Grboslovni likovi – križ na štitu
Od samog početka pojave grboslovlja (heraldike) u zapadnoj Europi, početak 13. stoljeća, križ je najstariji i najrašireniji heraldički simbol. No, stari zapisi križ zapravo pripisuju vitezu Galahadu koji ga je prvi nosio na svom oklopu (štitu), a simbolizirao je čistoću, žrtvu, svetost i pobjedu.
Uporaba križa u grboslovlju enormno se proširila već krajem 11. stoljeća kada su tijekom Križarskih ratova razvijeni različiti oblici križeva u cilju stvaranja sustava grboslovlja koje se počelo javljati tijekom 12. stoljeća u zapadnoj Europi.
Tako grboslovlje počinje razlikovati križ na štitu, pa imamo slijedeće inačice križa: latinski, grčki, ruski, petrov, andrijin, tau, račvasti, nadbiskupski, papinski, slomljeni, klinasti, plosnati, malteški, jabučasti, trolisni, štakasti, sidrasti, ponovljeni, jeruzalemski, arkanđeoski, evanđelijski ...
Ipak, najpoznatiji su oni koje su za svoje simbole na štitu imali Teutonci, hramovnici, hospitalci, ivanovci, jeruzalemci i isusovci. Dakle, radi se o željeznom (plosnatom), klinastom, malteškom i jeruzalemskom križu.
Inače, u grboslovlju je zapravo sve i podređeno križanju grboslovnih slika. Tako je najlakše pet istih slika križati (središnja točka-točka vrha-točka dna-desna bočna-lijeva bočna) ili pak 'andrijinim križom' (središnja točka-desna točka vrha-lijeva točka dna-lijeva točka vrha- desna točka dna).
Kod križanja četiri iste slike moguće je križati na način račvastog (razbojničkog) križa (središnja točka-desna točka vrha-lijeva točka vrha-točka dna) ili obrnuto (središnja točka-točka vrha-desna bočna dna-lijeva bočna dna) ...
< | lipanj, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!