bogatstvo ,sreca i zdravlje

BJELANCEVINE

Bjelančevine ili proteini jedini su element u hrani koji sadrži dušik. Glavni su materijal od kojih su izgrađene stanice i tkivo u organizmu. U životnom procesu stanice i tkivo se neprekidno troše i propadaju, te im se zbog toga mora osigurati zamjena. Ona se vrši pomoću bjelančevina.
Bjelančevine se nalaze u hrani životinjskog i biljnog porijekla. Životinjskog porijekla su meso, mlijeko, sir i jaja. Biljnog pori-jekla su soja, kruh, grah, grašak. Od potonjih najvažnija je soja što po svojem sastavu ponajbolje može zamijeniti bjelančevine životinjskog porijekla. Za prirodnu regeneraciju stanica dnevno je potrebno 70 g bjelančevina.

MASNOCE

Izvor masnoća su životinjske masti i biljno ulje. U pogledu kalorične vrijednosti, i jedne i druge su jednake vrijednosti. U ishrani više koristiti masnoće biljnog porijekla, tj. biljna ulja kao što su maslinovo, suncokretovo, bućino i sl. Masnoće životinjskog porijekla valja izbjegavati jer sadrže neke sastojke koje pospješuju razvoj skleroze i neke druge bolesti. Svinjsku rnast potrebno je potpuno izbjegavati, jer masnoće životinjskog porijekla dobi-vamo rnlijekom, rnesom, maslacem, sirevima i jajima. Potrebne dnevne količine masnoće za zdravog čovjeka iznose od 50 do 60 g. Teški fizički radnici, posebice ako rade na hladnoći, imaju potrebu za 2 do 3 puta većim količinama masnoća. Ako se uz dovoljne količine bjelančevina i ugljikohidrata uzimaju veće količine masnoća, rnasti se talože u Ijudskom organizmu, ponajviše na trbuhu, prsima, bokovima te uokolo srca i drugih unutrašnjih organa. Manje količine rnasnih naslaga u organizmu su potrebne jer služe kao rezerva za kalorije, a osim toga pojedine organe štite od hladnoće. Bez obzira na sve, veće količine masnoća djeluju štetno, posebice na srce, zatim na zakrečenje krvnih žila, tj. aterosklerozu, povišenje krvnog tlaka itd.