Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
nedjelja, 10.01.2010.
Bitke landsknehta
Bitke landsknehta (najamničko pješaštvo) od 15. do 17. stoljeća
Situacija u doba pojave landsknehta
Dolaskom na prijestolje 1483. francuski kralj Charles VIII. nastavio je s ekspanzionističkom (Osvajačkom) politikom svojih prethodnika. Kralj Charles VIII. okrenuo se na sjeveroistok u potrazi za svojim teritorijalnim ciljevima, a na tom smjeru našla mu se Italija kao manja zaprijeka.
Vladar grada Milana Lodovico Sforza – il Moro stalno je podsticao francuskog kralja Charles VIII. da uzme prijestolje Napuljske Kraljevine, pa je tako tijekom siječnja 1492. Milano potpisao s francuskim kraljem Savez i neutralnost u njegovom ratu s Napuljskom Kraljevinom.
Grad Milano pak je u to doba zapravo bio glavni ulaz u tadašnju Italiju, a francuski kralj potpisao je sporazum i s njemačkim kraljem Maksimilijanom I. o podijeli tadašnje Italije. Tim sporazumom njemački kralj dobio je odriješene ruke za obračun s Venecijom, a francuski kralj s Napuljom.
Trenutak kada je španjolski kralj objavio da je Kolumbo otkrio Ameriku i anketirao neke dijelove u ime španjolskog kralja, bio je trenutak koji su njemački i francuski kraljevi čekali da krenu u svoj ekspanzionizam.
Landsknehti (najamničko pješaštvo)
Naziv za Landsknehte (nje. Landsknechte, fra. lansquenets) prvi je put uporabio austrijski nadvojvoda Maksimilijan za najamnike koje je prikupio iz Austrije, Njemačke i Švicarske nakon bitke kod Gingata (Guinegatte ili Angingat ili Enguinegatte), selo u francuskom departmanu Pas de Calais, tijekom bitke 1479. protiv tadašnjih nizozemskih stališa (stalež).
Upravo zahvaljujući Maksimilijanu I. koji će postati njemački kralj 1486. a od 1508. i rimski car landsknehti su postali specifično njemačko najamničko pješaštvo. Pojavom landsknehta prestaju postojati vitezovi kao ratnici.
švicarsko pješaštvo glavni oponent landsknechta
Naime, Maksimilijan I. dobro je procijenio da je feudalni poziv (plemići vitezovi) postao potpuno neefikasan, a najamničke bande koje su se ustrojavale nezavisno nepouzdane tijekom bitke i neobuzdane tijekom mira.
Tako Maksimilijan I. ustrojava landsknehte, najamničko pješaštvo koje će se ustrojavati po njegovom pozivu, ratovati samo za njegove interese i demobilizirati nakon zaključenog mira. U tadašnjem trenutku društvenog razvoja vojska najamnika za vrijeme mira nije se mogla uzdržavati, ali je stalno bila nazočna i mogla se brzo podizati (mobilizirati).
Tako je njemački Reichstag u Wormsu 1495. odobrio caru Maksimilijanu I. da može vrbovati i ustrojavati landsknehte po cijelom Reichu (Carstvu).
Dobro, za uvod bi bilo dosta, nastavljam drugi put.
| < | siječanj, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!