Ribetina
Tko kaže da u Savi ne žive čudnovata, što više, čudovišna stvorenja. Ribočuvari su uoči Uskrsa bili zgranuti, kao gromom pogođeni, kada su u jednom od tajnih pohoda zaskočili ribokradicu koji je, vidjevši ih, dao petama vjetar ostavivši bogatu lovinu od nekih 4 do 5 kg kvalitetne savske ribe koja na tržištu može dostići cijenu od čak stotinjak kuna.
Zadovoljni što je lovina ostala, lovočuvari nisu progonili ribokradicu već su ribu iz mreže počeli bacati u Savu. No, odjednom se pred njima ukazalo čudovište od 47 cm duljine i 1,5 kg težine. Tako je čudovišno izgledalo da su nekima od njih zatresle gaće ispod visokih gumenih čizama. Odmah su se bacili na nesretno čudovište i nakon podulje borbe uspjeli ga svladati i staviti pod kontrolu. Odmah su počeli vijećati kako bi odgonetnuli o kakvoj se ribetini radi. Imala je velika usta, buljaste oči, peraje, krljušti ali i bodlje. Po pravila službe ribetina je fotkana, a fotografije su poslane nekim medijima koji to odmah honoriraju, a neke su završile i u Institutu. Nitko nije znao odgovora. Vijećali su mudri starci koji 50 i više godina pecaju po Savi, barama i kišnim lokvama, ali odgovora nitko nije znao. Netko je mislio da je riba dopliva od Krškog gdje je, uslijed nuklearnog zračenja i otpada mutirala i da je to očigledna slovenska podvala. Drugi su se kleli da je to sigurno mješanac šarana i bodljikave žice. No, nitko se nije sjetio da pozove mog prijatelja Franca iz Sesveta, blogera, poznatog lovca na sisate ribe, koji bi sigurno znao odgovor na pitanje koje je uzbudilo brodsku ribičku javnost.
Nakon dvije neprospavane noći, u Brod je Grubišnog Polja stigao moj prijatelj (inače Podvinjac-zar je to potrebno naglašavati?), prof. dr.sci. Ante Delić, autor više znanstvenih djela o prirodi. Ante, nekadašnja spojka (ili vezni igrač, kao mali Modrić u Dinamu) podvinjskog NK Borca, znanstvenik koji već 30-ak godina plovi znanstvenim vodama, odmah je, ne trepnuvši odgovorio kako je riječ je o autohtonoj vrsti iz roda podusta (Chondrostoma nasus) porodica šaranki, koja je inače autohtona riba u rijeci Savi.
Razočarenje je bilo golemo. Gledali smo s nevjericom u Antu.
-Što se čudiš. Nismo li Glogovicom hodali i korpama ispod podvodnih panjeva lovili ribu – kaže Ante, rukom zatvarajući moja od silna razočarenja otvorena usta.
- Da, pored ribe u korpu smo znali utjerati i pokoju zmiju – odgovorio sam nakon nekoliko trenutaka kada sam se uspio sabrati.
- I bježati k'o da nas vragovi tjeraju – dobaci Ante.
Ostali nas nisu slušali, već su razgledavali smrznutu ribu i njene bodlje. Neki su pokunjeno šutjeli, neki s nevjericom vrtjeli glavom ne vjerujući prof. dr. sci. Anti.
- Ali ove bodlje, to još u riba u svojih 50 godina ribičije nisam vidio – nije se predavao ribič Mijo.
- Riječ je o autohtonoj vrsti iz roda podusta (Chondrostoma nasus) porodica šaranki, koja je inače autohtona riba u rijeci Savi. Bodlje po ribi su tzv. Biserasti organi koji izrastaju u vrijeme mrijesta kao posljedica djelovanja spolnih hormona u nekih mužjaka šaranki kao što su šaran, mrena, deverika Biserasti organi (bodlje) nastaju na glavi i bočnim dijelovima tijela i proizvod su orožalog epitela, odnosno površinskog dijela kože ribe. Iako su, "bodlje" karakteristika mužjaka, moguće je da se pojave i kod ženki. Njihova veličina, oblik i boja karakteristične su i razlikuju se od vrste riba. No, najčešće su žućkaste i bijele bodlje, kao što je bio slučaj i kod ribe uhvaćene u rijeci Savi. – strpljivo je educirao ribiče Ante Delić.
- I nije čudovište? – Antiša će.
- Nije.
- E, jebiga, propade nam senzacija. A baš smo mogli imati turističku atrakciju – razočarano će Antiša.
- Nešto kao Nesi?
-E, baš tako- doda netko dok smo Ante i ja odlazili na piće kako bi se prisjetili momačkih dana, kupanja na Glogovici, Burumu kod Žanića mlina, sunčanja na autoputu i zapisivanja registracijskih pločica vozila ( nešto kao H-8) jer je tada svakih pola sata autocestom Bratstvo-jedinstvo prolazilo po jedno vozilo. Naravno, pričali smo i našem Borcu kojem ime prvo promijeniše u Hrvatski Borac, pa kada sam upitao neće li to biti nezgodno kada u novinama osvane naslov: Hrvatski Borac potučen do nogu, Debakl Hrvatskog Borca… ipak promijeniše naziv u NK Podvinje. Ribu više nismo spominjali.
< | ožujak, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje
O AUTORU
Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"
Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom
PRIČE
Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje
1.Barun Franjo Trenk
Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas
2. Čaruga
Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače
3. RAT
Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,
4. DIVANI
Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,
5. ZAVIČAJNICI
Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,
6. SKITNJE
Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,