BJELANCEVINE
Bjelančevine ili proteini jedini su element u hrani koji sadrži dušik. Glavni su materijal od kojih su izgrađene stanice i tkivo u organizmu. U životnom procesu stanice i tkivo se neprekidno troše i propadaju, te im se zbog toga mora osigurati zamjena. Ona se vrši pomoću bjelančevina.
Bjelančevine se nalaze u hrani životinjskog i biljnog porijekla. Životinjskog porijekla su meso, mlijeko, sir i jaja. Biljnog pori-jekla su soja, kruh, grah, grašak. Od potonjih najvažnija je soja što po svojem sastavu ponajbolje može zamijeniti bjelančevine životinjskog porijekla. Za prirodnu regeneraciju stanica dnevno je potrebno 70 g bjelančevina.
MASNOCE
Izvor masnoća su životinjske masti i biljno ulje. U pogledu kalorične vrijednosti, i jedne i druge su jednake vrijednosti. U ishrani više koristiti masnoće biljnog porijekla, tj. biljna ulja kao što su maslinovo, suncokretovo, bućino i sl. Masnoće životinjskog porijekla valja izbjegavati jer sadrže neke sastojke koje pospješuju razvoj skleroze i neke druge bolesti. Svinjsku rnast potrebno je potpuno izbjegavati, jer masnoće životinjskog porijekla dobi-vamo rnlijekom, rnesom, maslacem, sirevima i jajima. Potrebne dnevne količine masnoće za zdravog čovjeka iznose od 50 do 60 g. Teški fizički radnici, posebice ako rade na hladnoći, imaju potrebu za 2 do 3 puta većim količinama masnoća. Ako se uz dovoljne količine bjelančevina i ugljikohidrata uzimaju veće količine masnoća, rnasti se talože u Ijudskom organizmu, ponajviše na trbuhu, prsima, bokovima te uokolo srca i drugih unutrašnjih organa. Manje količine rnasnih naslaga u organizmu su potrebne jer služe kao rezerva za kalorije, a osim toga pojedine organe štite od hladnoće. Bez obzira na sve, veće količine masnoća djeluju štetno, posebice na srce, zatim na zakrečenje krvnih žila, tj. aterosklerozu, povišenje krvnog tlaka itd.
Post je objavljen 16.02.2012. u 21:51 sati.