Helena – spartanska ili trojanska
Čija je zapravo bila Helena? Helenu su za ženu željeli dobiti i imati mnogi ahejski junaci i kraljevi, a ona je sama izabrala spartanskog kralja Menelaja.
Taj Helenin 'izbor' čini se jednostavno logičan jer ona je rođenjem Spartanka, kraljica Sparte. No, pitanje koje je ostalo nerazjašnjeno je zašto je morala biti 'oteta'? Dakako, Helena je najljepša žena, a istodobno i najljepša poluboginja, pa tako ona ima cijeli niz epiteta koji jednostavno 'privlače' nevolje poput gromobrana.
Helenina ljepota zapravo je 'razorna', opasna jer samo jedan pogled na njezinu ljepotu blokira 'muški razum'. Helenina ljepota pokrenula je tisuće ahejskih brodova krcatih stotinama ahejskih ratnika, ali i desecima ahejskih junaka i prvaka, a istodobno ta ista ljepota spalila je i srušila neosvojive zidove i kule Troje.
No, ta Helenina ljepota nije rušila samo zidove, rušila je ona i drevne tradicije i običaje. Naime, običaj tog ranog doba osvita civilizacije bio je smaknuće (ubojstvo) preljubnika. Helena je doista bila preljubnica, a Menelaj je bio doista spreman poštivati tradiciju, ali samo dok njegov pogled opet nije završio između obrva Heleninih gdje je i počivala njezina ljepota.
Helenina osobnost možda je još opasnija od njezine ljepote, jer u jednom trenutku ona zapravo shvaća da je ona izvor nevolja, ali već trenutak kasnije njezina osobnost je manipulativna i varljiva jer nagovara Ahejce, skrivene u drvenom konju, nek se predaju Trojancima.
Ta zagonetna priroda Helene zapravo je nerazjašnjena: Ako je Helena oteta, ona je žrtva prisile, ako pak je podlegla ljubavi, požudi ili nekakvom uvjeravanju nije li ona i dalje žrtva nečeg dobro skrivenog?
Božanska ljepota Helen zbunjivala je čak i umjetnike drevne umjetnosti: kada je žele prikazati slikom ne mogu pronaći pravi model, pa vrlo često pribjegavaju kombinaciji odličja i značajki čak pet različitih žena.
Fasciniranost i opčinjenost Helenom najvjerojatnije dolazi od beskrajnog niza prikaza Helene kao žene koja je u jednom trenutku nevjerna i prevrtljiva, ali čak i tada spremna žrtvovati sve za ljubav.
Dobro, sad sam se malo raspisao o Heleni, a zapravo sam želio opisati njezinu eventualnu 'ulogu i krivnju' za izbijanje trojanskog rata i propast Troje. Napravit ću to drugi put, a sada ću zaključiti:
Nije Helenino ime bilo bojni poklič u ahejsko-trojanskom ratu! Helenina 'priča' ipak je ljepša i nešto drugačija dok je ahejsko-trojanski rat uglavnom tipična 'muška priča' o sukobljenim strastima i borbama muškaraca na suprotstavljenim stranama velike bitke.
< | rujan, 2023 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!