Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

četvrtak, 31.08.2023.

'Novi Svijet'

Migranti kao 'lovina' – lovci na migrante

Razmišljam ... Jesu li doseljenici na američke kontinente starosjediocima 'izgledali' kao što nama danas izgledaju 'migranti'?

Čitam ... U Grčkoj samoorganizirane skupine traže i love migrante poput 'lovaca na glave'!

Jesu li sada te samoorganizirane 'građanske milicije' nezakonite ... ako jesu zašto policija i vojska ne djeluju protiv njih?

Jesu li američki i ini starosjedioci onda zapravo bili 'prvi rasisti' kada su pokušali zaustaviti 'migrante' koji su prodirali na njihova područja?

Na kraju, koji je krajnji cilj i kamo zapravo idu ovi današnji migranti? Nije li stari kontinent postao velika kolonija za migrante koje na kraju krajeva nitko, a čini se ni oni sami sebe ne razumiju.

Dolaze li ti 'moderni migranti' izgraditi neki 'novi Svijet' ... ako dolaze s tom namjerom zašto onda ne donose neku novu vjeru, kulturu i želju za prosperitetom ... želju za zemljom i radom na toj istoj zemlji (kolika su samo pusta prostranstva prošli i nisu ih naselili)?

Zašto zapravo idu na taj njima omražen Zapad i što će učiniti kad napokon stignu na taj Zapad?!

Pitanja se tako nižu, a odgovori ne stižu ... a ja bih svojim pisanjima mogao postati neki novi Karl Friedrich May – čudan čovjek i pisac koji eto sada želi nekome ugraditi nekakav senzibilitet prema ugroženima ...

Dakle, možda je doista Karl F. May prvi koji je svojim opisima 'Divljeg Zapada' poveo bitku protiv rasizma i vjerske netolerancije, možda sam ja uvijek nekako na strani slabijih, ali nekako mi je ipak puno lakše biti Athumanunh – taj stari heroj bez imena.

31.08.2023. u 10:34 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 30.08.2023.

'Novi Svijet'

Vojni udar (prevrat) ili kolonijalni rat

Zaredali nešto ti vojni udari u zapadnoj Africi, ali meni to ipak sve više nalikuje na Drugi kolonijalni rat (onaj Prvi kolonijalni rat trajao je tijekom 19. stoljeća – po Athumanunhu).

Dobro da ne bi bilo nekih nerazumijevanja 'onaj prvi' bio je rat za kolonije, pa je onda Njemačka 'zakasnila' (nije se na vrijeme 'nacionalno hegemonizirala') u taj rat i posljedice su bile Prvi i Drugi svjetski rat ... no, dobro to je povijest!

Ovo što se sada događa, 'ovaj drugi' kolonijalni (zapravo protukolonijalni) rat, već traje, a ogleda se u tim 'vojnim prevratima' po zapadnoj Africi.

No, ovaj puta neće to dovesti do Trećeg svjetskog rata, već bi to mogao biti Prvi međukontinentalni rat, nikako Afrički rat (mada bi on mogao započeti upravo u Africi).

Dakle, interesi starih kolonizatora su ugroženi, ali nažalost ne 'stanjem svijesti' afričkih naroda, već interesima nekih novih (tek budućih) kolonizatora.

30.08.2023. u 15:53 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 29.08.2023.

'Novi Svijet'

Novi 'Put začina' – 'Novi Svijet'

Venecijanci u tajnom dogovoru s Turcima i Arapima godinama su zgrtali bogatstva monopolom na 'putu začina' što je vrlo nepovoljno utjecalo na trgovinu koja se odvijala 'putom svile i tamjana', a onda su Portugalci (točnije Vasco de Gama 1498.) oplovili Afriku i otkrili novi 'put začina'.

Kasnije (1838.) Francuzi i Austrijanci počeli su raditi na projektu umjetnog kanala (Sueski kanal) koji je dobrano skratio put oko afričkog kontinenta, a koji su u manjem obujmu rabili i drevni Egipćani (Sesostris III. možda poznatiji kao Ramzes II.)

Danas pak je sve izglednije da u pokušaju 'dedolarizacije' (pokušaja ukidanja dominacije SAD-a), 'na teren' istrčavaju neki novi igrači (Saudijska Arabija, Kina i Indija) čiji je cilj sve očigledniji - razbijanje dosadašnjih i uspostava novih energetskih tokova i opskrbnih lanaca, a to će (čini mi se da već i je) pokrenuti rat u sferi visokih tehnologija.

Rusija pritisnuta ratom u Ukrajini sklapa opasne saveze s Iranom što odgovara Indiji i Kini jer 'rađa' se novi put prema Europi preko Irana i Rusije, a sve to pak će sigurno dovesti do novih vojnih saveza i blokova.

Ništa dobro za 'stari Svijet' kakav smo do sada poznavali jer 'novi Svijet' bit će neizvjestan i prepun visokih rizika i opasnosti jer 'stara Europa' opet je zaspala, a izlazak (BREXIT) Engleske sada mi je potpuno razumljiv.

Engleska se kao i uvijek 'izvukla' i pokušava 'ušećariti' što više u novom vojnom savezu AUCUS (Australija, UK, Kanada, SAD) koji će postati (ako već nije) glavni oponent BRICS-u (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Saudijska Arabija).

No, ja kao Athumanunh, taj stari heroj bez imena i dalje vjerujem u riječi: 'Plam topli negdje još uvijek tinja, a sjaj dobre zvijezde još uvijek seže do nas – još uvijek pravih ljudi ima što vjeruju u spas ...'

29.08.2023. u 17:57 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.08.2023.

'Ekološka vojska'

'Ekološki rat' – rat protiv emisije stakleničkih plinova

Čitam i ne mogu vjerovati: znanstvenici upozoravaju kako su vojne snage veliki problem u borbi protiv emisije stakleničkih plinova!

Dobro, ne volim ni ja kad se neupućeni 'petljaju' u 'moja područja', pa bi ovo lako ispalo da se sad i ja neupućen petljam u 'nečije područje'.

'Upućeni' tvrde kako između najvećih svjetskih potrošača goriva, svjetske vojske čine 5,5% globalnih emisija stakleničkih plinova (procjena međunarodnih stručnjaka za 2022.).

Sada bi znači vojska trebala uvesti 'električno' naoružanje (vozila, kamione, oklopnjake, prevožnjake, tenkove, brodove, zrakoplove ...) kako bi se tih 5,5 posto smanjilo na nulu, pa bi onda valjda i komercijala (civili po Athumanunhu) tada prešla na 'elektriku'.

Naime, odvajkada poznato je da se neki izum prvo primjeni u vojsci, pa ako se tu pokaže dobar onda idemo s njim i u komercijalu (vojska je izmislila nuklearno oružje, a onda je komercijala to oružje pretvorila u nuklearnu elektranu opet po Athumanunhu).

Već vidim vojne baze pune električnih punjača, vjetroelektrana, baterija i ne znam čega sve još za proizvodnju obnovljivih vidova energije ... ipak mislim da je možda lakše ostaviti vojsci ovih 5,5 posto 'globalnih emisija', a komercijalisti neka se pobrinu za komercijalnih 94, 5 posto.

27.08.2023. u 13:05 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.08.2023.

Tajna doline Mohawk

Pobunjenici protiv dezertera – 'Amerikanci' protiv 'Amerikanaca'

Što su to 'kontinentalci' zapravo zamjerili ili 'zlozapamtili' afroamerikancima i starosjediocima?

Kako su kontinentalci zapravo bili pobunjenici za Britance, tako su afroamerikanci i starosjedioci postali dezerteri za kontinentalce.

Nije li možda Američka revolucija vremenom postala (prvi) Američki građanski rat? Naime, jesu li 'Sinovi slobode' bili većina ili zapravo manjina u revoluciji?

U početku pobunjenici se bore protiv kraljevske (Britanske) vojske, to su zapravo teritorijalci (kolonisti) pripadnici kolonijalnih milicija, ali pojava regulara pripadnika Kontinentalne (Američke) vojske mijenja aspekt rata (revolucije).

Prelaskom afroamerikanaca (njih oko 10 000) i starosjedioca (njih oko 13 000) na stranu Britanaca (lukav potez Britanaca s ponudom slobode i zemlje svakom koji se bude borio na strani kraljevske vojske) oni su postali dezerteri za kontinentalce.

Dakle, kako to uvijek i biva, netko je nekoga prevario, a netko je nekome strašno zamjerio tu 'ranu izdaju'. Oni koji su zapravo trebali imati korist od revolucije (rata), Afroamerikanci i starosjedioci, izabrali su krivu stranu i izgubili.

Tako je i 'Američka revolucija' ili Američki rat za nezavisnost postao još jedna od tajni sanjive doline Mohawk.

24.08.2023. u 13:47 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.08.2023.

Tajna doline Mohawk

Patrioti (domoljubi) protiv lojalista – dvije strane iste kovanice

Svaka novčana kovanica ima lice i naličje. Kad me jednom stari (dugogodišnji, još od vremena školskih dana) prijatelj pitao čime se bavim i što radim, odgovorio sam mu kako upravo istražujem vrijedi li kovanica više kad je okrenuta licem ili naličjem.

Prijatelja je to dobro nasmijalo i nije dalje postavljao pitanja, a kako me poznaje (barem se nadam) sigurno nije pomislio kako sam, u godinama u kojim se nismo vidjeli, načisto 'profućkao'.

Dakle, oduvijek me zaokupljalo pitanje, kako se uopće mogu sukobiti lojalisti i patrioti, kad su po definiciji i jedni i drugi odani određenom društvenom uređenju, određenoj zajednici ili pak domovini.

Kako je moguće onda, da su se, tijekom 'Američke revolucije' (zašto se to uopće i naziva revolucija, ali o tom ću nekom drugom zgodom), bolje da ja to nazovem 'Američki rat za nezavisnost od britanske krune', američki lojalisti i patrioti odjednom našli na suprotnim stranama?

Još veću pomutnju izaziva i sama pomisao na američke starosjedioce koji su također sudionici u tom ratnom sukobu, ali ih nitko ne naziva lojalistima, ili pak patriotima, već su oni pobunjenici (u zavisnosti od strane i za stranu za koju se bore).

Taj fenomen u svojim promišljanjima ja sam nazvao 'Tajna doline Mohawk' i o njemu napisao i zapisao poprilično pisane građe, ali tajnu otkrio nisam još ni danas.

23.08.2023. u 15:06 • 1 KomentaraPrint#^

utorak, 22.08.2023.

'Čudoređe' profesionalizma

Izbornik ili zapovjednik – razlika

Postoji li ikakva razlika između izbornika (sportskog) i zapovjednika (vojnog)? Postoji. Izbornik je od nekoga izabran i bira igrače (sportaše), a zapovjednik je postavljen (zakon, uredba) i vodi dodijeljene vojnike.

No, jedan i drugi za svoje poslanje i misiju dobivaju plaču, ali dok izbornik može bez ikakvog srama (odgovornosti) i savjesti (moral) izabrati veću plaču, zapovjednik nikako ne može izabrati veću plaču!

Ako izbornik napusti (radi plače, ili ambicije) svoj tim to je shvatljivo i prihvatljivo, ali ako pak zapovjednik napusti svoju postrojbu iz istih razloga to je skroz neprihvatljivo.

Nema tu zapravo ništa nerazumljivog, osim, možda samo meni, ali ja sam ipak 'malo profesionalno deformiran' ... a možda i nisam, možda su se samo neke stvari promijenile i jednostavno zaobišle 'mjesto na kojem plaču ptice'.

22.08.2023. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 20.08.2023.

'Nogometni rat' - opetovano

'Legionari' ili 'regulari' – 'nogometni vojnici'

Kako bi se trebali ponašati strani (stranci) igrači (nogometaši) nogometnog kluba tijekom utakmice (bitke) na travnatom terenu (bojišnici) stadiona kada navijači od njih traže privrženost, disciplinu, snagu, hrabrost i odanost?

Nekada su bitke bile prekidane kako bi se odigrala sportska nadmetanja, a meni sve više danas to nalikuje da se prekida mir kako bi se odigrala utakmica!

Točka ključanja postaje pak trenutak kada 'stranac' zabije gol svom (nacionalnom) klubu!

Sve se to onda opet seli iz sporta u rat, a igrači (nogometaši) postaju 'legionari' (plaćenici) za jedne, ili pak 'regulari' (redovni vojnici) za druge.

Ne razumijem, pa zar jučer nije odigrana natjecateljska utakmica dva sportska kluba ..., ili su zapravo igrale nacionalne vrste (Hrvatska vs. Grčka)!

Nemoguće, jer jučer je igrao samo jedan Grk i nekoliko Hrvata, a sve ostalo bili su stranci (Srbin, Brazilac, Kamerunac, Iranac, Poljak, Meksikanac, Danac, Šveđanin, Švicarac ... i čini mi se 'Trinidadac-Tobagoanac') ...
... čak je i trener Argentinac (nije Grk) – dakle, 'Legija stranaca'!

Tko li je onda zapravo jučer 'naganjao loptu', 'legionari' (plaćenici-profesionalci) ili 'regulari' (domoljubi-dragovoljci)?

20.08.2023. u 15:05 • 2 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.08.2023.

'Nogometni rat'

'Nogometni rat' – 100 dnevni rat

Povukavši se u osamu 'mjesta na kojem plaču ptice' bio sam uvjeren da više neću pisati i objavljivati, ali ne mogu ... Moram ja opisati taj čudni – vojnički ne prihvatljiv rat.

Dakle, netko je nekada davno pametno zapisao: 'rat je nastavak politike drugim sredstvima', ja ću pak danas napisati: 'nogomet je nastavak rata drugim sredstvima'.

Gotovo 'izbombardiran i pretjerano granatiran' napisima, zapisima i promišljanjima ovih dana o 'navijačkom huliganizmu' čovjek bi jednostavno mogao pomisliti da je na pomolu nekakav 'nogometni rat' ... No, neće sigurno izbiti nikakav 'pravi rat' između Grčke i Hrvatske, na svu sreću!

Tako je bilo i tog, sada već dalekog dana 14. srpnja 1969., izbio je i započeo 'pravi' pravcati 'nogometni rat' jer su salvadorski vojnici pod okriljem noći prešli granicu i upali na teritorij Hondurasa, ali ne zbog nogometa već zbog teritorijalno-političke prirode!

Bogatiji i mnogoljudniji, ali teritorijalno manji, Salvador zapravo je želio parolu 'Probiti se na Atlantik, probiti se u Europu, probiti se u svijet' provesti u djelo i na račun Hondurasa, države koja je s druge strane protjerala stotine tisuća Salvadoraca koji su godinama naseljavali susjednu zemlju bježeći od posvemašnje bijede.

Bolje opremljenija i obučena salvadorska vojska ovladala je pograničnim teritorijem, no Honduras je odgovorio svojim zračnim snagama, ali te zračne snage bile su opremljene klipnim zrakoplovima, pa su tako započele i posljednje povijesne bitke klipnim avionima (Corsair F4-U5) u povijesti zračnog ratovanja.

Tko zna koliko bi rat zapravo potrajao da se nisu umiješali susjedi zaraćenih strana pod vodstvom Nikaragve, pa je na kraju Salvador povukao svoje vojnike iz Hondurasa.

Zapravo službeno rat je potrajao sve do 1980. godine, kada je dogovorno riješen pogranični spor, osobito oko zaljeva Fonseca, dok je tek 28 godina kasnije potpisano konačno razgraničenje.
Tako je taj ratni pogranični spor, izazvan nogometom, trajao godinama, a dvije reprezentacije su u međuvremenu odigrale nekoliko utakmica popraćenih jakim nabojem, no srećom bez težih posljedica.

Eh, sad, opet ja po svom i svojim promišljanjima – spaja li sport uopće ljude? ... ili ih zapravo razdvaja i služi samo za neočekivano bogatu zaradu nekakvih 'čudnih' krovnih sportskih organizacija koje zapravo nekoga moraju kazniti novčano kako bi zgrtale bogatstvo, a naivni 'huligani' i nacionalni savezi samo su 'ratne' kolateralne žrtve (štete).

16.08.2023. u 11:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< kolovoz, 2023 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...



Flag Counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!