AMBIJENTALNE PETICIJE
---------------------
Urbani razvoj Rijeke suvise cesto nudi stihijska, kratkorocna i neosmisljena parcijalna rjesenja na stetu kvalitete zivota gradjana. Mnoge demokratske forme utjecaja gradjana na skladan ambijentalni razvoj na zalost lose funkcioniraju -npr. javne rasprave sa samo formalno provode, urbanisti se ne obaziru na primjedbe "obicnih" gradjana.
Ove peticije ambijentalne zastite za ocuvanje i uredjenje prostranih zelenih povrsina i za ocuvanje arhitektonske bastine su animacija gradjana koji upravo s jos jednom nadom prihvacaju mogucnost zelenijeg grada po mjeri covjeka, a ne po neodgovornoj cinovnickoj mjeri. Zelena inicijativa Rijeke jednu peticiju posvecuje zelenim povrsinama, a drugu zastiti arhitektonske bastine. Ima bezbroj primjera nepotrebnog unistavanja zelenih povrsina: npr. Autotrolejeve garaze smjesta u sumi u Srdocima,s pogledom na more, idealno za rezidencijalnu i parkovnu namjenu, namjesto u npr. radnoj zoni pored Rijeke, zatim bivsa kasarna Trsat gdje se uguravaju studentski domovi, fakulteti i bolnica na premaloj povrsini za sve te namjene, a takvi sadrzaji traze humani ambijent sa prostranim parkovima.
Nadalje Skurinjska Draga, uz kanjon Recine jedina ozracnica gradu (kao pandan Susacke drage devastirane preskupom trasom obilaznice kroz vodozastitnu zonu), zaravljen prostor koji s klimatskim fenomenom konstantnih nekoliko stupnjeva nize ljeti hladi spavaonicu Skurinjskog naselja. Sumi na Katarini prijeti unistenje borova, konkretno Spanjolske jele zasadjene izmedju dva rata, vrste koja se upravo tamo jedino odrzala na ovim prostorima.
Prema francuskim urbanistima citavo podrucje Delte je idealno za smjestaj ravnicarskog parka u sredistu grada s adekvatnim sadrzajima: parkovni paviljoni (izlozbene i ugostiteljske namjene), ljetna pozornica, biciklisticke i jogging staze, igralista namijenjena samo za djecu svih uzrasta, sa kanalima koji spajaju Fiumaru i Recinu. Ne zelimo nikako samo omanji park, trgovacke centre, hladne trgovacke magazine koji oduzimaju pogled na more.
Veliki problem Rijeke je i neadekvatna arhitektonska zastita kulturno-povijesne jezgre, s bezbroj nedavnih primjera, a navest cemo samo unistenje zeljeznickog kolodvora na Brajdici zbog loseg projektiranja jer se jako lako moglo zaobici zgradu. Pored toga su na udaru
i zeljeznicka skladista na Zabici, samo zbog kratkovidne, promasene i skupe lokacije za autobusni kolodvor. U javnim raspravama je ponudjeno dugorocno rjesenje za sljedecih 300 godina, a to je prostor od rijecke zeljeznicke stanice do silosa gdje se na stupovima moze smjestiti na stotine autobusa, s jeftinijom varijantom prometnice od Zvonimirovog bulevara do Zabice umjesto skupe prometnice ispod zeljeznickog kolosjeka. Austrougarski magazini su najstarija arhitektura takve vrste u Rijeci i idealna je za prenamjenu u kulturne, usluzne i shoping potrebe gradjana.
Obje su peticije nerazdvojivo vezane uz ambijentalnu zastitu, koja je najciviliziraniji i najhumaniji, svjetski prokusani model poimanja zivotnog prostora.
A takodjer, gradjani svojim nepristajanjem na devastaciju poklanjaju sebi i svom gradu viziju po mjeri covjeka, a ne po neodgovornoj cinovnickoj mjeri.
* * *
Ne zaboravite na zelene povrsine u gradu...
ZELENO JE NAS DAH - PETICIJA -
Potpisivanjem ove peticije direktno utjecete na
OCUVANJE SKURINJSKE DRAGE ! Zelenog podrucja ispod Getroa do Konzuma, koje ceka plansku devastaciju u vidu
pretvaranja u industrijsko trgovacku zonu. Potreba za
istupom za ocuvanje dolazi iz nekoliko razloga:
- Bitno je da se sacuva u cjelini, kao postojeci veci
prirodni rezervoat;
- Unistavanje zelenila na takvom polozaju pruzrokovalo bi i utjecalo na zagrijavanje cijelog grada do minimalno 1 stupnja C;
- Na bioraznolikost i biomasu - najvrijednijeg tla u Rijeci;
- Polozaj koji omogucuje protok svijezeg zraka iz zaledja prema gradu;
- 4-8 ha RAVNE i ukupne zelene povrsine, sa potokom;
- U njoj je ljeti najveca sjena i svjezina, pa je planirati podrucje za rekreaciju na takvoj ravnini, razumnije i isplativije nego na bregovima "na udaru"
suncu.
Ostaje apel da se Skurinjska Draga sacuva, ucini dostupnom i privlacnom za setnje (put iz naselja), odmor, rekreaciju...
ZELENO JE NAS DAH
Ovo je bila PETICIJA koju sam ja potisao u Petak, 17.
prosinca, 2006. godine.
* * *
Moja napomena: Centar pozitivnog zracenja Grada Rijeke je Jelacicevom Trgu. To kazuju i dvije platane na mjestu do fontane. Ni malo slucajno feng-shui majstor postavio je fontanu i skulpture poklon grada Kawasaki, upravo na tom mjestu.
Treca platana je na pjesackom otoku do mosta Hrvatskih branitelja, na mjestu prijelaza Ribarske ulice.
"Kora platane svojim spiralnim oblikom oslikava tajnu i teznju ka nekom drugom, visedimenzionalnom zivotu. Ona predstavlja materijalizaciju pozitivnih kozmickih energija sa nakupinama u njenim cvoristima/godovima svake od naznacenih crkava. Platana je stara oko 120 godina. Sirina stabla pri korijenju i njena velicina u odnosu na okolna stabla,govori o izuzetnim energijama akomuliranim u samom stablu, koja zraci na okolinu svojom pozitivnom energijom." - zapisao sam u "Metamorfozama Istre i Rijeke" jos 1994. godine.
Na zalost unazad 6-8 godina, stablo je porezano na postojecu visinu, trebalo je ostaviti u visinu jos 4-5 metara, zdravo stablo spiralnog oblika, koje nikome nije smetalo a sproljeca bi se granalo i tako ucestalo kresalo.
Izgradnjom rijecke zaobilaznice i prometnim pravcem vezanim na zaobilaznicu na Skoljicu i Potoku, potrebno je zatvoriti promet u uzem dijelu grada. Bez prometa: Rivom, I.Zajca, Adamicevom, Ribarskom u ul. Fiumare. Promet bi se zadrzao i kretao ulicama Zrtava Fasizma, Pomerio, nadovezujuci se donjim dijelom Kresimirovom do Zabice. Zabica kao okretiste u neposrednoj blizini Autobusnog kolodvora, nadovezujuci se na Zeljeznicki kolodvor. Promet u uzem centru grada omoguciti za Autobusni gradski promet, pomorski i putnicki transport, dopremu robe za potrebe Gradske Trznice i lokalno stanovnistvo MO. tih gradskih podrucja.
Osmisljenim prostorom i sadrzajem u uzem, starom dijelu grada: trgovine, restorani, setalista, raznovrsnim sadrzajem postala bi mnogo zanimljivija stara gradska jezgra i Grad Rijeka.
Sa Jelacicevog Trga pruza se prekrasan prostor na Deltu koju treba ostaviti takvu kakva ona jest, uz manje preinake u interesu gradjanstva onako kako cijeli kompleks Delte i zasluzuje, navedeno je u Peticiji.
Sijecam se starog bora do spomenika iz NOB-a na Delti, koji je prekrivao svojom bujnom krosnjom dvije klupe i nadvio se nad Mrtvim kanalom. Nikave bure vise stoljeca nisu ga mogle unistiti i oblikovan je bio tako. Kad je nevrijeme unatrag 3-4 godine pokosilo oko 400 stabala na rijeckom podrucju, njemu je polomilo jednu granu i podiglo ga sa istocne strane u korijenju 30-tak cm. Da se taj dio prekrio zemljom i oko stabla okruzilo kako, medjutim ne! Ljudska pamet i ljudska ruka sasjekla ga je u jednoj noći, - prekrasnog bora vise tamo nema.
Isto tako sijecam se stoljetnog hrasta u krugu Vulkana, kojeg su oko 1995. kad je Vulkan bio vec na izdisaju, radi jedne izgradjene portirne sasijekli u korjenu. Otisao stari hrast, otisao i Vulkan u stecaj.
Napomenuo bih i to, nitko ne razmislja o porastu razine mora, koju predvidjaju u narednih stotinjak godina za nekih 7 metara. Tada ce dobar dio gradova uz more biti dijelom potopljen. Razmislja li itko o ocuvanju stare gradske jezgre Grada Rijeke i izrade nasipa, gdje i koliko predvidjeti povrsinu za izradu desetmetarskog nasipa? Tad ce se more uvuci u kopno, na slikama se moze vidjeti, kako je bilo na samome zacetku 17. stoljeca, a sad i vece razine. I to je jedan od razloga zasto nije potrebno graditi na Delti.
U Rijeci, 20. prosinac 2006. Borivoj Bukva
Post je objavljen 20.11.2006. u 08:01 sati.