je i izazovan, nadasve posesivan. Sklon je riziku i ispitivanju svojih mogucnosti do krajnjih granica.

Ne robuje strogim pravilima u izradi umjetnickih fotografija, vec njeguje svoj stil kojeg ce svakom novom prilikom promjeniti nekim novim detaljima.
Voli reskirati izazovnim snimcima, osobito kada je rijec o prolaznom ili trajnim u nekim vaznim dogadjanjima. Obozava i nalazi sebe u izravnom kontrastu boja, u fotografijama cvijeca, leptira, morske obale ili zalaska sunca. U sebi krije i preferira tamne boje, i tad ce prednost dati crnoj boji i tamnim nijansama, fotografije drveca, sume ili planinskih visova.

Zeljka Sepica krasi snazna energija, volja i ustrajnost u onome sto naumi. Uziva u izazovnim fotografijama, testira i provjerava sve mogucnosti.
Izuzetno senzibilan, svaku mogucnost ili primjedbu
prima k srcu, a i najmanji dodir prijateljskih osoba
kod Zeljka Sepica moze izazvati provalu strasti.

Njegove duboke emocije i goruci temperament, najbolje se oslikava u rascvjetavanju ruze ili cvijeca, nadasve
pupoljka koji oslikava golemi erotski potencijal. U
prvim je redovima kad treba dokazati snagu i suprostaviti se nepravdi ili onom nepocudnom, ako ne tjelesno, onda barem verbalno. Valovito more ili pjena
odbacena i rasprsena o morski greben, tako i sunce pri zalasku koje svojim zrakama probija tamne oblake.

Poslovica kaze: Pametni mijenjaju svijet, a mudri sebe.

Dar je s neba zadnjih godina koji je ocit u radovima Zeljka Sepica, njegova prisutnost sve vise dolazi do
izrazaja, On stjece na samouvjerenosti a narocito na odvaznosti. Zeljko ce znati prepoznati sebe u najboljem svjetlu, a u kriznim trenucima krasit ce ga
borbeni duh i velika upornost. Ne postoji problem koji
ce moci slomiti entuzijasticki duh Zeljka Sepica.

Svoju misticnost i fatalnu privlacnost u umjetnickim fotografijama, novim spoznajama te znacajnim odlukama
koje ce unijeti promjene u njegov nacin razmisljanja
i odlucivanja, mijenjat ce i nas koji pratimo Zeljka Sepica na njegovom umjetnickom putu.


U Rijeci, 21.11.2006. Borivoj Bukva, pjesnik i slikar

* * *


--- Zeljko Sepic , Rijeka.............> wrote:

HVALA NA LIJEPIM RIJECIMA. TEK DANAS SAM IH
PROCITAO.

ZELJKO.

* * *

U Rijeci, 29.11.2006. Borivoj Bukva

PROSINAC U PALACHU
-------------------

30.11.-01.12- JAM FESTIVAL

30.studeni,2006.(četvtrak)
GALERIJA O.K.
"NOVA RIJECKA SCENA"
izlozba:
EDUARDO FILIPOVIĆ (Rijeka) (legenda riječke graffiti scene, sada student APU Rijeka)
01.prosinac,2006,(petak)
„HIP HOP-DIVIZIJA“ koncert i oslikavanje Kružne ulice

-------------------------------------

02.prosinac,2006(subota)
MARKO BRECELJ (Kopar)
Koparsko „Drustvo prijatelja umjerenog napredka“ i MARKO BRECELJ
Vam se predstavljaju putem:
videoprojekcije: „Meki terorizam“
predavanja: „Kultura ne-mirenja sa društvenom stvarnošću“ (Marko Brecelj)
glazbeni nastup: Marko Brecelj,nastup posvećen uspomeni naArsena Dedića.
Gost: Ivan Volarić Feo s kojim će Marko Brecelj izvesti neke od hitova dua „Zlatni zubi“...

---------------------------------------------

03.prosinac ,2006.(nedjelja) 19-23 sata

„UNDERGOROUND DOC“
Večeri dokumentarnog filma

---------------------------------------------

GALERIJA O.K.
izlozba:
04.prosinac,2006.(ponedjeljak)

Izložba video radova studenata MFA Intermedia programa pri University of Iowa.
U sklopu ovog programa na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Rijeci boravi Megan Berner, jedna od studentica, iz projekta suradnje Intermedia u Iowi i Akademije u Rijeci. Ove godine se projekt sprovodi kao svojevrsan artist in residency, Universitiy of Iowa u suradnji s Akademijom primjenjenih umjetnosti u Rijeci. Cilj ovog pilot projekta da se, s vremenom, započne dublja suradnja po kojoj bi se izmjenjivali studenti.
Ovom izložbom video radova predstavili bi studentima Akademije i lokalnoj umjetničkoj sceni mlade umjetnike Intermedia-odsjeka a koji ce vjerojatno također sudjelovati u ovom projektu razmjene narednih godina. Projekt je u Rijeci predstavila te je i njegov koordinator Nadja Mustapić,asistentica na APU Rijeka, diplomirala pri University of Iowa.
Lista umjetnica/ka:
Anne Haydock
Megan Berner
Aki Osumi
Craig Dietrich
Inok Kalkwarf
Jonathan Rattner
Katherine Parker
Kristen Gallerneaux
Vanessa Vobis

--------------------------------------------

05.prosinac,2006.(utorak)
Program: „Riječki video“
S&R PRODUCTIONS
Art-video film „FIĆO DELUX-EMBURG“

Autori :ZORAN KREMA (Rijeka)
RICCARDO SABBADINI (Italija)
PAOLA RAVACCHIOLI (Luxemburg)
Zahvale:Berislav Klečina,Aron,Luisa Milena Devis,Gigi,...

-----------------------------------------

06.prosinca,2006.(srijeda) 20 sati
GALERIJA O.K.
"NOVA RIJECKA SCENA"
MILIJANA BABIĆ (Rijeka)
izložba: „Darivanje, 2006.“

Rođena 1974. u Rijeci. Diplomirala 2002. na Durban Institute of Technology (Kiparstvo), Durban, JAR. Od 2004. – 2006. boravi u Ljubljani (postdiplomski studij na ALU i rad u organizaciji Internacionalnog festivala suvremene umjetnosti – Mesto žensk). Svoj rad prezentira u širem okružju, a riječkoj i hrvatskoj publici prvi put se predstavlja 2004. u Galeriji O.K. sa instalacijom Nonsense. Najnoviji rad Darivanje nastaje povodom dana Svetog Nikole, te obilježava njen povratak u rodni grad.

------------------------------------------

07.prosinca,2006.(četvrtak)
KLUB PALACH
Video projekcija art filmova:
„DOMJENAK 1“ Dragana Karla Došena (Rijeka) (II NAGRADA na KRAF-tu)
„DOMJENAK 2“ Ratimira Gudelja (Rijeka)

--------------------------------------------

08.prosinac,2006. (petak)
RI ROCK završna večer, Ri Rock- DJ contest Koncert dva najbolja banda po misljenju organizatora...

--------------------------------------------

09.prosinac,2006. (subota)
koncert:
OVERFLOW (Koprivnica)
1990. Sve je počelo 11.02.1990. kada su četvorica mladića u hladnoj Koprivničkoj noći, nakon vesele pijanke, odlučila osnovati band. Odlučeno je da će se band nazvati «Overflow». Naporan rad i gomile probi rezultirale su brzim rezultatima i već krajem te godine u izdanju Zagrebačke izdavačke kuće «Slušaj Naglasnije» legendarnog Zdenka Franjića izlazi kazeta nazvana «Through Department Store»...
2006.prosinac, pocetak nove turneje iz legendarnog MMM Palach u Rijeci

-----------------------------------------------
10. prosinac, 2006. (nedjelja)
„UNDERGOROUND DOC“
Večeri dokumentarnog filma
1.ROSS KAMP ON GANG/ MS 13 SAN SALVADOR
2.WE HAWE WAY TO MAKAING YOU TALK
3.ECSTASI RISING

------------------------------------------------

13.prosinac2006. (srijeda)
GALERIJA O.K.
Izložba:
GORDANA BAKIĆ (Zagreb)
Izložba„OVERLAND“
Rođena 1972. u Zagrebu.Završila ALU Zagreb u klasi prof.Kesera.Članica je HDLU i HZSU, kao i udruge „Kontrapunkt“ (nevladina neprofitna udruga za realizaciju i promociju projekata u kulturi koju je osnovala grupa zagrebačkih likovnih umjetnika mlađe generacije i stručnjaka raznih profila).Trenutno je zaposlena u HNK Zagreb na oslikavanju scenografija (kazališni slikar). Dobitnica mnogobrojnih nagrada izlagala na mnogobrojnim samostalnim i grupnim izložbama kod nas i u inozemstvu.

--------------------------------------------

14.prosinac,2006.(četvrtak)
FESTIVAL EROTSKE POEZIJE
Promocija knjige erotske poezije DON KRAKA
Video izložba erotske fotografije DOŠE KARO

--------------------------------------------

15.prosinac (petak)
koncert:
NOVA RIJEKA ROOKA

STRIP FORBIDEN
DENIAL

--------------------------------------

16.prosinac(subota)
koncert:
Mc BAFFALO (Ri)
BAD COPY (Bg)

---------------------------------------

17.prosinac (nedjelja)

„UNDERGOROUND DOC“
Večeri dokumentarnog filma

1.ROSS KAMP ON GANGS –RIO FAVELLE
2.COCAINA
3.PRISONERS OF KATRINA

---------------------------------------

19.prosinac (utorak)
Program: „Riječki video“

DANIEL BUBALO
Projekcija video filma:
„BEZ NAVODA“

-----------------------------------------

20.prosinac (srijeda)
Galerija O.K.
JAMINKA KONČIĆ (Zagreb)
Izložba: Parallel reality

BIOGRAFIJA
rođena 1973. u Zagrebu

1992. upisuje ALU u Zagrebu, smjer grafika
1996. s grupom studenata ALU osnovala grupu «Daklelososi» ...

--------------------------------------

21.prosinac(četvrtak)

IVAN ŠARIĆ stand up comedy

Nakon velikog uspjeha prve stand up večeri u Palachu Ivan Šarić ponovno među nama.
Rođen u Zadru, trenutno studira na Ekonomskom fakultetu u Rijeci ( 4. godina).Voditelj emisije NEWS WEEKEND EDITION na MTV Adria televiziji...

--------------------------------------------

22.prosinac(petak)

koncert:

CINKUŠI

etno punk band
Glazba je glavni medij preko kojeg Cinkuši izražavaju svoje ideje i pogled na svijet. Kao temelj koriste bogatu narodnu baštinu Hrvatske, ponajviše iz kajkavskog govornog područja u koju interpoliraju autorski pristup i literarne uzore, pa i klišeje koji bude kolektivnu emocionalnost. Cinkuše čine:
Tihomir Kruhonja ( kontrabas )
Mirko Radušić ( ak.gitara )
Igor Barić ( violina )
Nebojša Stijačić ( el. gitara )
Natalia B. Radušić ( mandolina )
Marko Meštrović ( bubnjevi
U tradiciji kajkavskog kraja „cinkuš“ označava zvono koje prati ljude od njihovog rođenja pa sve do smrti. Ono budi, oglašava, upozorava, zvoni na uzbunu, svadbeno je i golgotsko zvonce. Zahvaljujući energičnosti, iskrenosti i neposrednosti koje su prisutne od osnutka družine, sredinom devedesetih, Cinkuši traju neovisno o trendovima...

..........................................

23.prosinac(subota)
koncert:
„NOVA RIJEKA ROOKA“

GONAR V.S. NOBEL
Ako je suditi po reakcijama publike ovaj novi band zasigurno spada među najorginalniju riječku rock skupinu u posljednjih nekoliko godina.

ONE PIECE PUZZLE

ONE PIECE PUZZLE je započeo s radom 2001. godine. Tijekom godina OPP je evoluirao u multimedijalnu formaciju koja svojim nastupom plijeni pozornost slušatelja. To potvrđuje i ovogodišnja pobjeda na Art&Music festivalu.

------------------------------------------

24.prosinac(nedjelja)

BADNJAK U PALACHU
GALERIJA O.K.
Izložba-ambijentalna instalacija :
„Hommage Calder-u“
(pozvani ste na roštilj)
NOVICA RUŽIĆ dipl.arheolog
i
ZLATKO KUTNJAK
Zlatko Kutnjak je rođen u Rijeci 1950.godine.Diplomirao je slikarstvo na ALU Zagrebu 1979. u klasi prof. Raula Goldonija.Od sredine sedamdesetih sudjeluje u mnogobrojnim umjetničkim akcijama i izložbama u Zagrebu,Rijeci, Kastvu (suosnivač „Kastavskog kruga“ i galerije Vincent) i drugim gradovima u zemlji i inozemstvu.

----------------------------------------

25.prosinac(ponedjeljak)
BOŽIĆ U PALACHU
Koncert iznenađenja

------------------------------------------

26.prosinac,(utorak)
Dokumentarni film :„PRILEPSKI MEČKARI“
Autor: SONJA RIZOSKA (Skoplje)
Režija:IVO KUZMANIĆ (Zagreb)

------------------------------------------

28.prosinac(četvrtak)
koncert:
„NOVA RIJEKA ROOKA“

DEMONA
BORNA
THE RAMPAGE

--------------------------------------------

29.prosinac(petak) NOVA RIJEKA ROOKA-FINALE
(tri najbolja riječka demo banda programa NOVA RIJEKA ROOKA a na osnovu misljenja organizatora + GOST)

--------------------------------------------

30.prosinac(subota) NOVA RIJEKA ROOKA FINALE
(tri najbolja riječka demo banda programa NOVA RIJEKA ROOKA a na osnovu misljenja organizatora + GOST)
Proglašenje najboljeg i dodjela nagrada

-------------------------------------------

31.prosinac(nedjelja) DOČEK NOVE GODINE

Organizator (MMC) zadržava pravo promjene i dopune programa.
MMC (KLUB PALACH,GALERIJA O.K.)
Kruzna 6
51000 RIJEKA
odgovorna osoba: Damir Cargonja
mob:0918993758
mmc@vip.hr

-----------------------------------------

Pozdrav prijatelju Čargonji i ekipi Palacha, Boro

PROGRAM IZLETA ZA PROSINAC 2006. g.
---------------------------------------------


Nedjelja, 03.12.2006.
POKLON - VELA UČKA – MALA UČKA – LOVRANSKA DRAGA

Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića za Opatiju u 810 ili 855 sati, a iz Opatije za Poklon u 930 ( zona 5). Povratak iz Lovranske Drage u 1530 sati ili iz Lovrana.
Grupa "B" i "A" : Poklon – Vela Učka – Mala Učka – Lovranska Draga.
Vodiči su Berislav Doričić i Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 10.12.2006.
U ČAST SVJETSKOG DANA PLANINARA 11.12. – BRSEČ – SISOL ( 835 m ) - PLOMIN

Polazak posebnim autobusom s Delte za Brseč u 730 sati u pravcu: Rijeka – Opatija – Lovran – Mošćenička Draga - Brseč – Plomin - Vozilići – Labin. Povratak za Rijeku iz Plomina ( restoran "Dorina" ) u 16 sati.
Cijena prijevoza je 40,00 kn.
Grupa "C" : Razgledanje Brseča, Spomen parka „Dubrova“ i starog grada Labina.
Vodič će se odrediti naknadno
Grupa "B" : Uspon na Sisol od motela "Vidikovac" do grebena ispod Sisola i spust do restorana "Dorina". Oko 4 - 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić.
Grupa "A" : Brseč – Okno - Sisol – spust do restorana "Dorina". Oko 6 sati hoda. Vodič je Marija Rikel.

Nedjelja, 17.12.2006.
GLAVOTOK – LINARDIĆI - VALBISKA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 730 sati u pravcu: Rijeka - Krčki most – Glavotok - Valbiska. Povratak iz Valbiske za Rijeku u 16 sati. Cijena prijevoza je 45,00 kn.
Grupa "C" : Glavotok – Brzac – Vela Jana - Linardići. Oko 2 sata hoda.
Vodič će se odrediti naknadno
Grupa "B" : Glavotok – Poteljan ( Vela Jana ) – Lokve – Čelina – Kriva - Butelić. Oko 3,5 sata hoda.
Grupa "A" : Glavotok – Poteljan ( Vela Jana ) – Lokve – Čelina – Kombuni – Torkur – Pinezići - Valbiska. Oko 5 sati hoda.
Vodiči su Josip Jurasić i Dražen Šifter.

Nedjelja, 24.12.2005.
BADNJAK – NEMA IZLETA

Nedjelja, 31.12.2005.
STARA GODINA – NEMA IZLETA



SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST !

Petak, 01.12.2006. – radni sastanak ( Usvajanje programa izleta za I mj. ( siječanj ) 2007. godine )

Predavanja uz dijapozitive :
Petak, 08.12.2006.: Gosp. Stanko Gilić - „Uspon na Anić kuk“


Petak, 22.12.2006.: Domjenak u prostorijama društva

PUT U NEPOZNATO




Otok Cres, Zasticena zona, Orintoloski rezervoat "Podokladi" do
mjesta Orlec. Na slici Borivoj Bukva.
Foto: Mojca Vilar



Povratak u rano djetinjstvo nezaobilazno za sobom povlaci sjecanje na vrijeme koje je prethodilo svim nasim snovima i nastojanjima vezanim uz razvoj vlastite osobnosti - dragom okruzenju koje nas je s velikom paznjom u odgoju podrzavalo i uzdizalo, ka stvarnosti ni malo snovitoj i tako lijepoj kao u zacetku samog zivota.

Rano djetinjstvo i sjecanje na prve korake ucinjene u nepoznato, sa do tada nedodirljivom i nezamislivom tajnovitoscu, uvest ce nas u svijet maste i snovidjenja, s kojim cemo prozivjeti veci dio preostala zivota.

Ta prekrasna, nezamisliva, nedirnuta i divlja ljepota! To fantasticno u trenutku vidjeno preljepo snovidjenje, u isto vrijeme po zivot opasno i nedostupno, prvi put vidjeno u stripu i filmu - Kekec, ponavljat ce se cijeli zivot.

Kekec, djecacic iz stripa ili filma, iz maste i snova, uvijek ce buditi zelju za jos nevidjenim i nedostpnim
planinskim visovima! Sto bi to moglo biti? Prisjecanje, izgubljen san, masta ili java? Dali sam nekada - nekad davno, tu pod planinskim visovima Martuljskih Alpa zivio, trcakarao poput Kekeca i verao se po stijenama do samih Triglavskih visina?

To neuhvatljivo sto nam svakodnevno uzmice, lagano ali sigurno izmedju prstiju, iz sake, ruku, iz pogleda i misli, kao da nikad ni posjedovali nismo. Sto bi to moglo biti?

Upravo taj Martuljski splet Julijskih Alpa koji u sebi krije tajanstvenu moc, sto nadilazi razum i osjecaje, u svakom trenutku ispunjava nas zeljom da prevazidjemo granice nemoguceg i krenemo u nepoznato.

Tajna koju samo rijetki umovi mogu dosegnuti, samo mastom; dohvatiti rubove te velike nesagledive tajne, nalazimo u bozanskim visinama Martuljskih Alpa.

Martuljski splet vezan uz vrhove gorja, kanjon potoka Martuljek, potok Martuljek, Savu Dolinku, Slap I, Slap II, prikazujem u svojim pjesmama i crtezima, kao nedirnuti dio prirode, gdje covjek jos nije u potpunosti utisnuo pecat svojih ruku.

Martuljek je potrebno ostaviti, ne dirati ga, samo tako ostat ce najljepsi i nedirnuti dio prirode, nama i mladjim generacijama na znamen, kao uspomena; da smo htjeli i umijeli sacuvati barem dio djevicanske nam priride.


Borivoj Bukva

/ Napomena: Uvod iz knjige, SA PEROM U RUCI, Rijeka, 2004. /

LUBENICE





Lubenice, Otok Cres, ledjima okrenuti: Ljubica, Mija, Ivor, Tanja, Ivica. Okrenuti kameri: Borivoj, Marijan Vejvoda, tumac i vodic, i sjede Željko i Dijana Fučak
Foto: Mojca Vilar


Od petka, 13.10.2006. kad smo se zaputili u Beli, do nedjelje 15.10.2006. raspolozena ekipa pustolova i istrazivaca, ljubitelja prirode i drevnih mudrosti GOZD-2006, uspjesno je odradila pripremu terena za dolazak vece skupine volontera iz Slovenije u Eko-centar Caput Insulae, obilazak Tramuntane i posjet mjestu Beli.

Od 9 eko staza, obisli smo 6 u potpunosti ili djelomicno, i dva labirinta: Vesnin i Ladin. Jos i tad
toplo more 20 stupnjeva i Sunce koje je przilo, nije se moglo propustiti u Belom. U Orlecu docekala nas je orkanska bura sa valovima visokim do 3 metra. Tik do obale, podalje od stijena i blize obali tako da nas more nebi odvuklo, kupali smo se i zabavljali na plazi. Vrijedni toga dana bili su jedino Zeljko Fucak i njegov sin Jakov, cistili su plazu od krupnog otpada i slagali pod stijenu kamo se ona pali. Iznad nas kruzili su supovi u paru, a od tog mjesta, te plaze, zapocinje Zasticena zona "Orintoloskog rezervoata" sa supovima...

Raspolozenu Miju, Ljubicu, Mojcu i Borisa, nase drage goste iz Ljubljane, i Ivora, svako jutro budila je dernjava magarice Pepine i Pepica iz Eko-centra, uz sam pansion Tramuntane kamo su oni odsijeli i nocivali.

To jutro krenuo sam se sa plaze u Belom gdje sam spavao, na samoj obali mora uz jednu ribarsku kucicu na lezaljci u vreci za spavanje. Tanja se ispruzila po plasticnoj barci tako da su joj samo prsti ruku virili iz vrece, ja nisam je budio i zaputio se prema pansionu. U obliznjem kampu Marijan i Ivica spavali su u satoru, a Zeljko sa Dijanom i sinom Filipom u autu. Prethodno vece ugodno smo caskali uz pecene kestene i frigane incune u kuci ribara i boema Perikla, Zeljka i njegove kceri Kristine.

Kod pansiona sreo se s Ljubicom koja je krenula u setnju prema Belom. Prisjetio sam se tad Anastazije, dan ranije veselo je skakutala izasavsi iz auta nakon poduzeg boravka u sumi Tramuntana, zaputivsi se cak do Porozina sama, na drugi kraj otoka...

Sa Borisom krenuo sam do Belog, pokazao znacajnije objekte i vratili se natrag. Nakon dorucka posli smo prema Orlecu, a potom u Lubenice. S nama je bio i nas prijatelj, arhitekta dr.sc.prof. Marijan Vejvoda koji je direktno vezan i radi na projektu Ekopark Pernat, tako smo imali vodica i tumaca iz prve ruke, koji nas proveo kroz mjesto Lubenice. Nakon zadrzavanja od cirka 2 sata, produzili smo ka Porozinama i hvatali trajekt za preko. Ovdje s ove strane otoka nije bilo bure, put do Opatije i Rijeke tekao je u ugodnom caskanju s Ivorom i njegovim dosjetkama.

Mnogi traze sebe i ne nalaze se putujuci svijetom, a nama tu na domak Rijeke leze neistrazena podrucja i pruza se mogucnost za mnogostruka izrazavanja od pjesnickog, preko likovnog, muzickog i drugog... Na nama je za ciniti, - potreba je samo "uciniti prvi korak" i krenuti u nepoznato. Nekima za tako sto treba hrabrosti i volje. Ovoj ekipi falilo je samo vremena, sve ostalo mi smo posjedovali.

Borivoj Bukva



Preuzeto iz propagandnog materijala: "LUBENICE"
-------------------------------------------------

Podrijetlo imena Lubenice je dvojako. Rimski naziv "Hibernicia" izvodi se iz latinskog pridjeva "hibernus"/zimski, dok srednjovjekovne "Ljubljenice" ili "Zubjenice" proizlaze iz legende o mladom zaljubljenom paru koji si oduzima zivot s hrida ovog mjesta.
Po nadmorskoj visini od 378 m Lubenice imaju, prema nesluzbenim izvorima, status najviseg naseljenog mjesta na hrvatskim otocima.
Postoji pretpostavka da je liburnijsko naselje bilo smjesteno na susjednom uzvisenju Vrh Sela, dok je rimsko naselje osnovano na lokaciji sadasnjeg naselja.
Pretpovijesna gradina najvjerojatnije se nalazila na danasnjoj lokaciji mjesta.
Za venecijanske vladavine (1409-1797) Lubenice su jedinstveno gradsko srediste s crkvenim sjedistem i vojnom posadom. Teritorijalno obuhvacaju prostor od rta Pernat do Ustrina, i od Orleca do Beleja, ukljucujuci i navedena mjesta. Opcinska autonomnost ukinuta im je potkraj XV. st.
Krajem XVII. st. Kuce i sakralne gradjevine pocinju se graditi izvan stoljecima utvrdjenog kasela. Brojnost domaceg puka na kraju venecijanske vladavine iznosi 105 dusa u 20 obitelji, a ponovni uspon naselje dozivljava krajem XIX. st. sa 187 stanovnika. Posljedica socijalno-gospodarskih (ne)prilika unatrag 50-tak godina je depopulacija. Danas u Lubenicama zivi manje od 20 stanovnika.
Lubenice su gospodarski oduvijek bile orijentirane na poljodelstvo, stocarstvo (ovcarstvo), i sumarstvo. U drugoj polovini XIX. st. sagradjena je skola, a pocetkom XX. st. Opcinska uprava i zupni dvor. Struju dobijaju 1969. god., a na vodovod se prikljucuju 2001. godine.
Zbog svog povijesnog znacaja i odredjenih obiljezja ruralnog graditeljstva, Lubenice su pocetkom 2005. godine predlozene za uvrstenje u UNESKO-vu listu svjetske kulturne bastine.
Poslednih godina, u ljetnom razdoblju, odrzavaju se "Lubenicke glazbene veceri". Od 1999. u Lubenicama djeluje "Centar za odrzivi razvoj Ekopark Pernat", udruga koja provodi revitalizaciju Lubenica i ruralnog podrucja poluotoka Pernat.


Centar za odrzivi razvoj - Ekopark Pernat je neprofitna, nevladina i nestranacka organizacija koja
na podrucju Lubenica, odnosno poluotoka Pernata na otoku Cresu, provodi niz projekata s ciljem da integralnim pristupom promice ocuvanje autohtonog puckog graditeljstva, valorizaciju prirodnog i kulturno-povijesnog nasljedja, revitalizaciju lokalne ekonomije, primjenu obnovljivih izvora energije, zastitu okolisa, uredjenje krajolika interpretacijom okoline, te razvoja i osmisljava projekte vezane za odrzivi otocni turizam. U zamisljene aktivnosti ukljucuje se i otocno pucanstvo kako bi se stvorila sprega njegovog dugogodisnjeg iskustva i novih holistickih ideja.


Centar za odrzivi razvoj E k o p a r k P e r n a t

A. Kovacica 8, 51000 Rijeka
c.o.r.@ri.htnet.hr
www.ekoparkpernat.org
tel/fax 051/513-010



/ Napomena: Vise od stotinjak fotografija Lubenica Vi mozete vidjeti na pretrazivacima google ili yahoo,
ides na: images/fotografija /

Tramuntana
-------------





Sv.Petar, Otok Cres, Stari hrast, sjedi Ivor, ispod
hrasta su: Borivoj, Boris, Ljubica i Mija.
Foto: Mojca Vilar




Tramuntana, Beli, Polaziste na Eko-staze. Ivor, Mija, Ivica, Željko, Borivoj, Mojca.
Foto: Boris Vukmirovic




Tramuntana, Beli, u potrazi za kunom bjelicom, u prvom
planu Marijan Vejvoda i Borivoj Bukva.
Foto: Mojca Vilar



Tramuntana, Beli, povratak stazom masmalica, u pozadini se vidi mjesto Beli.
Foto: Boris Vukmirovic



Tramuntana - sjeverni je dio otoka Cresa, a ime je dobio po istoimenom sjevernom vjetru. Zauzima povrsinu
od 81,25 km/kv, a sirina joj se krece izmedju 2,3 i 7 km. Tramuntana je povrsinom veca cak od 12 zemalja svijeta (ukljucujuci San Marino, Bermude i Monako), ali na tom prostoru zivi tek stotinjak stanovnika, odnosno malo vise od 1 stanovnika na km/kv. To je sjeverni, najvisi i najuzi dio otoka, a prostire se izmedju rta Jablanac i 45 paralele sjeverne geografske sirine. Cine ga dva grebena: visi izgradjen og gornjokrednog vapnenca, s najvisim otocnim vrhovima: Orline (604 m), Gorice (650 m) i Sis (638 m), te nizi, paralelan, s vrhovima Halm, Ostri i Veli Crni. Izmedju je 5 km dugacka krska udolina. Na tom podrucju nalazimo brojne krske fenomene: ponikve, skarpe i grohote, spilje, jame i doline. Uz greben Gorice-Orline-Sis dolazi cak 40 ponikava na km/kv. (*)

... Proslost treba cijeniti. U njoj su pohranjene sile pradavnog sunca i multimilijunsko iskustvo borbe, divljine i napora covjeka da odrzi, osovi na noge i ovlada prirodom. Starost ima vrijednost akumulirane i moralnoenergetske snage koja pokrece svijet. Vrijeme je rusi i transformira: od fizcke snage pretvara je u moralnu snagu...
Jedna je od misli pjesnika i mislioca Andra Vida Mihicica, misli koja ispreplice prapovijesne hramove, otiske srednjovjekovnih crkvica, usamljena naselja, zaseoke i pastirske stanove, otok koji odise mistikom u svakom kutku... Stoga krenite... pronadjite mjesto gdje vas dozivljaj biti ce samo vas... jedinstven i neponovljiv, bas kao i otok na kom se nalazite. Od Porozine, preko najsjevernijeg naseljenog mjesta Ivanje, ili kroz Filozice, pa Frantin, Dragozetice, pored stoljecima izbornog hrasta u Sv.Petru... sve do
drevnog... Belog... (**)



/ Napomena: (*) TRAMUNTANA, Goran Susic, Beli, 2006.
(**) OTOK CRES, ... jedinstveni spoj minulih vremena i
iskona Prirode... Smjerokaz za hod kroz ljepotu

Eko centar Caput Insulae Beli, beli 4, 51559 Beli
tel/fax. 051/840-525, e-mail: caput.insulae@ri.t-com.hr - www.caput-isulae.com /

RIJEKA U IDEALNOM FEG SHUI POLOZAJU




"Primjenom drevnog tajnovitog umijeca, konstatirano je: Hong Kong, jedan je od najbogatijih gradova Dalekog istoka, ali i jedan od najbogatijih gradova na svijetu. U cemu je tajna njegovog uspjeha? Osim konfucijanske etike i budisticke i dualisticke vjere koje prozimaju kulturu Dalekoga istoka, tu je i tajnovito umijece koje nazivaju fengshui (citaj: fongsvej)...

Prije no sto je Hong Kong 1997. ponovo pripojen Kini, neki su poslovni ljudi, zabrinuti za svoju buducnost uposlili skupinu fengshui majstora koja je negdje drugdje trebala pronaci novi Hong Kong. Mjesto koje ce imati ista, ili barem slicna fengshui obiljezja kao i pravi Hong Kong. Uspjeli su pronaci svega dva slicna mjesta, a jedno od njih bio je grad Rijeka.

Zasto onda Rijeka nije bogata kao Hong Kong? Izmedju ostaloga i zato jer ne znamo iskoristiti svoj gotovo idealni fengshui polozaj...

Stara kineska izreka glasi: "Prva je sudbina, druga je sreca, treci je fengshui, cetvrte su vrline, i peto je obrazovanje." Na prve dvije stvari ne mozemo utjecati. Sudbina i sreca su nam odredjene u
trenutku rodjenja. Sve sto mozemo, ako za njih znamo, je da im se prilagodimo. Vrline i obrazovanje ovise o nama samima, i trebali bi se potruditi da u tome budemo sto bolji. A fengshui je dijelom odredjen (zadanim krajolikom, stranama svijeta i qijem), a dijelom na njega mozemo utjecati (mijenjati taj krajolik, prilagodjavati ga i koristiti povoljan qi).

Da li cemo zanemariti prostor u kojem zivimo, ili cemo ga pokusati iskoristiti na najbolji moguci nacin i za nas, i za prirodu koja nas okruzuje, ovisi samo o nama i nasoj duhovnoj zrelosti. Kao sto nije svatko lijecnik, tako ne moze svatko biti ni fengshui majstor, no to nas ne sprijecava u nastojanju da se potrudimo da bolje razumijemo svijet u kojem zivimo i nasu ulogu u njemu. Sto vise ljudi bude u svome zivotu koristilo drevno umijece fengshuia, to ce svijet biti ljepse i bolje mjesto za zivot kako nama samima, tako i narastajima koji dolaze za nama." (18*)

Po tko zna koji put, kretao sam se tih dana put Velog Vrha, jednom od najomiljenijih setnjica grada Rijeke. Ulicom Kalvarija do Kozale, dalje Katarine i crkvice Sv. Katarina uz Pulac, dobrom markacijom PD.Ucka sve do crkvice na Velom Vrhu. Tu nadomak Rijeke, na samo dva sata hoda u prekrasnom ambijentu borove sume, sa Velog Vrha, mozete uzivati razgledavajuci krajolik koji se pruza pred vama.

Nenadano iznad starog grada Grobnika u mojoj ravnini nadvi se soko i strmoglavi u brisucem letu, nestajuci dolje u kanjonu Rjecine. Tada se prisjeti Branka Fucica i njegovih rijeci u knjizi "Terra incognita": "Dodje li ikad do referenduma o grbu grada Rijeke, glasovat cu za heraldiku, za stari, povijesni Leopoldov grb s orlom i sa "indeficienter". Samo, meni ce "indeficienter" znaciti ne neko odano sluzenje Habzburzima, nego zelju da onako, kako nepresusno tece Rjecina, tako neka Rijekom tece i promet i stvaralastvo i napredak i blagostanje."...

Prozet radosnim trenucima koji me sustizu i idejama koje neprestance iskre, razapet izmedju neba i zemlje, tu na Velom Vrhu kako to obicno biva, s papirom i olovkom u ruci sve se mora registrirati i zapisati. U simbolici nadolazeceg moram potraziti sebe, jer kako biva: "Lak je prijelaz onima koji imaju simbol!" ...

(18*) - Novi List, 07.05.2000., Robert Matusan - Boyler

Borivoj Bukva

/ Napomena: Tekst je preuzet iz knjige "Metamorfoze Istre i Rijeke", Rijeka, 2006. /

MISTERIJSKA PRAVILA PLAVE TORBE PRIMJENJIVA ZA RIJEKU



Prekrasan Kineski tekst, nepoznatog porijekla i datuma nastanka, primjenjiv za grad Rijeku objasnjava nam slijedece: Kineski zemljovodi nacrtani su tako da se Jug nalazi na vrhu, tj. Kvarnerski zaljev, to je
ujedno i nacelo za razumijevanje krajolika. Zeleni Zmaj od Istoka je na nasoj lijevoj strani, i dolazi sa Tuhobica, koji je ujedno Yang. Bijeli Tigar jeseni je na desnoj, dolazi sa Ucke, i on je Yin. Ispred nas je Sunce, biti ce u zenitu, a iza nas je tama zime, tj. Crna Kornjaca koja dolazi sa Grobnickih Alpa.

Sunce je u znaku ptice Feniks, ono je ispred nas i obasjava nas svojom svjetloscu, za razliku tamne hladne zime iza nasih ledja. I planina je Yang, takodjer i velike stijene, kaskade, vodopadi, stare sekvoje, cempresi, Yang je sve sto je na suncanoj strani.
Yin je u sijeni, on obuhvaca sve sto je duboko, supljikavo i u dolini. Ukoliko hocete mjesto za gradnju kuce, ili za zakapanje predaka, vi morate ici na juznu kosinu, tako da se krajolik Zelenog Zmaja nadje lijevo, a Bijeli Tigar se sunja bezazleno sa desne strane i ovo dvoje zaokruzuju polozaj, sa sjenom koja se nalazi u zavoju. Sa vase prednje strane treba da se nalazi tijelo. Sama fizionomija krajolika toliko je kompleksna da nikada necete biti sigurni bez pomoci Feng Shui rasljara, koji razumije kako svaki krajolik dise. Feng Shui vjetar i voda, odaju dvije najznacajnije karakteristike Zmajeva daha, a za ostale rasljaru je potreban kompas. Kompas mora imati 38 koncentricnih prstenova, tako da svaki prsten mora biti podijeljen u jedan od idealnih mjera vremena i prostora.

Koristeci se time, rasljar koristi vene Zmaja, koji cine obris krajolika, a oznacene su vodenim tokovima, odredjenim stijenama i grananjem dolina. Kuca (grad) sagradjen na takvom mjestu imati ce svoju buducnost, i predak pokopan na takvom mjestu imati ce blagoslov svojih nasljednika. Mjesto zvano Zmajeva Glava (u nasem slucaju grad Rijeka), mora biti utjelovljen u Zmaju, i kad je grad Rijeka u potpunosti dovrsen (sagradjen), Zmaj je pozvan da se nastani u specijalnom kutu, "nisi", u nasem slucaju Crkvica na Velom Vrhu - Trecem oku grada Rijeke. I vrt mora pocivati po istim pravilima, gdje je svijet Yanga i Yina, gdje se Zmaj moze sa ljubavlju zabavljati, i gdje on moze biti pocascen svojim znakom, da ga podsjeca na srecu - SIMBOL grada Rijeke.

Feng Shui rasljari sami su napunjeni snagom Zmaja, ne samo sto oni razlucuju zmajeve, vec i zato sto oni mogu utjecati na sebe, da se ponasaju po principima "Plave torbe" koja je njihov izraz za Univerzum. Rasljari su znatno odgovorni i zasluzni za upotrebu zemljovida koje svijet priznaje, i iz istog razloga Kineski zemljovidi nacrtani su najjasniji i najmisteriozniji.


Borivoj Bukva



Napomena: Tekst je preuzet iz knjige "Metamorfoze Istre i RIjeke", Rijeka, 2006.

AMBIJENTALNE PETICIJE
---------------------


Urbani razvoj Rijeke suvise cesto nudi stihijska, kratkorocna i neosmisljena parcijalna rjesenja na stetu kvalitete zivota gradjana. Mnoge demokratske forme utjecaja gradjana na skladan ambijentalni razvoj na zalost lose funkcioniraju -npr. javne rasprave sa samo formalno provode, urbanisti se ne obaziru na primjedbe "obicnih" gradjana.
Ove peticije ambijentalne zastite za ocuvanje i uredjenje prostranih zelenih povrsina i za ocuvanje arhitektonske bastine su animacija gradjana koji upravo s jos jednom nadom prihvacaju mogucnost zelenijeg grada po mjeri covjeka, a ne po neodgovornoj cinovnickoj mjeri. Zelena inicijativa Rijeke jednu peticiju posvecuje zelenim povrsinama, a drugu zastiti arhitektonske bastine. Ima bezbroj primjera nepotrebnog unistavanja zelenih povrsina: npr. Autotrolejeve garaze smjesta u sumi u Srdocima,s pogledom na more, idealno za rezidencijalnu i parkovnu namjenu, namjesto u npr. radnoj zoni pored Rijeke, zatim bivsa kasarna Trsat gdje se uguravaju studentski domovi, fakulteti i bolnica na premaloj povrsini za sve te namjene, a takvi sadrzaji traze humani ambijent sa prostranim parkovima.
Nadalje Skurinjska Draga, uz kanjon Recine jedina ozracnica gradu (kao pandan Susacke drage devastirane preskupom trasom obilaznice kroz vodozastitnu zonu), zaravljen prostor koji s klimatskim fenomenom konstantnih nekoliko stupnjeva nize ljeti hladi spavaonicu Skurinjskog naselja. Sumi na Katarini prijeti unistenje borova, konkretno Spanjolske jele zasadjene izmedju dva rata, vrste koja se upravo tamo jedino odrzala na ovim prostorima.
Prema francuskim urbanistima citavo podrucje Delte je idealno za smjestaj ravnicarskog parka u sredistu grada s adekvatnim sadrzajima: parkovni paviljoni (izlozbene i ugostiteljske namjene), ljetna pozornica, biciklisticke i jogging staze, igralista namijenjena samo za djecu svih uzrasta, sa kanalima koji spajaju Fiumaru i Recinu. Ne zelimo nikako samo omanji park, trgovacke centre, hladne trgovacke magazine koji oduzimaju pogled na more.
Veliki problem Rijeke je i neadekvatna arhitektonska zastita kulturno-povijesne jezgre, s bezbroj nedavnih primjera, a navest cemo samo unistenje zeljeznickog kolodvora na Brajdici zbog loseg projektiranja jer se jako lako moglo zaobici zgradu. Pored toga su na udaru
i zeljeznicka skladista na Zabici, samo zbog kratkovidne, promasene i skupe lokacije za autobusni kolodvor. U javnim raspravama je ponudjeno dugorocno rjesenje za sljedecih 300 godina, a to je prostor od rijecke zeljeznicke stanice do silosa gdje se na stupovima moze smjestiti na stotine autobusa, s jeftinijom varijantom prometnice od Zvonimirovog bulevara do Zabice umjesto skupe prometnice ispod zeljeznickog kolosjeka. Austrougarski magazini su najstarija arhitektura takve vrste u Rijeci i idealna je za prenamjenu u kulturne, usluzne i shoping potrebe gradjana.
Obje su peticije nerazdvojivo vezane uz ambijentalnu zastitu, koja je najciviliziraniji i najhumaniji, svjetski prokusani model poimanja zivotnog prostora.
A takodjer, gradjani svojim nepristajanjem na devastaciju poklanjaju sebi i svom gradu viziju po mjeri covjeka, a ne po neodgovornoj cinovnickoj mjeri.

* * *

Ne zaboravite na zelene povrsine u gradu...

ZELENO JE NAS DAH - PETICIJA -

Potpisivanjem ove peticije direktno utjecete na
OCUVANJE SKURINJSKE DRAGE ! Zelenog podrucja ispod Getroa do Konzuma, koje ceka plansku devastaciju u vidu
pretvaranja u industrijsko trgovacku zonu. Potreba za
istupom za ocuvanje dolazi iz nekoliko razloga:
- Bitno je da se sacuva u cjelini, kao postojeci veci
prirodni rezervoat;
- Unistavanje zelenila na takvom polozaju pruzrokovalo bi i utjecalo na zagrijavanje cijelog grada do minimalno 1 stupnja C;
- Na bioraznolikost i biomasu - najvrijednijeg tla u Rijeci;
- Polozaj koji omogucuje protok svijezeg zraka iz zaledja prema gradu;
- 4-8 ha RAVNE i ukupne zelene povrsine, sa potokom;
- U njoj je ljeti najveca sjena i svjezina, pa je planirati podrucje za rekreaciju na takvoj ravnini, razumnije i isplativije nego na bregovima "na udaru"
suncu.

Ostaje apel da se Skurinjska Draga sacuva, ucini dostupnom i privlacnom za setnje (put iz naselja), odmor, rekreaciju...

ZELENO JE NAS DAH


Ovo je bila PETICIJA koju sam ja potisao u Petak, 17.
prosinca, 2006. godine.

* * *

Moja napomena: Centar pozitivnog zracenja Grada Rijeke je Jelacicevom Trgu. To kazuju i dvije platane na mjestu do fontane. Ni malo slucajno feng-shui majstor postavio je fontanu i skulpture poklon grada Kawasaki, upravo na tom mjestu.

Treca platana je na pjesackom otoku do mosta Hrvatskih branitelja, na mjestu prijelaza Ribarske ulice.

"Kora platane svojim spiralnim oblikom oslikava tajnu i teznju ka nekom drugom, visedimenzionalnom zivotu. Ona predstavlja materijalizaciju pozitivnih kozmickih energija sa nakupinama u njenim cvoristima/godovima svake od naznacenih crkava. Platana je stara oko 120 godina. Sirina stabla pri korijenju i njena velicina u odnosu na okolna stabla,govori o izuzetnim energijama akomuliranim u samom stablu, koja zraci na okolinu svojom pozitivnom energijom." - zapisao sam u "Metamorfozama Istre i Rijeke" jos 1994. godine.

Na zalost unazad 6-8 godina, stablo je porezano na postojecu visinu, trebalo je ostaviti u visinu jos 4-5 metara, zdravo stablo spiralnog oblika, koje nikome nije smetalo a sproljeca bi se granalo i tako ucestalo kresalo.

Izgradnjom rijecke zaobilaznice i prometnim pravcem vezanim na zaobilaznicu na Skoljicu i Potoku, potrebno je zatvoriti promet u uzem dijelu grada. Bez prometa: Rivom, I.Zajca, Adamicevom, Ribarskom u ul. Fiumare. Promet bi se zadrzao i kretao ulicama Zrtava Fasizma, Pomerio, nadovezujuci se donjim dijelom Kresimirovom do Zabice. Zabica kao okretiste u neposrednoj blizini Autobusnog kolodvora, nadovezujuci se na Zeljeznicki kolodvor. Promet u uzem centru grada omoguciti za Autobusni gradski promet, pomorski i putnicki transport, dopremu robe za potrebe Gradske Trznice i lokalno stanovnistvo MO. tih gradskih podrucja.

Osmisljenim prostorom i sadrzajem u uzem, starom dijelu grada: trgovine, restorani, setalista, raznovrsnim sadrzajem postala bi mnogo zanimljivija stara gradska jezgra i Grad Rijeka.

Sa Jelacicevog Trga pruza se prekrasan prostor na Deltu koju treba ostaviti takvu kakva ona jest, uz manje preinake u interesu gradjanstva onako kako cijeli kompleks Delte i zasluzuje, navedeno je u Peticiji.

Sijecam se starog bora do spomenika iz NOB-a na Delti, koji je prekrivao svojom bujnom krosnjom dvije klupe i nadvio se nad Mrtvim kanalom. Nikave bure vise stoljeca nisu ga mogle unistiti i oblikovan je bio tako. Kad je nevrijeme unatrag 3-4 godine pokosilo oko 400 stabala na rijeckom podrucju, njemu je polomilo jednu granu i podiglo ga sa istocne strane u korijenju 30-tak cm. Da se taj dio prekrio zemljom i oko stabla okruzilo kako, medjutim ne! Ljudska pamet i ljudska ruka sasjekla ga je u jednoj noći, - prekrasnog bora vise tamo nema.

Isto tako sijecam se stoljetnog hrasta u krugu Vulkana, kojeg su oko 1995. kad je Vulkan bio vec na izdisaju, radi jedne izgradjene portirne sasijekli u korjenu. Otisao stari hrast, otisao i Vulkan u stecaj.

Napomenuo bih i to, nitko ne razmislja o porastu razine mora, koju predvidjaju u narednih stotinjak godina za nekih 7 metara. Tada ce dobar dio gradova uz more biti dijelom potopljen. Razmislja li itko o ocuvanju stare gradske jezgre Grada Rijeke i izrade nasipa, gdje i koliko predvidjeti povrsinu za izradu desetmetarskog nasipa? Tad ce se more uvuci u kopno, na slikama se moze vidjeti, kako je bilo na samome zacetku 17. stoljeca, a sad i vece razine. I to je jedan od razloga zasto nije potrebno graditi na Delti.


U Rijeci, 20. prosinac 2006. Borivoj Bukva

PJESNICKE VISINE




Odluciti se na planinarski pohod i krenuti put brda planinskim stazama koje su se koristile stoljecima, po tko zna koji put hodocastiti u prirodi, predstavlja uzvisen cin.

Tim stazama hodilo se u polje, u vinograd, do maslinika ili u sumu po drva. Prolaziti pokraj novoizgradjenih ili rusevina kuca, napustenih ili naseljenih sela i zaseoka, zapustenih vinograda i vocnjaka, napustenih maslinika, kroz kamenjar bogat kaduljom ili pokraj stada ovaca koje mirno pasu...

Pjesacimo dalje penjuci se kroz borovu sumu prema sedlu, izmedju vrhova brdasaca pod kamenjarem. Dalje put vodi po cistini, na platou prolazimo duz suhozida koji prkose vremenu i vjetru, potom opet cistina i vrh planine koji se nazire. Hodamo okrenuti licem prema Suncu koje przi, za tako toplije dane u godini potrebno je dobro se zastititi od Sunca i bolje potegnuti, ne zastajkivati. Dalje slijedi nagli uspon,
a do vrha se stize iskljucivo po markaciji oznacenom stazom. Onda radost, jer nenadano smo na vrhu. Dobro je sve ovo proslo. Mokar do koze od znoja, presvlacim se i oblacim suhu kosulju i maju. U zavjetrini zasticen od vjetra brzo to cinim, uz put vadim iz torbe pice i hranu. Pola je predjena puta, i tako umorni osjecamo potrebu za okrijepom i odmorom.

Tu sa vrha pruza se prekrasan pogled na vrhove planina, na udoline i dolove koji skupa s rijkom krivudju izmedju brda. Vide se naseljena sela, cesta koja krivuda i zapinje medju sumarcima, tamo u daljini grad veci ili dalje manji, svaki na svoj nacin zanimljiv i razlicit. More u daljini s otocima bljesti u odsjaju Sunca, jedino ga paraju trake glisera i bijelih jedara.

Plavetnilo neba i oblaci koji u svom vrtlozenju tu na visim nadmorskim visinama, nastaju i nestaju neprimjernom brzinom, tako igrajuci se pred nama ja se dobro zabavljam. Zavaljen na kaput podamnom, lezim podbocivsi glavu i promatram krajolik i oblake koji plove nebom. Prisjetih se tada i Osha i njegove misli "Moj je Put, Put bijelog oblaka", slicno njemu razmisljam tog trenutka...

Vrijeme okrijepe je proteklo, odmorni i osvjezeni, krecemo drugim putem prema zakazanom odredistu. Na pola puta u podnozju jednog od platoa u bukovoj sumi, nalazi se "izvor" pitke vode, a u blizini pojilo za stoku i divljac, u kojem uvijek ima vode ili vlage cak i usred najsusnijeg razdoblja u godini. Nakon zadrzavanja od petnaistak minuta, krenuli smo bjelom cestom do prvog naselja i ostatak puta do mjesta u kojem nas ceka autobus na povratku ka odredistu.

Oplemenjeni i obogaceni zivotom planine, jednim novim iskustvom, vracamo se u svakodnevnicu. U mjestu trazimo prvu birtiju i sank sa hladnim pivom ili bevandom. Za stolovima opet odjekuju pjesma i smijeh, podastire se i vadi iz ranceva prostala hrana, pije se i jede.
U naredna dva do tri dana boljet ce nas noge od pjesacenja, ali u dusi biti cemo cisci, smireniji i svakako svoji, stecenim jednim novim iskustvom.

Za kraj prisjetih se prijatelja Same koji mi je prenio izjavu jednog alpiniste iz Slovenije: "Nisam ja osvojio vrh planine, planina me je prihvatila i primila pod svoje okrilje, uz dopustenje njeno to mi je bilo omoguceno!"


Tekst je ispisan u Rijeci, 06.11.2006. godine

Borivoj Bukva


Jos jednom da ponovim pjesmu zbog slabog ispisa:

PJESNICKE VISINE

Lagano pjesnik svladava visine...
Na vrhuncu stoji, divi se krajoliku!
U ruci casu rumena vina drzi i pije.
Da l' vino il' krajolik, drazi je njemu?
Budalast je i pijan - pjesnik tad!

Borivoj Bukva




HPD "PLATAK" PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

Radni sastanci svakog petka u 17,30 sati. Za informacije o izletima obratite se gdja. Milki Bozicevic, tel. 051-437-217. Moguce promjene biti ce izvjesane u oglasnom ormaricu. Adresa: HPD "PLATAK", Korzo 2a/III, 51000 Rijeka

/Napomena: Izdan je "Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.", Izdavacki centar Sušak, Rijeka, 2006., moze
se naruciti ili kupiti u prostorijama HPD.PLatak, ili kod urednika Zbornika, Pere Sekulica na tel. 051-511-848, cijena je 50 kn./

TRI KALIĆA





"... Gdje su Hahlici? Rijec je o najzapadnijem dijelu goranske ploce iznad grobnickog polja s nizom vrhova: Obrucem(1376 m), Fratrom(1358 m), Suhim vrhom (1280 m), te Tuninom glavom(1160 m). Ovo podrucje jos zovu "Grobnicke Alpe", a to je i predzidje nacionalnog parka "Risnjak".
Prilaz domu na Hahlicima iz Podkilavca smatra se najtezim malim usponom u Hrvatskoj, jer polaziste je sa nadmorske visine oko 300 metara, a dom se nalazi na 1110 m (uspon preko 800 metara).
Dom je napravljen na malom platou, zaklonjen borovom sumom i kamenom glavicom Dnic. Dom je lijepa zidana visoka prizemnica s potkrovljem.
Zasto ime Hahlic? Hahlicima se nazivaju lokve sto se nalaze 300 metara juzno od doma. U narjecju Grobistine to je zapravo kalic(lokva). Na tom mjestu nalazi se izvor ispod kojeg su pastiri obzidali tri bunara jedan ispod drugog, kako bi se voda preljevala, i tu se uglavnom napajala stoka.
Domu najblizi vrh je stozasta Tunina glava. Od doma do vrha je petnaest minuta hoda. Odavde se vidi Triglav, Nanos, Slovenski Sneznik, Kamniske i Julijske Alpe, a kao na dlanu vidi se Studena, Klana, Skalnica, Krpanj, Platak, Snjeznik, vide se nebesa i naslucuje Pakleno, obronci Mudne Doli i veci dio Kvarnera... " - tako u svom ispisu "Planinar s najduzim stazom boravka u planini" istice urednik knjige Pero Sekulic.

Spomenuti Hahlic a ne spomenuti domara planinskog doma na Hahlicima je nezamislivo. Rijec je o Davoru Šupku, 75-godisnjaku kojeg poznaju mnogobrojne generacije planinara iz raznih planinarskih drustava Primorsko-goranske zupanije, pa i sire iz cijele Lijepe nase. Koristim priliku da pozdravim Davora uz obecanje da cu prvom prigodom doci, s tim da priredi manestru a mogla bi i palenta na nacin kako samo on to spravlja, o caju da i ne govorim. Moj pozdrav Davoru.

Kako je tekst pjesme pracen fotografijom necitak, ponovit cu ga jos jednom:

TRI KALIĆA

Kroz oblake,
kroz borove
zahvaćene vjetrom,
plovi mjesec.
Uzburkani Kalići,
tri suze,
tamne k'o oči tvoje...
Zagledan u daljinu,
razmisljam sjetno!

Borivoj Bukva




HPD "PLATAK" PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

Radni sastanci svakog petka u 17,30 sati. Za informacije o izletima obratite se gdja. Milki Bozicevic, tel. 051-437-217. Moguce promjene biti ce izvjesane u oglasnom ormaricu.
Adresa: HPD "PLATAK", Korzo 2a/III, 51000 Rijeka

/Napomena: Izdan je "Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.", Izdavacki centar Sušak, Rijeka, 2006., moze
se naruciti ili kupiti u prostorijama HPD.PLatak, ili kod urednika Zbornika, Pere Sekulica na tel. 051-511-848, cijena je 50 kn./

ZMAJ SA TUHOBICA
------------------





Koncem 1993.sa grupom planinara PD. Platak penjao sam se iz pravca Plasa na Tuhobic. Na celu kolone uz mene bili su: Pero Sekulic, Ostoja Mijic, Milan Frankovic, Ivan Vanja Merzanov, Branko Loncar, Tomo Curavic, Vijeko i ostali za nama, kolona se dobrano otegla... Vrijeme je bilo vise nego idealno za taj nepovoljan period godine, suncano i nesto vjetrovito. Po usjecima i dolovima mirno i toplo, obasjano Suncem. Penjuci se prema vrhu nakon dva sata hoda, na strmoj izbocini sa koje se vidi cesta Rijeka - Karlovac, sumom obrastao dio Tuhobica u jesenjem bljestavilu boja kupao se. U daljini vidjelo se Fuzinsko jezero, mjesto Fuzine i meni bliski borovi iznad Vulkanovog odmaralista, kojeg sam cesto posjecivao, a jos dalje visovi Visevice i Bitoraja.
Tu, na tom prevoju osjetio sam jaki bocni udar vjetra, zvuk uz fijuk u zraku, kliktanje uz tupi udar raznolikog glasanja, kao da je nesto tako blisko i meni znano preletjelo iznad moje glave. Tog momenta, prvo sto mi je palo na pamet i prisjetio se, bila je gusterolika pticurina nalik na pretpovijesnog reptila, koja bi se tajnovito i strelovito obrusavala na plijen u brisucem letu. Na strani Tuhobica koja gleda prema moru, raslinja gotovo da i nema, osim onizih bodljikavih grmova poleglih po visokoj travi, koje je bura svojom silinom tako oblikovala i prikovala uz zemlju. Jos jedan prelet iznad glave, stekao sam osjecaj da trebam poleci u bodljikavo grmlje, ili pobjeci dolje, stotinjak metara nize prema prvom sumarku. Shvatio sam, u pitanju su prosli zivoti! Pokusao sam se prisjetiti mojih prijasnjh inkarnacija. Kada se to zbilo? U kojem zivotu? Dali sam bio lovac? Ili, mozda sam egzistirao kao bice sa kojim se po prvi puta susrecem u ovom zivotu. Sezem u daleku, daleku
proslost, i neke davne, jos neslucene inkarnacije!?...
U tom trenutku prekine me u mojim razmisljanjima poziv, i na primjedbu planinara Pere, da ga ne slusam sto on govori, - blago se nasmijesi i potapsa me po ramenu. Zadovoljan sa smjeskom na licu, veseo stecenim iskustvom, znao sam da sam bio u doticaju sa nasim Zmajem. Tu na Tuhobicu, osjetio sam prisustvo Zmaja, njegov let, klepet krila, udar zraka i glasanje odaslano iz daleke proslosti u vjecnost... Bio je to Zmaj, nas Tuhobicki Zmaj.

Borivoj Bukva



( Iz skripte: Borivoj Bukva, METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE, Rijeka, 1997.)



HPD "PLATAK" PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

Radni sastanci svakog petka u 17,30 sati. Za informacije o izletima obratite se gdja. Milki Bozicevic, tel. 051-437-217. Moguce promjene biti ce izvjesane u oglasnom ormaricu.
Adresa: HPD "PLATAK", Korzo 2a/III, 51000 Rijeka

/Napomena: Izdan je "Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.", Izdavacki centar Sušak, Rijeka, 2006., moze
se naruciti ili kupiti u prostorijama HPD.PLatak, ili
kod urednika Zbornika, Pere Sekulica na tel. 051-511-848, cijena je 50 kn./

CUVAJTE SVOJE SRCE
-------------------


Umoran si i frustriran...

Iznenada pocinjes osjecati "odredjenu" bol u prsima, koja se pocinje siriti dolje prema ruci i gore prema vilici.

Kako prezivjeti srcani udar kad si sam ???

Srce pocinje kucati nesrazmjerno, pocinje se osjecati nesvjestica, imas svega 10 sekundi vremena, prije nego padnes u nesvjest.

Sto uciniti ???

Odgovor:

Ne panici, vec pocni vrlo snazno i neprestano kasljati. Treba duboko udahnuti prije svakog zakasljaja, kasalj mora biti dubok i produzen i izvodjen duboko iz prsnog kosa.

Udah i kasalj moraju se smjenjivati svake 2 sekunde bez prekida dok pomoc ne stigne ili dok srce ponovo ne pocne normalno kucati.

Duboki udah dovodi kisik u srce a kasalj pokreti stisnu srce i odrzavaju cirkulaciju u krvi. Stiskanje
srca takodjer pomaze u obnovi normalnog ritma. Na taj nacin, zrtve srcanog udara, mogu stici do bolnice.



/ Napomena: clanak objavljen u 240 broju lista Jurnal
of general hospital rochester. /


Prenesi ovu poruku na sto vise ljudi !!!
To im moze spasiti zivot ! Nemoj ni pomisliti da ti
nisi izlozen srcanom udaru, zato sto si mladji 25 ili
30. danas, zbog promjene stila zivota, srcani udar je
uobicajen u svim zivotnim skupinama.
Budi prijatelj i molim te posalji ovo pismo na sto vise
prijatelja moguce !!!

SKRIVENO BLAGO ISTRE
--------------------


Jos od pradavnih vremena na ovim prostorima kruzile su price o Histrima i Liburnima kao poznatim i priznatim gusarima, kasnije Uskoci preuzimaju tu primat i predstavljaju strah i trepet pred Mlecima i Republikom Venecijom.

Oteto blago gusara i kapetana Henryja Morgana skriveno i pospremljeno unutar zidina grada Dvigrada, zasigurno necete pronaci. Polozaj Istre i Kvarnera sa mnogobrojnim otocima i uvalama, koje su jos zvali "Jantarski otoci", cinili su jedinstveni prirodni zaklon i pruzali mogucnost narodima ovog podneblja za raznovrsne aktivnosti, tako i za gusarenje. Otetim novcima, gospoda su gradila utvrde i Istarske gradice po brdovitim i nepristupacnim terenima, cuvajuci tako svoju stecevinu pod zastitom, i povezani sa crkvenim veledostojnicima, cinili su sto su htjeli i zeljeli.

Jedinstveni sklad pejsaza Istre s mnogobrojnim utvrdjenim gradicima, smjestenim na krunistu (vrhu) brezuljaka, predstavljaju u duhovnom i materijalnom pogledu veliko bogatstvo Istre. U onom drugom svjetlu, tajnovitosti i mistike, kroz price, mitove i legende, gradici Istre mogu se poistovjetiti sa zatrpanom vrecom zlatnika sa vrskom koji viri iz zemlje. Zlatnici u vrecama koji su bili zatrpavani u zemlju, ispadali bi iz vreca i virili van vreca. Bili bi to gradici Istre povrh brezuljaka. Takodjer i izgled Istre asocira na postavu dzepa, punog novca.

Postoje mnoge price o zatrpanom blagu, tako oko Vrsara kruze price o vrcevima punih zlata, kojeg bi pastiri cuvajuci stada goveda trazili. Pricao mi je Marko Fabac pricu njegovog oca, pastira, iz onih vremena. Zatim istiniti nalaz vrece pune zlatnika pronadjene na Grobnickom polju kraj Rijeke, ili po pecinama Kastavstine koje cuva patuljak Malik, pa do Crnog Luga podno Risnjaka i skrivenog blaga toga kraja. Od Tijan Josipa iz Crnog Luga doznao sam da je njihovo porijeklo iz Istre, iz mjesta Tinjani, nekad davno se doselili u ove predjele. Pricao mi je da narod Crnog Luga i sela podno Risnjaka i dan danas trazi skriveno blago, dovezeno i skriveno po pecinama Risnjaka. U narodu postoji i prica o "Cicima", poznatim otimacima pasnjaka i kradljivcima ovaca sa podrucja Cicarije. Vepricani i Kastavci cesto su se od njih morali braniti oruzjem. Zvono iznad sela Zaluke upozoravalo bi na lopove iz Cicarije. U selu Skrapne jednog dana docekali su starjesinu Jurinu Poropata, i likvidirali ga, poslije toga provale Cica znatno su oslabile.

Dolaskom Kelta u Istru i podrucje Kvarnera u VI-IV st. p.n.e. Histri i Liburni asimiliraju se sa Keltima, i otud ostaci mnogih toponima i naziva mjesta vuku korijen iz tog, ili se nadovezuju na to razdoblje. Tako bi znacenja pojedinih mjesta mogla biti:

- PARENTIN, paragraf, izvoran, iskonski, prvobitan, otac, roditelj, maticna banka, umetnut, a kako je slozenica nastavak bi bio, da se sve zavrsava sa tugom, jad, nevolja, bol, briga, smrt...

- MONOCASTELLO, jednook, sa jednim okom, novac...

- KRINGA, puzati, zgrabiti, ropska usluznost, gmizati, oko ili usica, pricvrscenje jedara, nabrati, krajnja servilnost...

- BERAM, oduzeti, oteti, lisiti, ravna nalaktica izmedju rova i grudobrana, ozaloscen, usamljen, bolan gubitak...

- LUPOGLAV, vucji, lici na vuka...

- KANFANAR, limenka, limene kutije, konzerva...

- MARASI, pljackasi...

- KONVERSADA, dobro upoznat, prisutan...

- JURAL, pravni, pravnicki, pravosudni...

- TINJAN, sadrzaj kutije, novci, pare, kalaj, sve novo, mlado...

- LIMSKI KANAL, izvuci zivu glavu, izbjeci teske ozljede, postaviti se u opasan polozaj, izvrgnuti se opasnosti, osakatiti, raskomadati, rub, kraj, glavna rana, jedan od cetiri kraka kriza...

- BARAT, zakracunati, navuci zasun, zabraviti, zagraditi resetkama, zadrzati, odijeliti, motka, precaga, greda...

- MORGAN, usidriti, privezati...

- MARCELJI, pokvariti, premotati, smesti, marsirati, hodati, ici...

- MATULJI, prostirac, splesti, husura, rogozina, zaplesti...

- BRGUDAC, zatvor na brdu, strazarnica...

- KRUNCICI, zdrobiti, smrviti, hrskati, upotpunjenje, vrhunski, glavni...

- VEPRINAC, plakati, tugovati, jadikovati...

- KLANA, klan, pleme, porodica, svojta, klika, rod, tajanstven, skriviti zvuk, zveket, stropot...

- KASTAV, kalup, racun, otpustiti, zabaciti, osuditi, placanje troskova, lijev, traziti, domisljati se u necem, ubaciti, dodati, baciti u, odbaciti, odloziti, otjerati, otpustiti, napustiti, otisnuti se, izopcen...

- LUG, potezanje, poteg, tesko, naporno vuci, snazno naporno vuci, prtljaga, kola za prtljagu, nosac ili mreza za prtljagu...

- RISNJAK, penjanje, izlazenje, dizanje, poboljsanje zivota, napredovanje, uzlazak, uzvisica, dodatak, povisica, kako je slozenica drugi dio se nadovezuje na: dousnik, uhoda, njuskalo, agent, konfident...

- GROBNIK, stenjati, uzdisati, jecati, lomiti se, onaj koji stenje ili tesko uzdise, srebrni novcic, trgovanje teskom robom. Ranije se Grobnik zvao Jelenjska dolina, nakon bitke sa Mongolima sa mnogo grobova, dobio je naziv Grobnik...

- BAKAR, straga, natrag, tamo, opet, jahati konja, kladiti se, bakrena posuda...

Tako ta druga varijanta, po predaji istinita, govori o pomorcima i gusarima sa podrucja Istre, da sve oteto blago nisu ostavljali na tlu Istre, vec ga odvozili i odlagali daleko od pogleda ljudi, po nepristupacnim predjelima Grobnickih Alpa, Risnjaka i Kastavstine. Za pretpostaviti je kako je zborno mjesto u Istri bilo Barat ili neko drugo. Vjerojatno preko Lupoglava, Cicarije ili Ucke, karavane s blagom kretale se ka Klani ili Grobnickog polja ka Risnjaku i ostalim skrovitim mjestima Grobnickih Alpa. Povratak je moguc, preko Klane i Kastva u Rijeku, ili Grobnickog polja u Bakar, pa na more. Dobar dio sudionika karavane s blagom, nakon zasluzene otpremnine i nagrade, nikad se nije natrag vratio kuci ili na maticni brod. U medjusobnim obracunima ili namjestenim upadima u zamke, koji su prijetili na tom putu, jer tajnu je trebalo sacuvati a za zakopano ili pohranjeno blago nije se smjelo cuti ni znati. Tada slabo placena radna snaga bila je u dobroj mjeri svuda na raspolaganju i zivot nije mnogo vrijedio. Samo najsnazniji, dobro naoruzani i obuceni u baratanju oruzjem, mogli su opstati i donekle zivjeti u koliko - tolikoj sigurnosti skupa s klanom kojem su pripadali, stiteci sebe i sredinu kojoj su pripadali.

Geografski polozaj je najznacajnija osobina Istarskog prostora, to je kraj izuzetnog znacaja i prednosti. Istarski krajolik i Kvarner sa svojim otocima (Jantarski otoci) sadrzi burnu povijest kroz stoljeca, u kojoj su mnogi junaci, narodi i dogadjaji ostavili traga. Ne zaboravimo ni to da je Istra jedan od najbogatijih europskih regionalnih muzeja. Povijest kroz mitove i legende sadrzi poruke prenoseci stoljetna iskustva, odrazavaju dusu naroda ovoga podneblja, a ujedno su izraz njihovih stradanja i nadanja. Nadahnuta umjetnost stvara univerzalnu sliku kroz dijelo i misli, svojom zivotnoscu i predajom covjeka. Izrazavajuci etiku zivota i smrti, brisu se granice u prostoru i vremenu, zivota i predaje, i zivot postaje prica.

Neki novi junaci, tu oko nas iz susjedstva, ispisuju neke nove stranice svojim svakodnevnim radom i zivotom, dok mi medjasi suvremenog i starog, nadahnuti stvaralackom idejom, stvaramo prostore i oblike za neke nove istine i price.


Borivoj Bukva


/Napomena: Tekst iz knjige METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE, Rijeka, 2004./

Borivoj Bukva
--------------

MEDEJINO OGLEDALCE
------------------------


Jos uvijek toplo, bistro more u ranu Jesen, prekrasne uvale i drage, cisti planinski zrak sa Ucke, uz most, mlado vino, smokve i janjetinu, dugo ocekivani odmor heroje moreplovce Arga, zadrzalo je na Kvarneru nesto duze dana. Domacinu Luki i njegovoj braci Josipu i Simunu, koji su hranili i pojili moreplovce dobrim mladim vinom, nije bilo ni malo lako.
- Bogami, treba to blago, dobro napojiti i nahraniti, gdje pronaci toliko janjaca i vina!? - rece jednom prilikom Simun.
Treceg dana boravka, rijese moreplovci proslaviti svoj obred "Oribaziju", penjuci se na Ucku zbog slavljenja orgija, kako to stari dobri obicaji nalazu. Opterete buradima sa vinom i hranom dva magarca i krenu put Ucke. Lagano penjuci se navise uz vino i zanos, glazbu i ditiramb, Orfej na celu kolone svirao na Liri, a Medeja zavodeci svog Jasona i ostale, skakutala plesuci, - kolona se lagano penjala navise.

Odozgo sa visina posalje Perun orla medju pridoslice. Sleti orao Medeji na ruku i povede navise prema vrhu Ucke, okrecuci glavu i masuci krilima u pravcu Vojaka. Na samom vrhu Ucke, zadivljeni prekrasnim pogledom na krajolik, plodnom zemljom i sumama, ocarani ljepotom Cicarije, ugledase Zmaja, bijelo divno krzno Koze koja je pasla, i Diva (Jozu) kako ore zemlju podno Motovuna. Dolje u dolini Nimfe su kolo pocele plesati ocarane Orfejevom muzikom. Sve blago zagledano, diglo je glave prema vrhu Ucke. Zmaj se probudi, protegne, zatim narogusi ne sluteci na dobro, a Div Joze umoran od cjelodnevnog napornog rada, zagledan u daljinu, zapita se: - Sto je sad ovo, sto bi to moglo biti!?
Pripiti Heraklo, njegova dvojna narav, narav boga i heroja, i sjecanje prozeto neprijateljstvom prema Heri, u ovoj prilici doslo je do izrazaja u zelji da ubije Zmaja, i da se docepa Bijelog krzna istarske ovce i Koze. Uz punu podrsku svih, narocito pripitih ratnika, blizanaca Kastora i Poluksa i Medeje, sa toljagom nije mogao nista uciniti. U silnom zanosu podsticao Orfeja, povicima: Sviraj, sviraj, jace sviraj, - uspavaj Zmaja i onog Diva!
Prelijepa Medeja, upotrijebi svoju vjesticju moc, tako uz pjesmu vrelim usnama pruzi opijenom Heraklu svoje trokutasto ogledalce, udari par puta po staklu prstom poput Erate, i da nalog: "Oslijepi Zmaja i Diva odsjajem Sunca!"
Heraklo u ekstatickom deriliju uz ples i trans od veselja pruzi ruku Medeji, kad ugleda Zmaja i Diva kako se opruzise po travi, i tako zaspase.
Sve to promatrajuci, razljuti se Perun, pozove Orla i nalozi Gromovnom Iliji da sprijeci tu drskost Heraklovu, Medejinu, Kastrovu, Poluksovu, Orfejevu i Jasonovu, i da ih zaplasi. Munjom i gromom uskovitla nebo, sakri Sunce, zamraci, pusti kisu i oluju, sve to pred njihovim ocima.
Zaplaseni, jer "uzeo vrag salu i pod svoje", pocese bjezati nanize. U bijegu Heraklo izgubi ogledalce, Medeja zaplace, proli suze za propustenom prilikom i izgubljenim ogledalcem. Onako na brzinu, sve
zastraseni, ukrcase se na brod i punim jedrima nastave put ka Cresu.
Sa visina pogleda Perun, nasmijesi se i izusti: "Svakog gosta tri dana dosta!", zazeli im sretan put i ostavi pri miru.

Mnogo godina kasnije tri starca, Luka, Josip i Simun u razgovoru uz vino, prisjecajuci se moreplovaca Arga i hvaleci prelijepu Medeju, njenu ljepotu i obline, rece starac Luka, babi Ani:
- Da znas samo moja Ane, sto je bila lijepa Medeja! Raspukla se, rascvjetala ko smokva na grani, eh da mi je barem malo...
- Imas dvije glave, a ni jedna ne vrijedi! Jednom nogom u grobu, a on o Medeji?...
- Iskelji se baba Ana, i udari ga granom po straznjici.
Na to Luka, ustine babu za straznjicu i odbrusi: "Eto vidis da mogu, imam ja Snagu. Ja sam ti Ane, jedna Snaga, ah da, - nezna ti ona jadna, sto je to Snaga!?"

Vratit ce se Medeja sa Argom i moreplovcima - pricaju oni, a nitko njima ne vjeruje.

Orlovo ostro oko pronaslo je i iskopalo vremenom sakriveno trokutasto ogledalce i prostrlo ga nad Istrom. Mladi orlovi, visoko sa visina ogledaju se u njemu i dive se svojoj ljepoti.

Zahvalna velika Bozica Majka, podala svojim Nimfama da budu lijepe i dobre ljudima, a za uzvrat oni ce darivati Bogu Ocu Zeusu (Perunu) i Bozici Majci Heri, svoju naklonost i ljubav.

Veli Joze sa mladim orlom na ramenu, zmaj i koza secu se Istrom, i ne mogu shvatiti da je protekla noc bila tako duga. Dobro ispavani, raspolozeni za posao, rijesili da treba sve prirediti za nadolazecu sezonu.
Goste treba docekati, onako kako to prilici jednom dobrom domacinu. Gosti ce doci, brod Argo, moreplovci heroji i prelijepa Medeja, u iscekivanju je Istra i plavetni Kvarner.

Sime, Luka, Josip i baba Ana, prate pogledom tamo daleko, izmedju otoka, ne bi li ugledali bijela jedra broda Argo.


Borivoj Bukva


( Napomena: Prica je iz knjige, METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE, Rijeka, 2006.)

Znanstveno istrazivanje podrucja brda Perun i zaseoka Trebisca kod Moscenica

SVETI PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE

Tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja dokazano je da je na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog Kvarnerskog primorja imalo svetiste svojega poganskog boga Peruna, velikog gromovnika.

Na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog Kvarnerskog primorja imalo je svetiste svojega poganskog boga Peruna, velikog gromovnika, sto je dokazano tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja spomenutog brda i zaseoka Trebisca u njegovom jugoistocnom podnozju, gdje bi uskoro trebala biti postavljena prva muzejska zbirka u Hrvata o staroslavenskoj mitologiji.
Katedra cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga jos je 2004. godine zapocela prikupljati podatke o povijesti, stanovnistvu i obicajima zaselaka i kuca u kanjonu od Moscenicke Drage (sv.Petar) do Trebisca te na geografskoj karti oznacavati puteve i staze koji vode do tog neispitanog podrucja, a u suradnji s dr. sc. Tomom Vinscakom i skupinom studenata s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu provedeno je terensko istrazivanje toponima brda Perun i sela Trebisca u cijim se nazivima kriju tragovi pretkrscanskog
mitskog sadrzaja.


Terenska nastava

- Za toponime Perun, Voloski kuk i Trebisca iznad Moscenica oduvijek se znalo. Takoder se znalo da su ti toponimi vjerojatno ostaci iz vremena dok Slaveni/Hrvati jos nisu primili krscanstvo, tj. iz vremena doseljenja Hrvata na ove prostore i to od 6.do 8. stoljeca. U to vrijeme oni su imali kljucnu ulogu u starohrvatskome mitskome svjetonazoru. Do danasnjih dana na hrvatskome prostoru sacuvalo se vrlo malo toponima koji nam govore o pretkrscanskim poganskim vjerovanja prvih Slavena koji su naselili ove prostore. Osim ovih vec spomenutih javlja se Perun, Perunic, Perunsko, Zrnovnica juzno od Splita, poluotok Veles kraj Novog Vinodolskog i Mokosica kraj Dubrovnika, a postoje jos neki mikrotoponimi koji upucuju na pretkrscanska poganska vjerovanja. U vrijeme pokrstavanja Hrvata postupno su se napustali stari sakralni nazivi i ustupali svoje mjesto novim
krscanskima. Tamo na gorskim vrhuncima gdje su nekada bila svetista posvecena Perunu nastale su ranokrscanske crkvice posvecene sv. Iliji, Mihovilu, ili Jurju - pojasnjava dr. sc. Tomo Vinscak, docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Istrazivanje je potaknuo prof. Veseljko Velcic, predsjednik Katedre cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga, koji je u listopadu 2004. godine predlozio da dr. sc. Vinscak u okviru terenske nastave sa studentima etnologije i kulturne antropologije provede preliminarno istrazivanje vezano uz toponime Perun i Trebisca te je vec u studenome skupina u kojoj su sudjelovali studenti i studentice Ivana Galetic, Romana Hansal, Ana Montan, Katarina Coha, Gordana Tihomirovic, Tibor Komar i Andrija Rubinic iz Moscenica obisla spomenuto podrucje.


Trenutak spoznaje

- Nase istrazivanje pratili su i snimatelji Hrvatske televizije te su za potrebe znanstvenog programa pod nazivom »Trenutak spoznaje« izradili film koji je nedugo zatim bio prikazan sirokoj gledalackoj javnosti. Kako bismo bili sto sigurniji da je posao kojega smo se prihvatili ispravan, obratili smo se za pomoc vodecim hrvatskim, austrijskim i slovenskim znanstvenicima iz podrucja jezikoslovlja, arheologije i etnologije - dodaje dr. sc. Vinscak.
Pozivu na suradnju odazvali su se akademici Radoslav Katicic, Petar Simunovic, Mislav Jezic, sveucilisni profesori Vitomir Belaj, Georg Holtzer iz Beca, Zmago Smitek i Lenart Skof iz Slovenije, ravnateljica Instituta za jezik i jezikoslovlje Dunja Brozovic Roncevic, arheolog Vladimir Sokol i ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Damodar Frlan, da bi potom 18. i 19. svibnja 2005. pod vodstvom dr. sc. Vinscaka i uz pomoc domacih ljudi te Ivana Nine Rubinica organizirana prva znanstvena ekspedicija na Zaglav, Perun i Trebisca.
Obilaskom brda Perun, zaseoka Trebisca i podrucja oko tih mitologijskih toponima udaljenih 3,5 kilometara od M Paralele.

- Tijekom posljednjeg obilaska terena postala nam je zorno jasna zivotna vertikala gore-dolje (osnovni element u mitu o dvoboju gromovnika i zmije) stanovnika zaselaka Potocke (Moscenicke) drage, sa sezonskim (ljetnim) uzdigom stoke na pasnjake i svakodnevnim usponom seljaka na njive u Zaglavu i Dolu sa zapadne strane Peruna, sto vise odgovara alpskom stocarstvu koje je zabiljezeno i na Velebitu, nego transhumantnom koje su sa sobom donijeli Cici.
Pregled lokaliteta zvanih Trebisca (Gorenje i Dolenje) osporava pretpostavku (koju je inace vrlo uvjerljivo podastro becki prof. Georg Holzer u Moscenickom zborniku 3/2006) da je taj toponim nastao kao posljedica trijebljenja sume(krcenja) u vrijeme srednjovjekovne feudalne
kolonizacije sumskoga podrucja, a ne - kako se pomisljalo - od prasl. trjeba = »zrtva«. Ta su Trebisca, naime, vrlo strmi sumom obrasli obronci Ucke gdje je bilo kakvo krcenje, da bi se dobila obradiva zemlja, posve besmisleno. Osim toga, s njima su povezani i (presuseni) izvor, vododerina i dosta velika spilja, sto se uklapa u vec dobro poznatu scenografiju indoeuropskih svetih mjesta (primjerice, Delfi u Grckoj).
Naprijed spomenuti pregled Trebisca, kao i jasna paralela s lokalitetom Tribisca kod Zrnovnice istocno od Splita (isto pod vrhom zvanim Perun) meni govore da ce pri vrednovanju Trebisca nad moscenickim Potokom valjati jako ozbiljno razmisljati o njima kao starohrvatskom poganskom kultnom mjestu (mjesto zrtvovanja i, vjerojatno, proricanja) - naglasava prof. dr. sc. Belaj.

Suradnja s Javnom ustanovom »Park prirode Ucka«

Zaselak Trebisca je ostao ocuvan do danasnjih dana, sto moze zahvaliti smjestaju u sredini kanjona kojim je tekao potok prema moru, stvarajuci pred sobom jednu od najljepsih i najizrazitijih bujicinih udolina na podrucju Parka prirode Ucka. Stoga su, sukladno propisima o zastiti kulturnih dobara, Trebisca evidentirana kao nepokretno kulturno dobro-etnoloska bastina, a prijedlogom Prostornog plana zaselak je opisan kao »...napusteno selo planinskog tipa, izvanredno dobro sacuvano i iznimne ljepote krajolika, gdje je potrebno obnoviti most i mlin...«.
Zastita i uredenje kuce u kojoj bi trebao biti smjesten muzej i etnografska zbirka samo je jedan od ambicioznih projekata Katedre jer je s idejom zastite i valorizacije podrucja Trebisca te
prezentacije bogate tradicije ovoga kraja ostvaren kontakt s Javnom ustanovom »PPU« te je u planu i projekt »Povijesne staze Moscenicka draga - Trebisca - Perun« obnove, uredenja i oznacavanja poucnih staza.

Rekonstrukcija mita

Proslomjesecni uspon na Zaglav podno Peruna i spustanje povijesnom stazom do Trebisca predvodili su ing. Vinko Skalamera, clan predsjednistva Katedre te predsjednik lovackog
drustva »Perun« Frane Rudan, a grupa koja se probijala vrlo strmim i neprohodnim stazama pokusala se u mislima vratiti u vrijeme dolaska Hrvata na ove prostore i osjetiti svetost ovog prostora.
- Seleci se iz stare domovine u nove prostore Slaveni/Hrvati nosili su sa sobom materijalne predmete koji su im bili potrebni za zivot (uporabni alati, preslice, rala, jarmovi, kola, nosnje...), kao i sav duhovni svijet koji ukljucuje religijski svjetonazor, vjerovanja, kazivanja, obicaje i obrede. Uz vojne casnike imali su i one koji su se brinuli o duhovnome zivotu, neku vrstu druida, vraceva ili - najispravnije receno - zreci. Oni su u svojim glavama nosili cijelu mitsku sliku, vjerojatno u obliku nenapisanog mita. Mitska su se kazivanja znala napamet i penosila usmenim putem, a onaj koji je znao kazivati mit bio je vrlo cijenjen u zajednici jer je za zivot ljudi mit bio potreban koliko hrana i oganj.
Kada su skupine prvih Slavena/Hrvata stigle u nove krajeve najprije je trebalo zaposjesti zemlju. Nakon sto su se smjestili u odredenom prostoru, duznost zreca bila je da na prava mjesta postavi bogove i bozanstva. Tek kada su bogovi sjeli na njima odgovarajuca mjesta tada je zrec mogao nastaviti pricati mit i tek tada se moglo reci da je taj prostor zauzet i potpuno usvojen kao svoj, nas.

Bog Gromovnik Perun, koji ubija zmiju i oslobada vode trebao je biti gore na gori gdje je suho i gdje raste dub ili bor. Zamisljan je kao orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrh duba i gleda na sve cetiri strane svijeta kako bi vidio sto tko radi. Do njega sjedi kcerka, kukavica Mara i devet orlica koji su joj braca.
Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom korijenu obitava Veles ili Volos - bog zemljoradnika ili bog stoke, koji se zamislja kao pernata zmija ili zmaj te ponekad kao dlakava zivotinja ili medvjed. Nesreca nastaje onda kada se zmija osokoli i pocne penjati gore na goru gdje je Perun. Zmijina je zelja da Perunu oduzme vode koje ljudima, poljima i stoci zivot znace. Perun tada bije, udara ili pere ognjenom munjom i tjera Velesa dolje u korijen, u vodu, jer mu je tamo i mjesto. To se dogada uvijek dok grmi i sijeva. Postoji jos i treca bozanska osoba, a ta je Mokos - Perunova i Velesova zena, koja u vrijeme ljeta boravi u Perunovom svijetu, a zimi u Velesovom.
Zelja nase istrazivacke skupine bila je rekonstruirati taj mitski svijet i prostor i dati sakralnu interpretaciju krajobraza oko Moscenica, a u tome smo potpuno uspjeli jer smo pokazali da je
Hrvatima ovaj prostor oko Peruna i Trebisca bio narocito svet i da je gora Perun njima predstavljala ono sto Grcima predstavlja Olimp - istice dr. sc. Vinscak.

Moscenicke Drage grupa akademika, profesora i doktora znanosti, lingvista, indologa, etnologa i arheologa dosla je do zakljucka da se radi o svetom prostoru slavenske mitologije te je zatim u listopadu prosle godine odrzan znanstveni skup tijekom kojega je zakljuceno da treba nastaviti daljnja istrazivanja i izvrsiti pripreme za otvaranje prve faze muzejske zbirke u Trebiscima (radovi s toga skupa objavljeni su u 3. broju Moscenickog zbornika).

Nazivi Perun i Trebisca oduvijek su bili primamljivi za lingviste i znanstvenike koji se bave rekonstrukcijom staroslavenske mitologije i vjerovanjem Hrvata prije no sto su primili krscanstvo, a na temelju toponomastickih i topografskih podataka moze se pretpostaviti kako ime brda Perun doista potjece od imena boga gromovnika poganskih Slavena te se to zemljiste, interpretirano sakralno, moze smatrati njegovim svetistem. Naime, ustroj toga svetista potpuno odgovara strukturi drugih poznatih Perunovih svetista u Kijevu, kod Novgoroda, u okrugu Stralsund u sjevernoj Njemackoj
pri Baltickom moru, nad Zrnovnicom kod Splita, cime se pretpostavljeno svetiste iznad Moscenica uklapa u siroko postavljen okvir.


Zrtve bogu Perunu

- U staroj ruskoj crkvenoj knjizevnosti ima poprilican broj spisa u kojima se suzbijaju ostaci neprevladanoga poganstva te se cesto imenom spominje Perun i njegovo »trebisce« - mjesto na kojem mu se prinosi »treba« (praslavenska rijec koja znaci zrtva te je usla i u crkvenoslavensko liturgijsko nazivlje). Polozaj Trebisca bio bi dakle mjesto gdje se zrtvovalo bogu Perunu, a buduci da se on i njegov zrtvenik spominju u tim tekstovima toliko cesto skupa, tko to ne zna ne moze drukcije tumaciti toponime Perun i Trebisca - navodi akademik Radoslav Katicic.
Iako praslavenski glagol »trebiti« znaci »krciti« pa imenica »trebiti« moze znaciti »krcevina«, profana etimologija toponima pada u vodu obilaskom terena jer se tek tada moze uvidjeti da se radi o toliko strmom podrucju da tamo nikome ne bi palo na pamet krciti sumu.
Upravo je to potvrdeno proslomjesecnim istrazivanjem tragova svetista nad Moscenicama kojemu je stozer bio vrh Perun, a niz utvrdenih pojedinih podataka, kako je istaknuo akademik Katicic, bez ikakve dvojbe dokazuje da se radi o poganskom slavenskom svetistu i jednome od najvaznijih
povijesnih i kulturnih spomenika u Hrvatskoj.
- Ceski povjesnik Jan Peisker je na zapadnoslavenskom podrucju utvrdio 32 primjera jednako rasporedenih komponenti nekoga poganskoga sakralnog prizorista: tekuca voda, s njezine desne strane (gledajuci nizvodno) stijena koja svojim imenom podsjeca na Vraga, strah, tamu, pakao, crno, vranca, a s lijeve obicno nesto visi gorski vrh cije ime asocira na Svaroga, Sunce, Svantevida, nebo, bijelo, bijeloga konja/kobilu. Peisker je tu pravilnost u toponimiji interpretirao kao trag svetista stare iranske zoroastrijske dualisticke religije u kojoj bi na lijevoj strani rijeke stovali dobroga, bijeloga boga, boga svjetla, Ahura Mazdu, a na desnoj zloga, crnoga boga, boga tame, Devu - objasnjava prof. dr. sc. Vitomir Belaj, povlaceci paralele s vrhom Perun u cijem se podnozju nalazi seoce Trebisca, iznad kojega je izvor potoka sto tece kroz selo.


Ucka = Olimp

Da se radi o svetom mjestu, slutio je jos i prevoditelj ceske verzije srednjovjekovnoga Elucidarija na hrvatski jezik (sacuvanoga u Zgombicevu zborniku) kada je u opis Europe ubacio Ucku:
»Ucenik rece: Povej mi o toj vlaste jaze imenujet se Europija.
Ucitelj otveca: ...Vaspet jest jedna last jaze zovet se Istrija. I v toj zemlji jest jedna gora jaze zovet se latinski Olinfos jeze jest Ucka i te gori visokost ide daze pod oblaki.«
- Autor je morao biti dobro upoznat s podrucjem ispod Ucke, inace ju ne bi izjednacio s drevnim i slavnim bozanskim Olimpom. Tko je poput nas krenuo pjesice uz Potok u guduru Potocke vale do Trebisca, pa jos u mislima pokusao zamisliti izgled i snagu Potoka prije no sto su mu ljudi ukrali vodu na izvoru, zna kako se tamosnja priroda doimlje covjeka. Ako se pak dalje penjete prema Petrebiscu pa vam se ukazu divlje stijene Vojaka, »Olinfosa«, stane vam dah. A kada cujete da se jedna od stijena ispred vas, gore iznad izvorista Potoka zove Voloski kuk, a da vam je za ledima Perun, krajnje je vrijeme da pocnete o tome ozbiljno razmisljati - naglasava prof. dr. sc. Belaj.
Tijekom terenskog etnografskog i etnoloskog istrazivanja potrebno je bilo pronaci izvorne kazivace koji ce znati razne price, legende i vjerovanja sto su se prenosila usmenim putem do danasnjih dana, a biljezena su i kazivanja o tome kako se nekad zivjelo na ovim prostorima. No, buduci da je etnografska i etnoloska grada vrlo recentna, dobiveni se podaci odnose na kraj 19. i cijelo 20. stoljece te stoga mogu malo reci o etnogenezi i doseljavanju Slavena i Hrvata na ove prostore. Zato bi u buducnosti u proucavanje mitoloskih toponima nasega kraja trebali biti involvirani i arheolozi, no dotad najvazniji (i jedini) putokaz u tzv. »tamna« stoljeca (od 6. do 8. st.) po dolasku Hrvata na ove prostore predstavlja toponimija, topografija i price prenosene generacijama.


Muzejska zbirka

Mracna stoljeca i vjerovanja nasih predaka trebala bi osvijetliti buduca muzejska zbirka o staroj hrvatskoj mitologiji u Trebiscima, gdje je tijekom proslomjesecnog terenskog ispitivanja na trasi Zaglav - Mrdacici - Pretrebisca - Gorenje Trebisca - Dolenje Trebisca - Voloski kuk, skupina predvodena prof. Veseljkom Velcicem pripremala kucu u kojoj ce zbirka biti smjestena.
Na izradi planova i postavljanju etnografske zbirke radit ce studenti etnologije i kulturne antropologije predvodeni prof. Velcicem i dr. sc. Vinscakom, a radovi ce poceti odmah po izdavanju potrebnih dozvola od nadleznih ministarstava te se otvorenje ocekuje 2007. godine.
- Takav je muzej potreban da bi se domacoj i stranoj javnosti ukazalo na sakralnu vrijednost ovog prostora, a ovakva su istrazivanja vrlo vazna za rasvjetljavanje prvih, »tamnih« stoljeca dolaska Hrvata na ove prostore. Kako idemo vise u buducnost to nam vise postaje jasnija nasa proslost, a kroz takva istrazivanja pokazuje se povijesni, kulturni i etnicki identitet ljudi ovog kraja. Sve nam je to potrebno kako bismo pokazali nasu etnoduhovnost iukorijenjenost u krajobraz koji nas okruzuje.
Krscanstvo je promijenilo imena starih bogova i postavilo nova, ali se stara slika svijeta nije bitno promijenila - zakljucuje dr. sc. Vinscak.

Pisala Ana Makek


/ Napomena: Novi List -> http://www.novilist.hr/ od
Nedjelje, 5.11.2006. -> Prilozi -> Mediteran -> SVETI
PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE.

Dragi prijatelji!

Nas brat, sada pokojni Zvonimir Frlan, teozof i slikar, pricao mi je o livadi koju je cesto posjecivao jos od 70-tih godina proslog stoljeca. Preko te livade vjerojatno ne malo puta ja sam prolazio s planinarima, na putu s Vojaka, preko vrha Peruna do Moscenicke Drage. Vise platoa s livadama na tom je potezu, blize Moscenickoj Dragi. Sa Ivicom Padjenom, Ivanom Prekopom, Vladom Marusicem,
Ninoslav Volajem i Suzy u razgovoru smo spominjali posjet toj livadi, sto definitivno trebali bi i realizirati uskoro. Tocna lokacija te livade mene zanima.
Zvonimir Frlan teozof, bio je u posjedu pravog znanja, njegov osjecaj i razum, njegova intucija nepogrjesivo je vodila ka pravom mjestu boravka, obitavalista, i te energije posjedovanja kamo je njoj mjesto. Da je Zvonimir bio na ispravnom putu to potvrdjuje i ovaj nalaz, gore ispisan tekst. /

Priredila: Silvana Milic
------------------------

O KODEKSU PONASANJA
----------------------
...

PRINCIPI ETICKOG PONASANJA U PLANINI
-------------------------------------

1. BRZINU HODANJA PRILAGODITI NAJSLABIJEM PJESAKU
Ponekad se dogodi da u dobro uvjezbanu grupu zaluta planinar sa slabijom kondicijom. Takvog planinara necemo ostaviti u planini. Prilagodit cemo kretanje prema tom planinaru. Drustvo koje ima grupe raznih sposobnosti dobro je organizirano.

2. MORALNU I KRIVICNU ODGOVORNOST SNOSE ONI VODICI I PLANINARI KOJI OSTAVE SAMOG PLANINARA
Ponekad planinar ne procjeni dobro svoje fizicke mogucnosti, bolestan je, pod utjecajem alkohola ili indisponiran. Unatoc ovome necemo ga ostaviti. Objektivne opasnosti koje mozemo svesti na pravilo:
"Ides na svoju odgovornost" jesu: vremenske nepogode, vrucina ili hladnoca, gromovi, odroni, lavine i slicno.

3. U PLANINI NECEMO OSTAVI RAZNE OTPATKE
Konzerve, plastika, boce, papire, najlon vrecice i slicno ponijet cemo u dolinu. Ukoliko postoje kosare posluzit cemo se njima.

4. PLANINA NAS NE TREBA VIKOM I BUKOM
Tranzistori, urlanje, deranje, zveckanje, glasno pjevanje u planini nije potrebno. Ona nas docekuje u miru, pruzimo joj nas mir.

5. U NESRECI OSTAVITI SVOJE PLANOVE I PRIDRUZITI SE
POMOCI SPASAVANJA
Ako znamo, pokusat cemo pruziti prvu pomoc, dozvati lijecnika ako postoji u drustvu, GSS ili hitnu pomoc.

6. PLANINARSTVO NIJE SPORT, NE POSTOJI TAKMICENJE
Jaci trebaju pomoci slabijima, nisu potrebna isticanja, planinarimo jer to volimo.

7. KOREKTAN ODNOS PREMA VODICU
Prihvacajuci grupno planinarenje, prihvacamo disciplinu grupe i slusamo vodica. Vodic ima pravo iskljuciti planinara, ako nije dobro opremljen i ako nije sposoban ici na vrh ili odredjenu stazu. Nece ga ostaviti u planini, vec na mjestu gdje je van opasnosti. Ako je lose vrijeme vodic ce promjeniti plan i odustati od vrha. Ne treba biti povodljiv. Panika je jako opasna buduci se brzo siri pa i ljudi postanu neuracunljivi.
Svojom mirnocom i znanjem vodic treba smiriti pojedinca ili grupu, a za sve one panicare postoji ona
"suti i hodaj".
Nije bitno ako nismo prosli put po oznaci duzine puta.
Pravi smo planinari ako smo prosli put i za vrijeme dana sretno se vratili.
Vodic preuzima veliku odgovornost kod vodjenja planinara na izlete i brigu o njima. Poneki vodici nisu dorasli toj odgovornosti. Vodic se snalazi izmedju dobra i zla. Poneke osobe unaprijed prigovaraju, negoduju, cine lose, izvrcu istinu. Pruzivsi mu ruku dobrote i rijec "hvala" svakom ce vodicu biti nagrada.

8. MJESTANE I GORSTAKE PRISTOJNO POZDRAVLJATI
Zahvalit cemo im se na pruzanju sitnih usluga, vode ili hrane i uputa o daljnjem pravcu ili vremenskim prilikama.

9. PLANINARI SE MEDJUSOBNO POZDRAVLJAJU
Mladji pozdravljaju starije, planinari planinarke, oni koji se penju one koji silaze, daju im mjesto prolaza, a time odaju priznanje za njihov uspon.

10. NA PLANINARSKIM STAZAMA UKLONIT CEMO GRANJE I KAMENJE
Prema mogucnosti popraviti cemo putokaze, uzeti skare i odrezati putem sikaru i granje.

11. U SUMI NECEMO PRAVITI GOLEME LOMACE
Vatru cemo ograditi kamenjem i dobro je ugasiti.

12. NA VRHU UPOTREBLJAVANI PECAT I KNJIGU PAZLJIVO CEMO VRATITI U KUTIJU
Upisat cemo datum, ime i prezime, planinarsko drustvo ciji smo clan, smijer dolaska i odlaska, a izostaviti neumjesne primjedbe.

13. POSTOVATI ZASTITNA PRAVILA O NACIONALNIM PARKOVIMA
1976. godine proglasena je zastita zive i nezive prirode.

ZASTICENE BILJKE: runolist, velebitska degenija, alpski kotrljan, zasticeni ljiljan, bozikovina, siristara,
tisa, siroka veprina.

NACIONALNI PARKOVI: Risnjak, Plitvicka jezera, Paklenica, Sjeverni Velebit(Rozinski i Hajducki kukovi), Mljet, Kornati, Krka, Brijuni.
Zabranjeno je kampiranje, lozenje vatre, branje bilja, bacanje smeca, sjeca sume, ubijanje zivotinja.

STROGI REZERVOATI: Samarske i Bijele stijene.

PARKOVI PRIRODE: Biokovo, Medvednica, Kopacki rit, Ucka

SPECIFICNI REZERVOATI: Japetic i Lokrum

PARKOVI I SUME: Jankovac, Trakoscan, poluotok Marijan

ZNACAJNI KRAJEVI: Vrazji prolaz i Zeleni vir

SPOMENICI PRIRODE: izvor Kupe i otok Jabuka

HORTIKULTURALNI SPOMENICI: Maksimir, Botanicki vrt na Zavizanu

SPOMEN PODRUCJA: I i II kategorije

14. U KRASKIM PREDJELIMA IZ CISTERNE UZET CEMO SAMO VODU ZA PICE
Necemo se umivati, prati noge i razbacivati se

15. PLANINARSKO SKLONISTE NAKON UPOTREBE OSTAVIT CEMO CISTO
Preporuceno je ostaviti visak hrane i odrijeva u zalihi u kojoj smo ga i nasli.

16. U PLANINARSKOM DOMU PREDSTAVIT CEMO SE DOMARU
Domaru cemo pruziti osobnu ili planinaesku iskaznicu, postivati njegov autoritet, zahvaliti na pruzenoj usluzi, pozdraviti na odlasku i reci obavezno smijer.
U spavaonicu necemo ulaziti u cipelama, prednost nocenja imaju djeca, zene, starije i iscrpljenije osobe. Krevet cemo ostaviti kakvog smo i nasli, znaci uredan. Ako je u domu guzva, ustupit cemo mjesta sto prije onima koji dolaze.

17. U DOMU IZA 22 SATA POTPUNI MIR
Umorni planinari zele odspavati i odmoriti se, a nocno pjevanje uz utjecaj alkohola nije im potrebno. I bez alkohola mozemo biti raspolozeni. Pijanci stete ugledu planinara i njihovo je mjesto u ostarijam i kaficima.
Pusaci takodjer nisu potrebni, a i agresivci su nepozeljni. Moramo misliti i na domara koji se mora odmoriti. Sutra ga ceka novi radni dan, priprema dorucka i rucka i prihvat umornih planinara.

Sva ova eticka pravila preporuka su iskusnijih planinarima kako bi ih isti prenijeli mladjima, kao sto su i meni prenijeli iskusniji.

I na kraju, iznijela bih Goetheovu misao: "VOLJA I LJUBAV KRILA SU VELIKIH DJELA"

Silvana Milic


HPD "PLATAK" PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

Radni sastanci svakog petka u 17,30 sati. Za informacije o izletima obratite se gdja. Milki Bozicevic, tel. 051-437-217. Moguce promjene biti ce izvjesane u oglasnom ormaricu.
Adresa: HPD "PLATAK", Korzo 2a/III, 51000 Rijeka

/Napomena: Izdan je "Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.", Izdavacki centar Sušak, Rijeka, 2006., moze se naruciti ili kupiti u prostorijama HPD.PLatak, ili kod urednika Zbornika, Pere Sekulica na tel. 051-511-848, cijena je 50 kn./

Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.
-------------------------------------



Boravak u prirodi predstavlja najsavrseniji i
najefikasniji nacin odmaranja, koji sa sobom
donosi okrepljenje u psihickom i fizickom pogledu.

Sposobnost uzivanja u prirodi znak je viseg stupnja kulture.

"Samo tragaci otkrivaju istinu, blago i svjetove."

/Andro Vid Mihicic/

Boze, koji si me do ovog casa doveo nevidljiv
vodi me i dalje na koncu mojih zelja.
Ne ostavi me umorna i sama nasred puta.

/A.B.Simic/

Ne zaboravi prijatelju,
da si usponom na zeljeni vrh,
ispunio tek polovicu svog puta!

/Branko Skrobonja/

Sjeti se prijatelju, da je dusa planine obicno malo dalje od staze kojom zuris!
Ponudi joj na druzenje samo najbolji dio sebe!

/Branko Skrobonja/


Rijec urednika
--------------
Zbornik planinara seniora 1996.-2005. nastavak je zbornika planinara Seniora 1985.-1995. godine.
U ovom smo zborniku kao i u prethodnom, rjecju i slikom 20-tak autora, progovorili o svom planinarenju.
Radi boljeg pregleda aktivnosti planinara Seniora, zbornik smo podjelili u pet cjelina:
I. Tradicionalni susreti Seniora
II. Sudjelovanja seniora u aktivnostima drugih
planinarskih drustava
III. Prilozi nasih planinara
IV. Pregled odrzanih izleta i predavanja
V. In memoriam
Kroz 10 godina rada Seniora Rijeke, skupilo se dosta
materijala-tekstova-fotografija, koji se svakog tjedna na radnim sastancima prezentiraju. smatrali smo da se barem dio toga treba sacuvati i na ovakav nacin, kroz zbornik, kao uspomenu na osvojene vrhunce, akcije i dogadjaje te clanove s kojima smo ih
ostvarili.
Neki od njih na zalost vise nisu medju nama. Osim toga smatramo da treba reci nesto i o novim clanovima
- zasto, kako i zbog cega su osnovani Seniori. Time se nikako ne zelimo baviti prosloscu Seniora, nego sa sadasnjoscu i buducnoscu, koju zelimo dozivjeti i podijeliti s novopridoslim clanovima koji ce s jednakom ljubavlju voljeti planine i prirodu, te stremiti svakotjedno njima.
Nismo profesionalci u izdavastvu te se nadamo da necete biti prestrogi kriticari. Vjerujemo da cete ga primiti s jednakom radoscu i ljubavlju s kojom smo ga stvarali za sve koji cete ga citati.
Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali, bilo svojim prilozima, misljenjima, primjedbama ili bilo kakvom vrstom pomoci u njegovom stvaranju i na njegovom putu
do Vas.
Urednik: Pero Sekulic

Knjiga je tiskana s tvrdim povezom, naslovnica i slike
su u boji, ukupno 208 stranica. ISBN 953-95022-2-5
UDK 796.525(497,5 Rijeka)(082)"1996/2005 CIP-Katalogizacija u publikaciji SVEUCILISNA KNJIZNICA RIJEKA


HPD "PLATAK" PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

Radni sastanci svakog petka u 17,30 sati. Za informacije o izletima obratite se gdja. Milki Bozicevic, tel. 051-437-217. Moguce promjene biti ce izvjesane u oglasnom ormaricu.
Adresa: HPD "PLATAK", Korzo 2a/III, 51000 Rijeka

/Napomena: Izdan je "Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.", Izdavacki centar Sušak, Rijeka, 2006., moze
se naruciti ili kupiti u prostorijama HPD.PLatak, ili kod urednika Zbornika Pere Sekulica na tel. 051-511-848, cijena je 50 kn./

PROGRAM IZLETA ZA STUDENI 2006. g.


Nedjelja, 05.11.2006.
31. MEMORIJAL ANDRIJE PETRIČA – SAMOBORSKO GORJE

Polazak posebnim autobusom s Delte u 630 sati u pravcu: Rijeka – Zagreb – Samobor - Rude. Povratak iz Ruda za Rijeku oko 17 sati. Cijena prijevoza je 85,00 kn.
Grupa "A" : Soićeva kuća – Japetić – Oštrc – Rude. Oko 4 – 5 sati hoda.
Grupa "B" : Soićeva kuća – Velika Dol - Oštrc – Rude. Oko 2,5 – 3 sata hoda.
Vodiči su Dražen Štifter i Boris Petrič.

Nedjelja, 12.11.2006.
POKLON - BREST - LUPOGLAV

Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića za Opatiju u 810 ili 855 sati, a iz Opatije za Poklon u 930 ( zona 5). Povratak iz Lupoglava za Rijeku u 1605 sati.
Grupa "B" i "A" : Poklon – Brest - Lupoglav. Oko 4 - 5 sati hoda.
Vodiči su Berislav Doričić i Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 19.11.2006.
STAZAMA IVANŠČICE ( 1059 m )

Polazak posebnim autobusom s Delte u 600 sati u pravcu: Rijeka – Zagreb – Zabok – Sveti Križ - Golubovec – Lepoglava – Ivanec – Prigorec – Varaždin - Prigorec. Povratak iz Prigorca za Rijeku u 1630 sati.
Cijena prijevoza je 125,00 kn.
Grupa "C" : Mogućnost razgledanja baroknog grada Varaždina.
Vodič je ………………
Grupa "B" i "A" : Prigorec – Vrh Ivanščice ( 1059 m ) - Prigorec. Oko 5 - 6 sati hoda.
Vodič je Stanko Hrženjak.

Nedjelja, 26.11.2006.
LEDENICE – / GRADINA – KUGINA KUĆA / – VINIŠTE - KLENOVICA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu: Rijeka – Crikvenica – Novi Vinodolski - Ledenice – Novi Vinodolski - Klenovica. Povratak za Rijeku iz Klenovice u 1700 sati. Cijena prijevoza je 40,00 kn.
Sve grupe "C", "B" i "A" zajednički razgledavaju u Ledenicama Gradinu – Kuginu kuću.
Grupa "C" : Šetnja uz more – Klenovica – Smokvica – Klenovica . Oko 3 - 4 sati hoda po ravnom.
Vodič je ………………
Grupa "B" i "A" : Ledenice – Vinište - Klenovica. Oko 5 - 6 sati hoda.
Vodič je Martin Žarić.



SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST !

Petak, 03.11.2006. – radni sastanak ( Usvajanje programa izleta za XII mj. ( prosinac ) 2006. godine )


Predavanja uz dijapozitive :
Petak, 10.11.2006.: Gosp. Bruno Guina - „Jemen“
Petak, 24.11.2006.: Prof.. Ivo Kamenarović - „S puta po Dalmaciji“


HPD "PLATAK" PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

Radni sastanci svakog petka u 17,30 sati. Za informacije o izletima obratite se gdja. Milki Bozicevic, tel. 051-437-217. Moguce promjene biti ce izvjesane u oglasnom ormaricu.
Adresa: HPD "PLATAK", Korzo 2a/III, 51000 Rijeka

/Napomena: Izdan je "Zbornik PLANINARA SENIORA 1996.-2005.", Izdavacki centar Sušak, Rijeka, 2006., moze
se naruciti ili kupiti u prostorijama HPD.PLatak, ili kod urednika Zbornika Pere Sekulica na tel. 051-511-848, cijena je 50 kn./